Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Au Uianga a te Aronga Tatau

Au Uianga a te Aronga Tatau

Au Uianga a te Aronga Tatau

I roto i te Ture a Mose, eaa ra tetai au angaanga natura tikai no te ainga i manakoia e te ‘akaviivii’ ra i tetai tangata?

Kua maani te Atua i te ainga, kia uangaia te au tangata ravarai e no te rekareka o te au tokorua akaipoipo. (Genese 1:28; Maseli 5:15-18) Inara, i roto i te pene 12 e te 15 o Levitiku, kua kite mai tatou i te au ture akatakaia no runga i te viivii te akakiteia ra no te opi tae ua, te maki vaine, e te anauanga tamariki. (Levitiku 12:1-6; 15:16-24) Te akamaroiroi ra taua au ture orongaia kia Iseraela taito i tetai tu oraanga meitaki, kua akangateitei i te au mea puapinga i te tu akono tau, e te akaketaketa ra i te tu tapu no te toto e te inangaro no te tapokiangaara no te au ara.

Te au umuumuanga a te Ture a Mose no runga i te au angaanga no te ainga te akamaroiroi ra, i te pae mai i tetai au apinga, te oraanga kopapa ua nei o te oire tangata o Iseraela. Te karanga ra te puka The Bible and Modern Medicine: “Te akonoanga o te aerenga o te maki vaine ki te tuatau akatakaia no te kopaeanga mei te pirianga ainga kua riro ei araianga puapinga meitaki mei tetai au maki tikai no te ainga . . . e pera katoa ei paruruanga papu tikai kia kore te au maki kino no te vairanga tamariki e akamataia e e akatupu atu.” Kua paruru taua au ture i te au tangata o te Atua mei te au maki e penei kare i kitenaia me kore kare i kiteaia e ratou. Te tu ma meitaki tikai no te ainga kua akamaata i te anauanga tamariki o tetai pa enua ta te Atua i akameitaki ma te taputou no te akamaataanga e te tu puapinga. (Genese 15:5; 22:17) Kua o katoa mai te oraanga i te pae manako o te au tangata o te Atua. Na te akonoanga i teia au ture, kua kite mai te au tane e te au vaine i te akatere i te inangaro maata no te ainga.

Inara, te maroanga maata tei o mai i roto i te au tu viivii tei tupu mai mei te au apinga no te ainga, koia oki ko te taeanga me kore te pouanga o te toto. Ta Iehova au ture no runga i te toto kua akaketaketa ki runga i te au manako o te au Iseraela kare ua i te tu tapu o te toto pera katoa i te tuanga takake ta te toto e akono ra i roto i te akamorianga ia Iehova, koia oki, i roto i te au atinga e te tapokiangaara no te au ara.​—Levitiku 17:11; Deuteronomi 12:23, 24, 27.

No reira, te au umuumuanga akatakaia mai e te Ture no runga i teia turanga, te piri vaitata atura ki te turanga apa o te au tangata. Kua kite te au Iseraela e kare i rauka ana ia Adamu raua ko Eva​—i muri ake i to raua ara anga​—i te anau mai i te au tamariki apa kore. Pouroa ta raua au uanga ka mamaeia mei te au tupuanga no te ara akatuangaia​—te tu apa e te mate. (Roma 5:12) No teia nei, ko tetai oraanga apa ua e te ara ta te au metua i rauka i te oronga, noatu e kua maani muaia te au mero anau tamariki o te tangata nei kia oronga i tetai oraanga apa kore na roto i te akanoonooanga no te akaipoipo.

Te umuumuanga a te Ture no te tu ma ka akamaara i reira i te au Iseraela kare i to ratou tu ara akatuanga uaia mari katoa i te inangaro no tetai atinga oko kia tapoki i te au ara e kia akaora i te au tangata ki te tu apa kore. E tikai, te au atinga manu ta ratou i oronga kare i akatupu ana i te reira. (Ebera 10:3, 4) Te akakoroanga o te Ture a Mose koia oki kia arataki ia ratou kia Karaiti e kia tauturu ia ratou i te marama e na roto ua i to Iesu atinga apa kore ei tangata ra e rauka ai i te akakoreanga ara tikai, akatueraanga i te mataara ki te ora mutu kore no te aronga akarongo mou.​—Galatia 3:24; Ebera 9:13, 14.