Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

“Te Poe i Roto ia Galilea Katoatoa”

“Te Poe i Roto ia Galilea Katoatoa”

“Te Poe i Roto ia Galilea Katoatoa”

E ONO e te apa kiro mita ua i te tua tokerau opunga o Nazareta, te taoni e utuutuia mai ei a Iesu, e oire ia kare roa i taikuia ana i roto i te au Evangeria. I na, kua tapaia te reira e ko “te poe i roto ia Galilea katoatoa” e te tangata tata tuatua enua ngati Iuda rongonui i te anere mataiti mua ko Flavius Josephus. Ko te oire o Sepphoris te reira. Eaa ta tatou i kite no runga i teia oire maata?

I muri ake i te mateanga o Heroda Maata, penei i te 1 M.T.N., kua meameau te au tangata oire o Sepphoris ia Roma, tei tupu mai kua takoreia to ratou oire. Kua peke i te tamaiti a Heroda ko Anitipa ia Galilea e Perea e kua iki aia i te au ngai pueu o Sepphoris e ko te ngai o tona oire maata ou. Kua patu akaouia te oire maata ma te au tu are akaraanga Ereni e te Roma, inara te maataanga o te au tangata e noo ra ki reira e ngati Iuda. Kia tau ki te Poropeta ko Richard A. Batey, kua riro te reira e ko “te ngai maata tikai o te kavamani i te akatereanga ia Galilea e Perea,” e patu ua atu ei a Anitipa ia Tiberio mei te 21 T.N. i te mono anga ia Sepphoris e ko te oire maata. Ko te tuatau teia e noo vaitata ra a Iesu ki te oire.

Ko te Poropeta ko James Strange, tei kiri ana i Sepphoris, kua irinaki e e au ngai papaanga pepa to te oire, e ngai vairanga moni, au apinga tamaki, au pangika, au are papuriki, e te au makete te okooko ra i te au karakaraea, io, au apinga metera, poe, e te au tu kai tukeke. Te reira te aronga raranga e te aronga okooko kakau e te au toa e okoia ana te au kete, au apinga no te are, au akari pipi, e te vai atura. Te numero tangata i taua taime ra kua manakoia e tei rotopu i te 8,000 e te 12,000.

I atoro ana ainei a Iesu i teia oire tei ki ua i te tangata, e tai ora te aaere anga mei Nazareta? Kare te au Evangeria i oronga mai ana i tetai pauanga kia tatou. Inara, te karanga ra The Anchor Bible Dictionary, e te “mataara okotai tau roa atu mei Nazareta mai kia Kana o Galilea e oro ana na roto ia Sepphoris.” (Ioane 2:1; 4:46) Mei Nazareta, ka kiteaia atu te maunga o Sepphoris, te tu ua ra e vaitata rai e 120 mita i rungao i te taua o te o. Te irinaki ra tetai pae e i te oronga anga a Iesu i te akatutuanga e “te oire i akatuia ki runga i te maunga ra, kare ïa e ngaro,” penei ake te manako ra aia i teia oire.​—Mataio 5:14.

I muri ake i te inga anga a Ierusalema i te 70 T.N., kua riro mai a Sepphoris e ko te oire maata tikai o te ngati Iuda i Galilea e i muri akera e ko te ngai o te Sunederi, te akavaanga maata o te ngati Iuda. No tetai tuatau, kua tupu ruperupe te reira e ko te ngai maata no te apii anga ngati Iuda.

[Mapu/Tutu i te kapi 32]

(No runga i teia, akara i te puka)

Tai o Galilea

GALILEA

Kana

Tiberio

SEPPHORIS

Nazareta

PEREA

[Akameitakianga no te Tutu i te kapi 32]

Pottery: Excavated by Wohl Archaeological Museum, Herodian Quarter, Jewish Quarter. Owned by Company for the Reconstruction of the Jewish Quarter in the Old City of Jerusalem, Ltd