Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

“Kua Akaputuputu Maira i to te Sunederi Ravarai”

“Kua Akaputuputu Maira i to te Sunederi Ravarai”

“Kua Akaputuputu Maira i to te Sunederi Ravarai”

KARE te taunga maata e te au tutara ngati Iuda i kite e eaa te ka raveia. Eaa ta ratou ka rave kia akamuteki atu i te mea e tupu ra te piri atura kia Iesu Karaiti? Kua autu ratou i te tamate anga iaia, i teianei te akaki ra te au pipi a Iesu ia Ierusalema ki ta ratou tuatua no runga i tona akatuakaou anga. Akapeea me akamuteki ia ratou? Ei ikianga, “kua akaputuputu maira [te taunga maata e tona aronga tauturu] i to te Sunederi ravarai,” ki te akavaanga teitei na te au tangata ngati Iuda.​—Angaanga 5:21.

I Iseraela i te anere mataiti mua i taua tuatau ra, na Ponotio Pilato te Kavana Roma e tuku ana i te mana akavaanga teitei. Inara akapeea te Sunederi i te tuatua atu anga kia Pilato? Mei teaa ra te atea ta ratou tuku anga tika? Eaa te turanga o te Sunederi? E akapeea ratou i te rave anga i te angaanga?

Akamata Anga o te Sunederi

Te aite anga tikai o te tuatua Ereni tei uriia e “Sunederi” te “noo anga ki raro.” E tuatua te reira no tetai akaputuputuanga me kore no tetai uipaanga. I roto i te apiianga a te ngati Iuda, e taiku putuputuia ana te reira ki tetai pupu akava akonoanga, me kare e ture.

Kua akataka mai te aronga tata o te Talmud, tei akaputuia mai i te anere mataiti i muri ake i te akapouia anga a Ierusalema i te mataiti 70 T.N., e e pupu taito te Sunederi. I to ratou manako e piri ua mai ana rai te aronga apii tei akaputuputu mai kia taumaro i te au tumu no te ture a te ngati Iuda e kua irinaki e kua akamataia mai te reira mei te tuatau i akaputuputu mai ei a Mose e 70 aronga pakari ei tauturu iaia i te arataki ia Iseraela. (Numero 11:16, 17) Kare te au tata tuatua enua i ariki ana i teia manako. Te karanga ra ratou e te tae anga ki te tuatau e tutara ra a Peresia ia Iseraela i akamata mai ei tetai angaanga te aiteite ra ki te Sunederi o te anere mataiti mua. Kua ariki katoa te aronga tata tuatua enua e ko te manako a te aronga Talmud no teia pupu nei ei apii teitei ra te aiteite ra ki te au akaputuputuanga rapi o te rua e te toru anere mataiti i to te Sunederi o te anere mataiti mua. No reira, i naea te Sunederi i akamata ai?

Te akaari maira te Pipiria e ko te aronga apai keia tei oki atu ki Iuda mei Babulonia mai i te mataiti 537 M.T.N. e akaaereanga enua to ratou. Kua taiku mai a Nehemia raua ko Ezera i te ui mataiapo, te aronga pakari, te aronga mamaata, e te au tutara​—penei ko te akamata angaia o tetai Sunederi no te tuatau ki mua.​—Ezera 10:8; Nehemia 5:7.

Kua riro mai te tuatau mei te akaoti anga i te au Tuatua Tapu Epera ki te akaputu anga i te Evangeria a Mataio ei tuatau oripu anga no te ngati Iuda. I te mataiti 332 M.T.N., na Alekanedero te Tangata Rongonui i akaaere ia Iudea. I muri ake i te mate anga o Alekanedero, kua aere mai a Iudea ki raro ake i nga patireia Ereni o tona enua​—te mea mua ko Petolomai, e aru mai ko Seleuku. I roto i te papaanga tutaraanga Seleuku, tei akamata mai i te mataiti 198 M.T.N., ka kite tatou i te papaanga mua no te konitara o te ngati Iuda. Penei kua kotingaia te au mana o teia akaputuputuanga, inara te oronga ra ki te ngati Iuda i te akara anga e e kavamani akaaereia to ratou.

I te mataiti 167 M.T.N., kua tauta te Ariki ko Anetioka IV (Epiphane) o Seleuku i te tuku i te peu a te Ereni ki runga i te ngati Iuda. Kua akakino aia i te iero i Ierusalema na te oronga anga i tetai puaka ei atinga ki runga i te atarau kia Dia. Na teia i akatupu i tetai orureau i te tuatau e akaatea maira te Maccabee i te tutara anga a te Seleuku e kua akanoo i te patireia Hasmonaea. * I taua taime rai, kua rauka mai i te tata tuatua e te au Pharisea te mana​—e au arataki no te manganui tei turu i te orureau​—i te akaaere anga i te enua te ngaro ke anga te mana a te pupu taunga ra.

Te akamata maira te Sunederi i te tupu mai mei tei akatakaia mai i roto i te au Tuatua Tapu Ereni. Ka riro mai te reira ei konitara akaaerenga no te enua e te akavaanga teitei no te uri anga i te ture a te ngati Iuda.

Te Parani Anga i te Mana

Te tae anga ki te anere mataiti mua, kua peke ia Roma a Iudea. Inara, kua rekareka te ngati Iuda i tetai manga tuatau akarangatiraanga. E ture na te Roma i te akatika i tona au tangata kia iki i to ratou uaorai kavamani. No reira, kare te au opita o Roma i tamanamanata atu ia ratou uaorai ki te au angaanga e raveia ana e te akava anga o reira, e kopae ana ratou i te au manamanata te ka tupu mai no te au peu tukeke. Ko te manakoanga tikai ko te akatupu anga i te au e te tiratiratu no te aronga e noo ra i reira, na te akatikaanga ia ratou kia akara atu ki ta ratou uaorai peu e kia akaaere ia ratou uaorai. Kapiti maira ki te iki anga e te akaatea anga i te taunga maata​—koia te peretiteni o te Sunederi—​e te tiati anga i te au tero, ka o mai te Roma ki roto i te au angaanga a te ngati Iuda me te umuumuia maira e to ratou uaorai tu ngateitei e te au inangaro. Mei tei akaariia mai i to Iesu akava angaia, i te akara anga kua paruru te Roma i tona mana i te tuku mai anga i te akautunga anga mate.​—Ioane 18:31.

No reira, te maata anga o te au angaanga a te ngati Iuda na te Sunederi e akaaere ana. E au opita tona no te rave i te opu anga. (Ioane 7:32) Ka akava te au akava anga meangiti i te au kino rikiriki e te au tu oroanga ka anoanoia te akava anga e kare te Roma e o mai ana ki roto i te reira. Me kare e rauka mai i te akava anga meangiti tetai iki anga i roto i tetai akava anga, ka tukunaia atu te reira ki te Sunederi, na ratou te tika anga openga.

E akono tamou ei i taua akameitaki anga, kia akono te Sunederi i te au e kia turu i te tutara anga a te Roma. Inara me tarotokaka te au Roma i te tu akaapa anga poritiki, ka o e ka rave ratou i ta ratou e inangaro ra. Ko tetai o taua akava anga ra te opuia anga te apotetoro ko Paulo.​—Angaanga 21:31-40.

Pupu Mema Akava Anga

E 71 mema o te Sunederi​—ko te taunga maata e te au tangata rongonui e 70 no te pa enua mai. I to Roma tuatau e au mema ratou no roto mai i te aronga rongonui o te kau taunga (te maata anga e aronga Sadukea), te aronga taoonga apinganui, e te au tata tuatua apii o te pupu Pharisea. Na te aronga apinganui o te kau taunga, tei turuia e te aronga noa ua ma te rongonui, e akaaere ana i te ture. * Kareka ra te au Sadukea e aronga ratou te aru ra rai i te au manako taito, te au Pharisea ra e aronga ratou te akatika ua ra i te au mea e e au tangata noa ua te maata anga ia ratou tei akakeu maata i te tangata. Kia tau ki te tata tuatua enua ko Josephus, kare te au Sadukea e akarongo atu ana ki te au maro anga a te au Pharisea. Kua taangaanga meitaki a Paulo i te tuatau e tauetono ra ratou e te tuke anga i te irinakianga i rotopu i teia nga pupu i te tuatau e paruru ra iaia uaorai i mua i te Sunederi.​—Angaanga 23:6-9.

No te mea e e aronga apinganui te maata anga o te Sunederi i akatinamouia ai taua pupu mema ra e i akakiia ai te ngai tei va mai na roto i te iki anga a te au mema te vai ua ra rai. Kia tau ki ta te Mishnah, e aronga no roto mai i te “kau taunga, te ngati Levi, te ngati Iseraela tei akatika i ta ratou tamariki tamaine kia akaipoipo ki te kau taunga” te au mema ou, koia oki, e ngati Iuda te ka rauka i te akaari mai i roto i te au rekoti no te papaanga te akapapu anga i te tu tika o to ratou uanga. No te mea e na te akava anga teitei e akaaere ana i te ture no te enua katoa, e mea tau i reira e ko te au tane e turanga meitaki to ratou i roto i te akava anga meangiti ra te ka akateiteiia atu ki tetai ngai i roto i te Sunederi.

Tuku Anga Tika e te Mana Akava

Kua akangateitei maata te ngati Iuda i te Sunederi, e kua akaueia te au akava i roto i te akava anga meangiti kia ariki i ta ratou au tuku anga, me kare ra ka akautungaia ratou ki te mate. Te akamanako tikai ra te akava anga iaia uaorai ki te au turanga tau o te kau taunga e te au tumu manako te kapiti maira ia Ierusalema, te iero, e te akamori anga i ko i te iero. Ko te tika anga tikai, kua koropiniia e te tuku anga tika a te Sunederi a Iudea anake ua. Inara no te mea e kua akateiteiia te Sunederi e ko te mana akava anga openga no te uri anga i te Ture, te taangaanga ra te reira i te mana akono tau i roto i te au tapere ngati Iuda i te ao katoa. Ei akaraanga, kua akakite atu te taunga maata e tona konitara ki te au arataki o te tunako i Damaseko kia taokotai mai i te opu anga i te au pipi a Karaiti. (Angaanga 9:1, 2; 22:4, 5; 26:12) Pera katoa, ko te au ngati Iuda tei atoro ia Ierusalema no te au oroa penei kua apai atu i te au nuti no te au akakiteanga a te Sunederi ki te kainga.

Kia tau ki te Mishnah, tei te Sunederi anake te tika anga i roto i te au itiu no te akapuapinga anga i te iti tangata, i te akava anga i te au akava tei patoi i ta ratou au ikianga, e te akava anga i te au peroveta pikikaa. Kua aere mai a Iesu e Setephano ki mua i te akava kua akaapaia ei nga tangata akakino i te Atua, ko Petero raua ko Ioane e nga tangata taruri ke i te iti tangata, e ko Paulo ra e tangata akanoa i te iero.​—Mareko 14:64; Angaanga 4:15-17; 6:11; 23:1; 24:6.

Akava Anga o Iesu e Tana Au Pipi

Mari ua ko te Tapati e te ra tapu, ka noo te Sunederi i roto i tona pia ikianga i te au ra katoa mei te atinga i te popongi ki te atinga i te aiai. E rave uaia ana te au akava anga i te ao. Mei te mea e kare te au akautunga anga mate e akakiteia ana e tae roa ki te ra i muri ake i te akava anga, kare roa taua au akava anga e raveia ana i te po i mua ake i te Tapati me kore i te tuatau o te oroa. Kua ako pakariia te au kite no runga i te tu pakari o te ta anga i te aronga kare i apa. No reira, te akava anga tei raveia i te po e te akaapa anga ia Iesu tei raveia i ko i te kainga o Kaiapha i te po i mua ake i te oroa kare e tika ana i te ture. Te mea kino roa atu, kua kimi te au akava i te au kite pikikaa e kua maro atu ia Pilato kia akaapa atu ia Iesu kia tamateia.​—Mataio 26:57-59; Ioane 11:47-53; 19:31.

Te karanga ra te Talmud e, te tauta ra te au akava no te akava anga kia mate i te akaora mai i te aronga tei akaapaia i te tuatau kare e rave rapurapuia te akava anga. Inara, kare i orongaia ana kia Setephano, mei ia Iesu rai i mua atu iaia, taua akava anga ra. Kua taki atu tona paruru anga i mua i te Sunederi ki tona pepei angaia ki te toka e te urupu tangata. Naringa kare a Roma i o mai, penei ua ake kua tamateia rai te apotetoro ko Paulo i raro ake i taua au turanga aiteite ua te tu. Ko te tika, kua parani te au akava Sunederi i te ta iaia.​—Angaanga 6:12; 7:58; 23:6-15.

I te akara anga ko tetai au mema akava tokoiti ua e aronga kaveinga tau to ratou. Ko tetai tutara ngati Iuda mapu tei tuatua ana kia Iesu penei e mema aia no te Sunederi. Noatu e kua riro mai ta te tangata ra apinganui ei arairai anga, e mea tau e e au tu meitaki tona, no te mea kua pati a Iesu kiaia kia riro mai ei pipi Nana.​—Mataio 19:16-22; Luka 18:18, 22.

No te mataku ra e eaa ta tona au taeake akava ka manako mai i aere atu ei a Nikodemo, “e tutara no te ngati Iuda,” i te atoro ia Iesu i roto i te poiri. Inara, kua paruru a Nikodemo ia Iesu i mua i te Sunederi na te ui anga e: “Ka tika aina i ta tatou nei ture kia akaapa atu tatou i te tangata, kare e timata na i te akarongo atu i tana tuatua, e kia kitea?” I muri mai kua oronga atu a Nikodemo i “te vairakau irokia, te manongi, e te aloe” ei akapapa i te kopapa o Iesu no te tanumanga.​—Ioane 3:1, 2; 7:51, 52; 19:39.

Ko Iosepha i Arimatea, tetai mema o te Sunederi, tei pati mataku kore atu kia Pilato i to Iesu kopapa e kua tuku atu i te reira ki roto i tona uaorai menema ou. “Te tatari katoa ra oki [a Iosepha] i te basileia o te Atua,” inara no tona mataku i te ngati Iuda i arairai ei iaia kia akataka atu iaia uaorai e ko tetai pipi a Iesu. Inara, e mea tau kia akameitakiia a Iosepha no te mea kare aia i aru ana ki ta te Sunederi i roto i ta ratou parani anga kia tamate ia Iesu.​—Mareko 15:43-46; Mataio 27:57-60; Luka 23:50-53; Ioane 19:38.

Kua ako pakari atu tetai mema Sunederi ko Gamaliela i tona au taeake akava e e vaio ua atu i te au pipi a Iesu. “Ko te riro aea oki kotou ei aronga tamaki atu ki te Atua,” i karanga ai aia. (Angaanga 5:34-39) Eaa te arai ra i te akava anga teitei i te kite anga e na te Atua e turu ra ia Iesu e tana au pipi? Kare oki i akatika ana i te au temeio a Iesu, kua uriuri manako te Sunederi e: “Te aa ua nei tatou? maata rava ta teianei tangata akairo e rave nei. I vaio ua atu rai tatou iaia mei teianei rai, ka ope takiri te tangata i te akarongo iaia; e ka tae mai oki to Roma e rave i to tatou nei ngai, e te enua katoa oki.” (Ioane 11:47, 48) No te noinoi i te mana i kino roa atu ei te tuatua tau a te akava anga teitei ngati Iuda. Pera katoa, kare ratou i rekareka ana i te rapakau anga te au pipi a Iesu i te au tangata ra, kua “ki rava [te au arataki akonoanga] i te riri.” (Angaanga 5:17) Ei au akava, tano tikai e aronga mataku i te Atua e te tau ratou, inara te maata anga ia ratou e aronga viivii e te pikikaa.​—Exodo 18:21; Deuteronomi 16:18-20.

Akavaanga a te Atua

No to Iseraela akarongo kore ki te Ture a te Atua e te kopae anga i te Mesia, kua kopae iora a Iehova i te iti tangata ei au tangata ikiia nana. I te mataiti 70 T.N., kua takoreia e te au Roma te oire o Ierusalema e tona iero e kua akaope iora i te akatereanga o te au mea katoa a te ngati Iuda e pera katoa te Sunederi.

Ka iki te Akava tei ikiia e Iehova, ko Iesu Karaiti, e me ka tano rai tetai au mema o te Sunederi o te anere mataiti mua kia akatuakaouia e koai ma i rotopu ia ratou tei ara i te vaerua tapu. (Mareko 3:29; Ioane 5:22) Papu ia tatou e te rave anga i taua au ikianga, ka rave a Iesu i te akava anga tau ma te apa kore.​—Isaia 11:3-5.

[Au Tataanga Rikiriki i Raro]

^ para. 9 No runga i te Maccabee e te Hasmonaea, e akara i Te Punanga Tiaki, o Noema 15, 1998, kapi 21-4, e Tiunu 15, 2001, kapi 27-30.

^ para. 16 Me te tuatua ra te Pipiria i te “kau taunga nunui,” ko te aite anga ko te kau taunga maata e te au mema o te reira ngutuare tangata i taua taime ra e i te tuatau i topa kua tau kia akaki i te au taoonga teitei o te pupu taunga o te tuatau ki mua.​—Mataio 21:23.