Au Akaipoipoanga Tei Ngateitei i Mua i te Aroaro o te Atua e te Tangata

‘E oroa akaipoipoanga tei Kana . . . E karangaia mairā Iesu e te aronga pipi ana, ka aere katoa i taua oroa akaipoipoanga ra.’​—IOANE 2:1, 2.

1. Eaa ta te papaanga no runga ia Iesu i Kana e akamanako ra?

KUA kite a Iesu, tona mama, e tetai au pipi ana i te rekareka ta tetai akaipoipoanga ngateitei e oronga maira ki te au tangata o te Atua. Kua akono a Karaiti i tetai akaipoipoanga kia takake rava na te rave anga i tana temeio mua tei rekotiia i reira, i te kapiti atu anga ki te mataora o te reira tupuanga. (Ioane 2:1-11) Penei kua aere atu ana koe e kua rekareka katoa i te au akaipoipoanga o te au Kerititiano te inangaro ra i te tavini ia Iehova ei au tangata akaipoipo mataora. Me kore penei te tapapa atura koe i toou uaorai akaipoipoanga me kore i te tauturu anga i tetai taeake kia puapinga tona akaipoipoanga. Eaa te ka raveia i te akatupuanga i te reira?

2. Eaa te akakiteanga i roto i te Pipiria no runga i te au akaipoipoanga?

² Kua kite mai te au Kerititiano e te ako kiteaia i roto i ta te Atua Tuatua akauruia e e aka tauturu tikai me te parani ra tetai tane e tetai vaine i te akaipoipo. (2 Timoteo 3:16, 17) E tika, kare te Pipiria e akataka mai ana i te au rave anga tikai no tetai akaipoipoanga Kerititiano. Te tano ua ra te reira no te mea e tuke ana te au peu e te au umuumuanga katoa i te pae ture kia tau ki tetai ngai e tetai tuatau. Ei akaraanga, i roto ia Iseraela taito kare oki e akonoanga tikai no te akaipoipoanga. I te ra akaipoipoanga, kua apai mai te tane akaipoipo i tana vaine akaipoipo ki tona uaorai kainga me kore ki te kainga o tona papa. (Genese 24:67; Isaia 61:10; Mataio 1:24) Kua akatutu mai teia takainga ki te katoatoa i te akaipoipoanga, kare oki i te akonoanga tikai tei matauia i roto i te au akaipoipoanga e manganui i teia tuatau.

3. Eaa te tupuanga i Kana ta Iesu i kapiti atu?

³ Kua kite mai te au Iseraela i te reira takainga e te akatutu ra i te akaipoipoanga. I muri akera, penei ka piri atu raua ki roto i tetai umukai tamataora, mei tera rai i taikuia ia Ioane 2:1. E manganui te au urianga Pipiria tei uri i te reira irava mei teia rai: “E akaipoipoanga tei Kana.” Inara te tuatua i roto i te reo mua kua uri meitakiia ei “oroa akaipoipoanga” me kore e “umukai akaipoipoanga.” *  (Mataio 22:2-10; 25:10; Luka 14:8) Te akataka meitaki maira te tataanga e te reira a Iesu e kua kapiti atu ki te mataora o tetai umukai te piri atura ki tetai akaipoipoanga ngati Iuda. Inara, ko te manako maata, koia oki e eaa tei akatutu i tetai akaipoipoanga i taua tuatau ra e tuke tikai mei tei matauia i teia tuatau.

4. Eaa tetai tu akaipoipoanga ta tetai au Kerititiano e iki ana, e no teaa ra?

⁴ I roto i te au enua e manganui i teia tuatau, ka anoanoia te au Kerititiano te inangaro ra i te akaipoipo kia akono i tetai au umuumuanga tikai i te pae ture. Me rave ana ratou i te reira, ka rauka ia ratou i te akaipoipo i roto i tetai ua atu tu tei arikiia e te ture. Tetai oki ko tetai akonoanga meangiti ua, e te mama tei akonoia e tetai akava, akaaere konitara, me kore e orometua akamanaia e te Kavamani. Tetai pae kua iki i te akaipoipo i roto i teia tu, penei i te patianga i tetai au kopu tangata me kore au taeake Kerititiano iti ua kia aere mai ei au kite tei tau ki te ture me kore kia piri ua mai ki roto i te rekarekaanga o teia atianga puapinga maata. (Ieremia 33:11; Ioane 3:29) Mei te reira katoa, penei tetai atu au Kerititiano kare ratou e inangaro i te rave i tetai oroa akaipoipoanga me kore tetai kaikaianga e ka pou maata te moni e te tuatau i te paranianga. Mari ra, ka akanoo ratou i tetai kaikaianga meangiti ua ma tetai au oa piri vaitata. Noatu e eaa ta tatou au inangaro uaorai no runga i te reira, kia kite meitaki tatou e penei e ka tuke te au manako o tetai atu au Kerititiano pakari ki to tatou uaorai.​—Roma 14:3, 4.

5. Eaa te au Kerititiano e manganui e inangaro ei kia raveia tetai tuatua akaipoipoanga me akaipoipo ratou, e eaa ta te reira e akatutu maira?

⁵ E iki ana te maataanga o te au tokorua Kerititiano kia raveia tetai ako tei akatumuia ki runga i te Pipiria i to raua akaipoipoanga. * Kua kite oki ratou e na Iehova i akamata i te akaipoipoanga e kua oronga mai i roto i tana Tuatua i te ako pakari e akapeea te akaipoipoanga e puapinga ai e te oronga mai anga i te mataora. (Genese 2:22-24; Mareko 10:6-9; Ephesia 5:22-33) E inangaro ana te maata anga o te au tokorua kia piri mai te au taeake Kerititiano e te au kopu tangata i roto i teia atianga mataora. I na, akapeea tatou i te akamanakoanga i te au tu tuke maata o te au umuumuanga i te pae ture, te au rave anga, e pera katoa te au peu akonoanga tei raveia i roto i tetai ngai? Ka akamanako teia atikara i te au turanga i roto i tetai au ngai aere. Penei tetai pae e maata te tuke mei taau i kite ana me kore mei tei raveia i roto i toou ngai. Noatu rai, ka kite mai koe i te au kaveinga me kore i te au tuanga aiteite te ka puapinga maata i te au tavini o te Atua.

Akaipoipoanga Ngateitei​—Akaipoipoanga Akamanaia

6, 7. Eaa tatou ka inangaro ei i te kite i te au tuanga i te pae ture no te akaipoipoanga, e akapeea tatou i te akaari anga i teia?

⁶ I te mea e na Iehova i akamata i te akaipoipoanga, e akatere anga rai ta te au kavamani tangata i runga i te au angaanga a te aronga e akaipoipo ra. E mea tau teia. Kua karanga a Iesu: “Ka apai mari i ta Kaisara ra kia Kaisara; e ta te Atua ra, e apai ïa ki te Atua.” (Mareko 12:17) Mei te reira katoa, kua akakite te apotetoro ko Paulo: “Kia kauraro marie te tangata katoatoa i te aronga mana taoonga ra, Kare rava oki e mana mari ra no ko mai i te Atua ra; te aronga mana e noo nei, kua akonoia ïa e te Atua.”​—Roma 13:1; Tito 3:1.

⁷ I roto i te maataanga o te au enua, na Kaisara, me kore na te au mana arataki o te enua e akara mai e koai tei tau kia akaipoipo. No reira, me iki ana tetai nga Kerititiano e rua tei tau ki te Tuatua Tapu i te akaipoipo, ka aru meitaki raua i te ture o te reira ngai. Penei te kapiti maira teia i te tiki anga i tetai raitini, taangaanga i tetai tangata akamanaia e te Kavamani kia akaipoipo, e penei i te retitaanga i te akaipoipoanga tei oti. I te umuumuanga a Kaisara Auguso i tetai ‘retitaanga,’ kua akono rai a Maria raua ko Iosepha i te reira, i te aere anga ki Betelehema ‘kia retita katoaia.’​—Luka 2:1-5.

8. Eaa te tu tinamou o tetai akaipoipoanga, e eaa te akanoonooanga a te Au Kite o Iehova te akatutu maira i taua maramaanga ra?

⁸ Me akaipoipo ana tetai nga tokorua Kerititiano i roto i tetai tu e kua akamanaia e kua arikiia, kua akatinamouia taua taokotaianga ra i roto i nga mata o te Atua. No reira, kare te Au Kite o Iehova e ripiti akaou ana i tetai akaipoipoanga na te raveanga i te au putunga akonoanga i te pae o te  ture, e kare katoa rai ratou e akono akaou i te au tia akaipoipoanga, i te ra akamaaraanga i te 25 me kore te 50 mataiti akaipoipoanga o tetai tokorua. (Mataio 5:37) (E kopae ana tetai au pure aere i tetai akonoanga akaipoipoanga kavamani tei akatikaia i te pae ture, i te karangaanga e kare te reira akaipoipoanga e akatikaia kia rave roa tetai orometua me kore tetai tangata akonoanga i tetai angaanga me kore kua karanga aia e e tane e e vaine taua tokorua ra.) I roto i te au enua e manganui, e akataoonga ana te kavamani i tetai orometua o te Au Kite o Iehova kia akamana i te au akaipoipoanga. Me ka rauka te reira, ka inangaro katoa aia i te rave kapiti i te reira ma tetai tuatua akaipoipoanga i te Are Uipaanga Patireia. Ko te ngai te reira o te akamori mou e te ngai tau katoa no tetai tuatua no runga i teia akanoonooanga, ta te Atua ko Iehova i akamata.

9. (a) No runga i te turanga o tetai akaipoipoanga kavamani, eaa ta tetai tokorua Kerititiano ka iki i te rave? (e) Akapeea te aronga pakari i te o mai anga ki roto i te au parani no te akaipoipoanga?

⁹ I roto i tetai au enua ke mai, te umuumu ra te ture kia akaipoipo tetai tokorua i ko i tetai opati o te kavamani, mei te are uipaanga tapere, me kore i mua i tetai tangata ikiia e te kavamani. E putuputu ana te au Kerititiano i te iki kia aruia taua takainga i te pae ture ma tetai tuatua akaipoipoanga i te Are Uipaanga Patireia i taua ra rai me kore i tera mai ra. (Kare raua e inangaro kia pati te au ra e manganui i rotopu i te akonoanga kavamani e te tuatuaanga Pipiria, no te mea kua akaipoipo tikaiia raua i mua i te Atua e te au tangata, kapiti mai te putuputuanga Kerititiano.) Me te anoano ra tetai tokorua tei inangaro i tetai akaipoipoanga kavamani kia raveia tetai tuatuaanga i tetai Are Uipaanga tikai, kia pati raua na mua i te tikaanga a te aronga pakari i roto i te Kumiti Tavinianga o te Putuputuanga. Kapiti atu i te akapapuanga e e turanga meitaki to te tokorua, ka akapapu katoa teia au akaaere e kare te ora o te akaipoipoanga e taii atu ki te au uipaanga matauia e te au porokaramu akapapaia i te are uipaanga. (1 Korinetia 14:33, 40) Ka uriuri katoa ratou i tetai ua atu au akanoonooanga ta te tokorua e pati maira no te are uipaanga e ka iki katoa me ka raveia tetai akakitekiteanga e ka taangaangaia te reira.

10. Me kua raveia tetai akaipoipoanga kavamani, akapeea teia i te akakeuanga i te tuatua akaipoipoanga?

¹⁰ Ka tauta te tangata pakari e oronga ra i te tuatua akaipoipoanga kia oraora ua te uriurianga, kia akamaroiroi i te pae vaerua, e kia tapunui. Me kua taokotai muaia tetai tokorua i roto i tetai akaipoipoanga kavamani, ka akataka meitaki aia e kua akaipoipoia raua i te aruanga i te ture a Kaisara. Me kare te au tia akaipoipoanga i raveia i roto i te akonoanga kavamani, penei ka inangaro te tokorua i te rave i te reira i te tuatau o te tuatuaanga. * Me kua kapitiia mai te au tia i roto i taua akonoanga kavamani inara te inangaro ra te tokorua akaipoipo ouia i te tuatua i te au tia i mua ia Iehova e te putuputuanga, ka rave raua i te reira i roto i te tu akakiteanga e kua rave takereia ana te reira, akaarianga e kua “topiri” takereia ana raua.​—Mataio 19:6; 22:21.

11. I roto i tetai au ngai, akapeea tetai tokorua i te akaipoipoanga, e eaa te akakeuanga ki runga i te tuatua akaipoipoanga?

¹¹ I roto i tetai au ngai tikai, penei kare te ture e umuumu ana kia akaipoipo tetai tokorua na te raveanga i tetai ua atu akonoanga, kare katoa i mua i tetai tangata kavamani. Kua akatupuia te akaipoipoanga me oronga raua ki tetai opita maata i tetai pepa tainaia i te retitaanga i tetai akaipoipoanga. I muri akera, kua retitaia tetai pepa akaipoipoanga. Na roto i teia tu kua akatauia teia tokorua ei tane e ei vaine akaipoipo, e ko teia te ra o to raua akaipoipoanga. Mei tei taikuia i runga akenei, te tokorua tei akaipoipoia penei ka inangaro raua kia aru vivikiia te reira retitaanga ma tetai tuatuaanga tei akatumuia ki runga i te Pipiria i ko i te Are Uipaanga Patireia. Te taeake pakari i te pae vaerua tei ikiia kia oronga i te tuatuaanga, ka akakite aia ki te katoatoa e kua akaipoipoia teia tokorua no te retitaanga tei rave uaia akenei. Kia akonoia tetai au tia kia tau ki tei akatakaia mai i roto i te parakarapa 10 e to te reira tataanga i raro ake. Te aronga tei tae atu ki te Are Uipaanga Patireia,  ka kapiti rekareka atu ratou ki te tokorua e ka puapingaia mei te ako orongaia mei te Tuatua a te Atua.​—E Peʼe na Solomona 3:11.

Au Akaipoipoanga Matauia e te Au Akaipoipoanga Kavamani

12. Eaa te akaipoipoanga matauia, e eaa tei tau kia raveia i muri ake i taua akaipoipoanga ra?

¹² I roto i tetai au enua, e tomo ana tetai tokorua i roto i tetai akaipoipoanga tei kapikiia e e akaipoipoanga matauia (me kore, kopu tangata). Kare teia e tuatua ra no runga i tetai nga tangata e rua e noo kapiti ua ra, e kare katoa te reira e tuatua ra no runga i tetai akaipoipo akatutu ua tei arikiia e te ture i roto i tetai au ngai inara kare te reira akaipoipoanga i akamana tikaia e te ture. * Te tuatua nei tatou i tetai akaipoipoanga tei papauia kia tau ki tei matauia e te katoatoa o tetai kopu tangata me kore o tetai ngai. Penei ka o mai te reira i tetai tutaki katoaanga e te arikianga i te moni tutaki o tetai vaine akaipoipo, ei akatutuanga e kua akaipoipoia te tokorua kia tau ki te ture e te Tuatua Tapu. Te akamanako ra te kavamani i taua akaipoipoanga matauia ei mea tika, e tika i te ture, e te tinamou. I muri ake, ka rauka ua i te rekoti me kore i te retita i te akaipoipoanga matauia tei tupu, e i te rave anga i te reira, ka rauka i te tokorua tetai pepa retita tikai. Te oronga ra te retitaanga i te paruruanga no te tokorua me kore no te vaine me riro mai ake aia ei takaua e no tetai au tamariki ta raua ka anau mai. Ka raurau te putuputuanga i tetai ua atu tei tomo atu ki roto i tetai akaipoipoanga matauia kia retita vaveia te reira. E mea umere, i te akaraanga e i raro ake i te Ture a Mose, kua rekoti tikaiia te au akaipoipoanga e te au anauanga.​—Mataio 1:1-16.

13. I muri ake i tetai akaipoipoanga matauia, eaa te mea tau no runga i te tuatua akaipoipoanga?

 ¹³ Tetai tokorua taokotaiia i te pae ture i roto i tetai ravenga matauia ka riro mai ei tane e ei vaine akaipoipo me tupu ana taua akaipoipoanga ra. Mei tei taikuia i runga akenei, penei ka inangaro te au Kerititiano tei tomo atu ki roto i tetai akaipoipoanga i te pae ture kia raveia tetai tuatua akaipoipoanga, ma te au tia akaipoipo, i ko i te Are Uipaanga Patireia. Me raveia ana te reira, ka akakite te vaa tuatua e kua akaipoipo takereia te tokorua i te aruanga i te au ture a Kaisara. E tai ua rai tuatua ka raveia. E tai ua akaipoipoanga, i roto i teia turanga te akaipoipoanga matauia (kopu tangata) tei tika i te pae ture, e e tai ako Tuatua Tapu. Te akonoanga i teia nga tuanga e rua e kia piri vaitata te tuatau i te rave anga i te reira, penei i taua ra rai, e tuanga maataia i te akangateiteianga i te akaipoipoanga Kerititiano i roto i te oire tangata.

14. Eaa ta tetai Kerititiano ka rave me rauka nga akaipoipoanga matauia e tetai akaipoipoanga kavamani i te raveia?

¹⁴ I roto i tetai au enua e kua arikiia e kua akamanaia te akaipoipoanga matauia e te ture, e au akanoonooanga katoa tetai no te akaipoipoanga kavamani (me kore, ture.) E rave uaia ana tetai akaipoipoanga kavamani i mua i tetai opita maata o te kavamani, e penei ka kapiti mai te reira i te akonoanga i te au tia akaipoipoanga e te taina katoa anga i tetai puka retita. Tetai au tokorua Kerititiano e reka ake ratou i teia akaipoipoanga kavamani ki tetai tei matauia. I roto i te mata o te ture kare e inangaroia kia akonoia nga akonoanga roa ai; kua tika teia rave anga tataki tai i te ture. Tei tuatuaia i roto i nga parakarapa 9 e te 10 no runga i te tuatua akaipoipoanga e te au tia te tau katoa ra i konei. Te apinga maata koia oki e kua akaipoipoia te tokorua i roto i tetai tu ngateitei i mua i te Atua e te tangata.​—Luka 20:25; 1 Petero 2:13, 14.

Akono Tamou i te Tu Ngateitei no te Akaipoipoanga

15, 16. Akapeea te tu ngateitei i te o mai anga ki roto i tetai akaipoipoanga?

¹⁵ I te tupu mai anga tetai manamanata i roto i te akaipoipoanga o tetai ariki Peresia, kua oronga tetai akaaere maata ko Memukana tona ingoa i tetai ako te ka riro ei akakeuanga meitaki​—‘kia tatomo marie te au vaine ravarai ki ta ratou au tane.’ (Esetera 1:20) I roto i te au akaipoipoanga Kerititiano, kare te reira e inangaroia kia akaueia e tetai ariki tangata; ka inangaro rai te au vaine i te akangateitei i ta ratou au tane. E pera katoa rai, te au tane Kerititiano, kia akangateitei i to ratou au tokorua e kia akapaapaa ia ratou. (Maseli 31:11, 30; 1 Petero 3:7) Te kapiti atu anga i te akangateitei ki to tatou akaipoipoanga kare e ka aere ua mai te reira i muri roa mai i te au mataiti no te akaipoipoanga. Kia akaari vaveia te reira mei te akamataanga roa mai, ae mei te ra akaipoipoanga e aere ua atu.

¹⁶ Kare e ko te tane e te vaine​—te tane e te vaine akaipoipo—​te aronga anake ua te tau ra kia akaari i te akangateitei i te ra ua o te akaipoipoanga. Me ka oronga tetai tangata pakari Kerititiano i tetai tuatua akaipoipoanga, kia akonoia te reira ma te ngateitei. Kia aratakiia te tuatua ki te tokorua. Ei tuanga i te akangateiteianga ia raua, kare te vaa tuatua e akakitekite i tetai tua katakata me kore te au tua manako uaia. Auraka aia e kapiti maata roa mai i tana uaorai au akarakaraanga te ka taakama paa i te tokorua e te aronga e akarongorongo maira. Mari ra, ka aruaru aia kia akapumaana e kia akamaroiroi, akaketaketaanga i Tei Akamata i te akaipoipo e Tana ako takake rava. Ae, ka tauturu te ako akaipoipoanga tapunui i tetai akaipoipoanga te akangateitei ra i te Atua ko Iehova.

17. Eaa ra e e tuanga tetai i te pae ture no te au akaipoipoanga Kerititiano?

¹⁷ Kua kite mai paa koe i roto i teia atikara i te au manako e manganui no runga i te au akatakaanga i te pae ture o te akaipoipoanga. Penei kare tetai au tuanga tikai e tau tika ana ki toou ngai. I na, kia matakite tatou katoatoa i te puapinga kia akaari te au akanoonooanga akaipoipoanga i rotopu i te Au Kite o Iehova i te ngateitei no te au ture i roto i tetai ngai, no te au umuumuanga a Kaisara. (Luka  20:25) Kua raurau a Paulo ia tatou: “E teianei, e tuku atu i te mea tau i te tangata katoatoa ra, e taūnga tana ra, ei tautaūnga atu rai; e telo tana ra, ei telo ïa; . . . ko tei akateiteiia ra, ka akateitei atu ïa.” (Roma 13:7) Ae, e mea tau no te Kerititiano, akamataanga mai mei te ra akaipoipo, kia akangateitei i te akanoonooanga ta te Atua i akanoo no teia taime nei.

18. Eaa tetai tuanga ke mai o te akaipoipoanga te tau ra kia akamanakoia, e ka kitea e tatou kiea te akakitekiteanga no runga i te reira manako?

¹⁸ E manganui te au akaipoipoanga Kerititiano tei aruia e tetai akaputuputuanga tamataora​—tetai oroa akaipoipoanga, tetai kaikaianga, me kore tetai umukai. E akamaara ana e kua manako mai a Iesu i te aere atu ki tetai o taua oroa ra. Me e akaputuputuanga tetai, akapeea te ako mei te Pipiria i te tauturuanga ia tatou kia akapapu e te akangateitei katoa ra te reira i te Atua e te akatutu meitaki ra i nga tokorua akaipoipo ouia e te putuputuanga Kerititiano? Ka akamanako te atikara te aru maira i taua tumu manako tikai. *

[Au Tataanga Rikiriki i Raro]

Maara Ainei ia Koe?

• Eaa tatou ka inangaro ei i te kite i te au tuanga i te pae ture e te pae vaerua no te au akaipoipoanga?

• Me akaipoipoia tetai nga Kerititiano i roto i tetai akonoanga kavamani, eaa ta raua ka iki kia raveia i muri poto ua mai?

• Eaa te au tuatua akaipoipoanga e orongaia ana i ko i te Are Uipaanga Patireia?

[Au Uianga Apii]

[Tutu i te kapi 18]

I roto i tetai akaipoipoanga Iseraela taito, kua apai mai te tane akaipoipo i te vaine akaipoipo ki tona kainga me kore ki te kainga o tona papa

[Tutu i te kapi 21]

I muri ake i tetai akaipoipoanga matauia, penei ka inangaro te au Kerititiano kia raveia tetai tuatua i te Are Uipaanga Patireia