Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Puapinga e te Puapinga Kore o te “Aronga Kite”

Puapinga e te Puapinga Kore o te “Aronga Kite”

Puapinga e te Puapinga Kore o te “Aronga Kite”

I NA ka taipi i te tuatua “utuutu tamariki” e te “ako” ki roto i tetai porokaramu rekaia i runga i te Internet, i reira rai e 26 mirioni akamaramaanga ka ata mai. Me e tai ua miniti ka pou ia koe i te akara e i te tatau i te mea okotai, ka maatamaata mai taau tamaiti e ka akaruke ia te kainga i mua ake ka oti ei ia koe te tatau.

I mua ake i te au tuatau o te au taote no te tamariki, te au taote i te pae manako, e te Internet, e aere ana te au metua kiea no te ako? Tei matauia, e aere ana ratou ki to ratou kopu tangata. Ka papa ua e ka rauka ua i te au mama, te au papa, te au aniti, e te au angakara i te oronga mai i te aratakianga, te tauturu i te pae moni, e te au angaanga tiaki tamariki. I te au enua e manganui, kua vaitata rai taua tu pirianga vaitata o te au pamiri i te ngaro takiri i te neke pu ua anga te tangata mei vao mai, ki te oraanga i roto i te au oire mamaata. Teia tuatau i te maataanga o te taime, te riro nei na te au mama e te au papa uaorai e rave ana i te angaanga ngata o te utuutu anga i te tamariki ko ratou anake ua.

Kare e ekoko ko teia tetai tumu i tupu viviki roa ai te pitiniti akono tamariki. Tetai tumu ke mai koia oki ko te irinakianga totoa ua i roto i te kite taineti. I te tuanga openga o te au mataiti 1800, kua irinaki ua te tangata i Marike e ka rauka i te taineti i te akameitaki i te au turanga ravarai o te oraanga tangata. Eaa ka kore ei i reira te ngaki anga i te tamariki? No reira i te akaapa anga te American National Congress of Mothers i “te tu kite kore o te au metua” i te 1899, e maata te “aronga kite taineti” i te pae ngaki tamariki tei aere viviki mai i te oronga tauturu. Kua koreromotu ratou i te tauturu i te au mama e te au papa e tauta ra i te utuutu i ta ratou tamariki.

Kimi Anga i te Ako Utuutu Tamariki i Roto i te Puka

Inara, eaa tei rauka i teia aronga kite? Kua iti mai ainei te manamanata o te au metua i teia tuatau e kua papa meitaki atu ainei ratou i te utuutu i ta ratou tamariki i to te au mataiti i topa? Kare, i karanga ai tetai tareanga i oti ua akenei i Peritane. Kua akaari mai te reira e mei te 35 patene au metua e ta ratou au tamariki e kimi nei rai i te ako te ka rauka ia ratou i te irinaki. Kua manako tetai pae e kare atu ei a ratou ikianga ke mari ra kia aru i to ratou uaorai kite.

I roto i tana puka Raising America: Experts, Parents, and a Century of Advice About Children, kua apii a Ann Hulbert i te tuatua enua tei akanooia e te au puka a te aronga kite karape no runga i te ngaki anga tamariki. E rua a Hulbert uaorai tamariki, e kua akakite aia e e tokoiti ua rai te au kimikimianga a te aronga kite tei turu meitakiia e te taineti. Te akaraanga, i akakeuia ta ratou ako e te au mea tei tupu i roto i to ratou uaorai oraanga e kare na te au tumu tikai i tataia. I te akamanako anga, ko te maataanga i ta ratou i tata, i te akaraanga e peu ua kare e roa kua ngaro, kare e au ana, e te tuke ua ake rai i tetai au taime.

No reira eaa to te au metua turanga i teia tuatau? Ko te tika, te kononinoni pu ua nei te manganui, e kua maata roa atu ta ratou ako, au manako, e te au manamanata e aro atu nei i tei mua ana. Inara, kare ko te au metua katoatoa te manako ana e kare o ratou kaveinga. Te puapingaia nei te au metua i te ao katoa mei tetai tumu muatangana no te pakari e riro nei rai ei puna maringiringi ua no te ako irinakiia, mei ta te atikara e aru maira ka akaari mai.