Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Tane e te Vaine—E Turanga Ngateitei Tetai no Tetai

Tane e te Vaine—E Turanga Ngateitei Tetai no Tetai

Tane e te Vaine​—E Turanga Ngateitei Tetai no Tetai

KUA anga te Atua ko Iehova ia Adamu na mua, i muri ake a Eva. I mua ake i te angaia anga a Eva, kua rauka ia Adamu te kite i roto i te oraanga. I teia taime ra, kua oronga a Iehova i tetai au ikuikuanga kiaia. (Genese 2:15-20) I te tavini anga ei vaa tuatua no te Atua, ka akakite atu a Adamu i teia au ikuikuanga ki tana vaine. Ma te tau, i reira, nana e arataki i te au tumu ravarai te kapiti maira i te akamorianga.

E akanoonooanga aiteitei tetai te vai ra i roto i te putuputuanga Kerititiano, e ka puapingaia tatou i te akara matatio anga i te reira. Kua tata te apotetoro ko Paulo e: “Kare ra e tika iaku . . . te vaine, e kia akateitei ki runga i te tane ra, kia muteki ua ra. Ko Adamu oki tei angaia na, i muri ake a Eva.” (1 Timoteo 2:12, 13) Kare te aiteanga o teia e ka muteki ua te vaine i te uipaanga a te putuputuanga Kerititiano. E muteki ua aia na roto i tetai tu e kare aia e o atu ki roto i te au taumaro anga ki tetai tane. Auraka aia e taakaaka i tona taoonga akamanaia, me kare e tauta i te apii i te putuputuanga. Kua orongaia ki te au tane te tukuanga angaanga no te akaaere anga e te apii anga i te putuputuanga, inara e maata atu ta te au vaine ka oronga ki te au uipaanga a te putuputuanga Kerititiano na te piri mai anga ki te reira i roto i te au tu tukeke.

I te oronga anga mai kia tatou i te kite i roto i nga turanga tau no te au tane e te au vaine i roto i ta te Atua akanoonooanga, kua tata te apotetoro ko Paulo e: “Kare oki te tane no te vaine; no te tane ra te vaine . . . Kare ra te tane i taka ke i te vaine, kare katoa te vaine i taka ke i te tane [kare e takake mei tetai e tetai], i te Atu nei. Mei te vaine oki no roto i te tane ra, na te vaine katoa te tane; na te Atua ra te au mea ravarai nei.”​—1 Korinetia 11:8-12.

Au Akameitakianga Manea a te Au Vaine

I raro ake i te Ture ta te Atua i oronga kia Iseraela, e manganui te au akameitakianga a te au vaine e e tu rangatira to ratou i te taangaanga anga i to ratou kite. Ei akatauanga, te tuatua ra a Maseli 31:10-31 no tetai “vaine akono meitaki” tei oko mai i te au kakau memeitaki e te maani anga i te au kakau manea no tona ngutuare. I na, “kua anga aia i te orongā e kua oko” i te reira! (Irava 13, 21-24) “E tau aia ki te pai a te aronga oko ra,” kua kimi teia vaine akono meitaki i te kai meitaki, noatu e no te enua mamao mai te ngai ka oko mai aia i te reira. (Irava 14) “Te manako ra aia ki te kainga, e kua oko,” e “kua tanu [aia] i te kainga vine.” (Irava 16) Mei te mea e “te meitaki ra tana i rave ra,” puapingaia tana au angaanga. (Irava 18) Kapiti atu ki te ‘akara anga i te akonoanga o tona ngutuare,’ te tauturu karapii kore ra teia vaine maroiroi mataku ia Iehova i tetai ke. (Irava 20, 27) No reira rai aia i akapaapaaia ai!​—Irava 31.

Kua oronga te au ture ta Iehova i oronga na roto ia Mose i te tuatau no te au vaine kia tupu i te pae vaerua. Ei akaraanga, i roto ia Iosua 8:35, ka tatau tatou: “Kare rava tetai tuatua ta Mose i akaue maira i toe i te tatauia e Iosua ki mua i te aroaro o te uipaanga Iseraela katoa ra; te vaine, e te tamariki mea riki, e te aronga ke ke katoa i roto ia ratou ra.” No runga ia Ezera te taunga ra, te akakite maira te Pipiria e: “Kua apai maira [aia] i te ture ki mua i te aroaro o taua uipa anga ra, te tane e te vaine, e te aronga katoa, e kite i te tuatua kia tatauia ra, i te rā mua i te marama itu ra. Kua tatau iora aia i taua tuatua ra, i roto i te arataa ki mua atu i te ngutupu vai ra, mei te popongi mairai e avatea ua atura, ki mua i te aroaro o te tane e te vaine, e te aronga katoa e kite ra: akarongo tika atura te taringa o te tangata ravarai i taua buka ture ra.” (Nehemia 8:2, 3) Kua puapingaia te au vaine no taua tatau anga i te Ture. Kua akono katoa ratou i te au oroa akonoanga. (Deuteronomi 12:12, 18; 16:11, 14) Te mea puapinga maata rava atu, kua rauka i te au vaine i Iseraela i taito ra tetai pirianga vaitata ki te Atua ko Iehova e te pure tataki tai anga kiaia.​—1 Samuela 1:10.

I te anere mataiti mua T.N., kua akameitakiia te au vaine mataku i te Atua kia matuapuru ia Iesu. (Luka 8:1-3) Kua riringi tetai vaine i te monoi ki rungao i tona mimiti e te vaevae i tetai tuatau kaikai anga aiai i Betania. (Mataio 26:6-13; Ioane 12:1-7) Ko te au vaine tetai i roto i te aronga i to Iesu mama anga mai i muri ake i tona akatuia anga mai. (Mataio 28:1-10; Ioane 20:1-18) I muri ake i to Iesu kake atu anga ki te rangi, kua kapitiia mai ki te pupu o te 120 tei akaputuputu maira ko “te au vaine katoa, e ko Maria oki te metua vaine no Iesu.” (Angaanga 1:3-15) Kare ekoko anga e tei roto i te pia i runga ia Ierusalema te manganui me kare te katoaanga o teia au vaine i te ra o te Penetekote 33 T.N., i te tukunaia mai anga te vaerua tapu e te tuatua temeio anga te au pipi a Iesu i roto i te au reo ke ke e manganui.​—Angaanga 2:1-12.

Ko te au tane e te au vaine tetai aronga i roto i te aronga tei kite i te akatupuia anga a Ioela 2:28, 29, i tei taikuia mai e te apotetoro ko Petero i te ra o te Penetekote: ‘E riringi atu ei au [Iehova] i taku vaerua ki rungao i te tangata ravarai; e na ta kotou au tamariki tamaroa, e te au tamaine, e totou mai. E riringi atu au i taku vaerua ki rungao i toku au tavini, e toku au tavini vaine, i te reira au rā, e ka totou mai ratou.’ (Angaanga 2:13-18) No tetai tuatau i muri ake i te Penetekote 33 T.N., kua orongaia ki te au vaine Kerititiano te apinga aroa puapinga maata o te vaerua. Kua tuatua e kua totou ratou i roto i te au reo ke ke, kare ra i tuatua ana i te au mea ka tupu mai mari te tuatua anga i te au tuatua mou o te Tuatua Tapu.

I roto i tana reta ki te au Kerititiano i Roma, kua tuatua pumaana te apotetoro ko Paulo no runga “i to tatou tuaine ia Phebe,” i te akakite atu anga iaia kia ratou. Kua taiku katoa mai aia ia Teruphaina, e ia Teruphosa, i te kapiki anga ia raua e ko nga vaine “tei rave i te angaanga a te Atu nei.” (Roma 16:1, 2, 12) Noatu e kare teia au vaine i ikiia ei au akaaere me kare ei au tavini orometua i roto i te putuputuanga Kerititiano mua, ko ratou e tetai atu au vaine e manganui kua akameitakiia i te ikiia anga e te Atua kia kapiti atu ki tana Tamaiti, ko Iesu Karaiti, i roto i te Patireia i te rangi.​—Roma 8:16, 17; Galatia 3:28, 29.

Mei teaa ra te akameitakianga puapinga maata e te ngateitei tei rauka mai i te au vaine akono meitaki i te Atua i teia tuatau! “Na Iehova uaorai i tuku mai te tuatuaanga; Te au vaine te akakitekite ra i te tuatua meitaki e nuku maata ia,” i karanga ai a Salamo 68:11. (NW) Kia akameitakiia taua au vaine ra. Ei akatauanga, no ta ratou apiianga tu karape no te au apii Pipiria i te kainga e arataki maira i te manganui kia ariki i te au apiianga tika te akamareka ra i te Atua. E mea tau kia akapaapaa katoaia rai te au vaine Kerititiano akaipoipo tei tauturu i ta ratou tamariki kia riro mai ei aronga irinaki e te turu ra i ta ratou au tane no te maata o ta ratou au angaanga i roto i te putuputuanga. (Maseli 31:10-12, 28) E ngai tau katoa rai to te au vaine takaua i roto i ta te Atua akanoonooanga, e kua akoia te au tane Kerititiano kia “ako atura . . . te au vaine pakari ra, mei te metua vaine, e te au vaine ou ra, ei tuaine ïa, ma te akono meitaki.”​—1 Timoteo 5:1, 2.

Au Tukuanga Angaanga Tukeke a te Tane

E tukuanga angaanga tu-Atua ta tetai tangata Kerititiano e te inangaroia ra kia akatupu i te reira. Kua karanga a Paulo e: “Teia ra toku inangaro, kia kite kotou e, ko te Mesia te upoko o te tangata ravarai nei; e to te vaine ra upoko, ko te tane ïa; e to te Mesia upoko, ko te Atua ïa.” (1 Korinetia 11:3) E upoko katoa to te tane​—ko Karaiti. E tika rai, e pau anga ta te tane kia Karaiti e i te openga ra ki te Atua. E te inangaro maira te Atua kia taangaanga te tane i tona taoonga upoko ma te aroa. (Ephesia 5:25) Kua tupu mai teia mei te akamata anga mai te au tangata i te aaere i te enua nei.

Te akaari maira te Pipiria e kua oronga te Atua i te au tukuanga angaanga ki te au tane kia rotai ki tona turanga no te taoonga upoko. Ei akaraanga, kua akaue a Iehova i te tangata ra ko Noa kia patu i tetai araka no te akaoraanga i te oraanga i te tuatau o te Vaipuke. (Genese 6:9–​7:24) Kua taputouia ki te tangata ra ko Aberahama e na roto i tona uanga, ka akameitaki te ngutuare e te pa enua katoa o te ao nei ia ratou uaorai. Ko Iesu Karaiti te tuanga maata o taua uanga. (Genese 12:3; 22:18; Galatia 3:8-16) Kua iki te Atua i te tangata ra ko Mose kia arataki i te ngati Iseraela mei Aiphiti mai. (Exodo 3:9, 10, 12, 18) Na roto ia Mose i oake ei a Iehova i te au ture tei kiteaia ko te Ture koreromotu, me kare te Ture a Mose. (Exodo 24:1-18) E tika rai, e au tane pouroa te aronga tei tata i te Pipiria.

Ei Upoko no te putuputuanga Kerititiano, “kua oronga ua maira [a Iesu i] te meitaki i te tangata nei.” (Ephesia 1:22; 4:7-13) I te akapapa anga i te au mea tau no te au akaaere ra, te taiku ra a Paulo ki te au tane. (1 Timoteo 3:1-7; Tito 1:5-9) No reira te tavini ra te au tane ei au akaaere, me kare ei aronga pakari, e ei au tavini orometua i roto i te au putuputuanga o te Au Kite o Iehova. (Philipi 1:1, 2; 1 Timoteo 3:8-10, 12) Ko te au tane anake ua te ka tavini ei au tiaki i roto i te putuputuanga Kerititiano. (1 Petero 5:1-4) Inara, mei tei akakite takereia mai, e au apainga ngateitei ta te au vaine, i orongaia mai e te Atua.

Mataora i to Ratou Turanga

I te akatupu anga i ta ratou turanga tei orongaia mai e te Atua te apai maira i te mataora ki te au tane e te au vaine. Ka tupu mai te mataora i roto i te au akaipoipo me aru te au tane e te au vaine i te akaraanga o Karaiti e tana putuputuanga. “E te au tane ra,” kua tata a Paulo, “e aroa atu kotou i ta kotou au vaine, mei te Mesia katoa i aroa i te ekalesia, e kua oronga iaia uaorai ei oko . . . E aroa ra te tangata katoa i tana uaorai vaine mei te aroa iaia uaorai.” (Ephesia 5:25-33) No reira, te umuumuia ra te au tane kia taangaanga i to ratou taoonga upoko, kare na roto i te tu karapii, mari ra na roto i tetai tu aroa. E au tangata apa ua te putuputuanga a Karaiti. Inara, te aroa ra e te akono ra a Iesu i te reira. Mei tei reira katoa, kia aroa e kia akono te tane Kerititiano i tana vaine.

Ko te vaine Kerititiano ra “e kauraro, aia i tana tane.” (Ephesia 5:33) Na roto i teia tu, ka akara atu aia ki te putuputuanga ei akaraanga. Te akakite ra a Ephesia 5:21-24 e: “Ma te tatomo marie kotou tetai ki tetai ma te mataku i te Atua. E te au vaine noo tane ra, e kauraro kotou ki ta kotou uaorai au tane, mei ta kotou e kauraro i te Atu ra. Ko te tane oki te upoko o te vaine, mei te Mesia katoa ra te upoko ïa i te ekalesia; ko te ora oki aia no taua kopapa nona nei. E teianei mei te ekalesia e kauraro i te Mesia nei, koia katoa oki te au vaine ki ta ratou uaorai au tane i te au mea katoa nei.” Noatu e e aka angaanga na tetai vaine i te kauraro atu ki tana tane, e mea “tau ïa i te Atu nei.” (Kolosa 3:18) I tona kauraro anga ki tana tane e mea mama ua me te maara ra iaia e e mea mareka anga teia ki te Atu ko Iesu Karaiti.

Noatu e kare tana tane e ko tetai taeake irinaki, kia kauraro ra te vaine Kerititiano ki tona taoonga upoko. Te karanga ra te apotetoro ko Petero e: “E te vaine tini e, e kauraro marie i ta kotou au tane ra; kare tetai pae e akarongo i te tuatua ra, kia rauka mai ratou i te akono meitaki o ta ratou au vaine, auraka atu rai te tuatua; I te akara anga mai ratou i to kotou aerenga viivii kore i kapiti katoaia i te mataku.” (1 Petero 3:1, 2) Kua akameitakiia a Sara, tei kauraro marie ki tana tane, ko Aberahama, i te anau anga ia Isaaka e te riro anga mai ko te tupuna vaine no Iesu Karaiti. (Ebera 11:11, 12; 1 Petero 3:5, 6) Ko te au vaine tei akono ia ratou uaorai mei ia Sara rai papu e ka tutakiia mai e te Atua.

Ka tupu te au e te rotai me akatupu te au tane e te au vaine i ta ratou turanga tei orongaia mai e te Atua. Ka akatupu teia i te merengoanga e te mataora kia ratou. Tei maata atu, i te aru anga i te au umuumuanga Tuatua Tapu te oronga ra ki tetai e tetai i te tu ngateitei tei kapitiia ki te turanga akaperepereia i roto i ta te Atua akanoonooanga.

[Pia i te kapi 7]

To Ratou Manako no Runga i to Ratou Turanga Orongaia Mai e te Atua

“E taangaanga ana taku tane i tona taoonga upoko na roto i tetai mataara meitaki,” i karanga ai a Susan. “E uriuri manako ua ana maua i te au ikianga, e me iki aia i te rave i te reira me kare, kua kite au e e puapinga te reira no maua. Te akariro tikai ra ta Iehova akanoonooanga no te au vaine Kerititiano kia mataora au e kia ketaketa to maua akaipoipoanga. E pirianga vaitata to maua e te angaanga kapipiti ra kia rauka te au akakoroanga pae vaerua.”

Te karanga ra tetai vaine ko Mindy tona ingoa e: “Te turanga ta Iehova i tuku mai ki tona au tavini vaine e akapapu angaia i tona aroa no tatou. I toku manako te oronga anga au i te akangateitei anga e te kauraro anga ki taku tane pera katoa i te turu anga iaia i roto i tana au angaanga i roto i te putuputuanga ko toku tuia i te akaari anga i te ariki anga rekareka kia Iehova no teia akanoonooanga.”

[Au Tutu i te kapi 5]

Kia rotai ki te taoonga upoko o te tane, kua oronga te Atua kia Noa, Aberahama, e Mose i te au tukuanga angaanga tukeke

[Tutu i te kapi 7]

“Te au vaine te akakitekite ra i te tuatua meitaki e nuku maata ia”