Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Au Tata Tuatua i Taito e te Tuatua a te Atua

Au Tata Tuatua i Taito e te Tuatua a te Atua

Au Tata Tuatua i Taito e te Tuatua a te Atua

KUA taeria te openga o te rima anere mataiti M.T.N. i oti ei te au Tuatua Tapu Epera i te tataia. I te au anere mataiti tei aru mai, kua matakite tikai te aronga kite ngati Iuda, te au Toperimi tikai, e te au Matorete i muri mai, i te akono anga i te au tataanga Epera. Inara, i tataia te au puka taito rava atu o te Pipiria i te tuatau o Mose raua ko Iosua, e tai tauatini mataiti i mua atu, i te tuatau o te Toperimi. Kareka te au apinga i tataia ai taua au puka ra ki roto ka viviki ua i te kino; no reira e maata ua atu te au taime i kopiia ai te au pokaikai. Eaa ra tei kiteaia no runga i te ngai angaanga a te au tata tuatua i taua tuatau mua ra? E aronga kopi kite karape ainei ratou i Iseraela i taito?

Ko te au tataanga taito roa atu o te Pipiria e vai nei i teia tuatau, e au tuanga te reira no te au Pokaikai o te Tai Mate, tetai papaki no te toru e te rua o te anere mataiti M.T.N. “Kare e rauka mai ia tatou te au kopi o tetai ua atu tuanga o te Pipiria no mua roa atu,” e akamarama maira te Poropeta ko Alan R. Millard, e tangata apii no te au reo e te keri apinga taito i te Pae Itinga. Kua kapiti katoa mai aia e: “Ka kiteaia mei te au peu a te au aronga i vao mai e mei teaa te tu o te angaanga a te au tata tuatua i taito, e ka tauturu taua kite i te akaari mai i te puapinga o te tataanga Epera e tona tuatua enua.”

Te Angaanga Tata i Mua Ana

E a mataiti i topa akenei i maania ai te au tataanga no te tuatua enua, te akonoanga, te ture, te pae aketemia, e te au tataanga puapinga i Mesopotamia. Kua puapingaia te au apii tata tuatua, e ko tetai tumu manako e apii ana ratou koia oki ko te tu tiratiratu i te kopi anga i te au tataanga e vai ra. E meangiti ua rai te au tauianga ta te aronga kite i teia tuatau i kite mai, i roto i te au tataanga o Babulonia tei kopiia mai me eia ua atu taime no tetai tauatini mataiti e ara atu.

Kare te angaanga a te au tata tuatua i takotingaia ki Mesopotamia ua. Te akakite maira The Oxford Encyclopedia of Archaeology in the Near East e: “Kare e kore ka matau ua tetai tata tuatua no Babulonia mai i te tuatau i rotopu i te rua tauatini mataiti MTN, i tetai ua atu au ngai tataanga tuatua i roto ia Mesopotamia, ia Suria, ia Kanaana, e Aiphiti katoa.” *

E turanga teitei tikai to te angaanga a te au tata tuatua i Aiphiti i te tuatau ia Mose. E angaanga rave matauia e te au tata tuatua te kopi i te au puka. Te akaariia maira taua au tu angaanga ra na roto i te au akamaneaanga o te au menema o Aiphiti tei tere atu i te a tauatini mataiti te roa. Te akakite maira te enetaikoropitia tei taikuia i runga akenei no runga i te au tata tuatua i taua tuatau ra i mua ana e: “I te tae anga ki te rua o te tauatini mataiti MTN, kua rauka ia ratou i te maani i tetai au kopi o te au puka e manganui e akakite maira no runga i te au taiate tangata o Mesopotamia e Aiphiti e, i te akanoo i tetai au kaveinga e te au ture no te angaanga kite karape a te au tata tuatua.”

Ko teia “au kaveinga e te au ture,” te kapiti maira i te taangaanga anga i te au colophon, tei kapitiia atu ki te tuanga maata o te puka. I roto i te au colophon kua tataia te ingoa o te au tata tuatua e to te tangata nana te papa toka, te ra, te tataanga mua tikai i kopiia mai ei ki runga i te papa toka, te numero o te au raini tuatua, e te vai atura. Te maataanga o te taime e kapiti mai ana te tata tuatua e: “Kia tau ki te tataanga mua tikai, kua tataia e kua tirotiro matatio meitakiia te reira.” Te akaari maira teia au mea ravarai e e mea puapinga maata roa ki te aronga kopi i taito kia tano meitaki tikai te rave angaia te reira.

Te akakite maira te poropeta ko Millard, tei taikuia i mua ake e: “Ka taka ua i roto i te rave angaia te angaanga kopi e kua akanooia tetai ravenga tei kapiti mai i te tirotiro matatio anga e te akatikatika meitaki anga, e ravenga paruru kia kore e tarevake. Tetai o teia au ravenga nei, koia oki te tare anga i te au raini me kore i te au tuatua, tei taangaanga katoaia i roto i te au peu a te Matorete i te Au Tuatau Rotopu.” No reira i te tuatau o Mose raua ko Iosua, kua vai ke ana te tu akono meitaki kia tano tikai te kopi anga i te au tataanga, i te pae Itinga Rotopu.

E aronga kopi tau katoa ainei to te ngati Iseraela? Eaa ta te akapapuanga i roto i te Pipiria e akaari maira?

Te Au Tata Tuatua i Iseraela i Taito

I tupu mai a Mose ei mema no te ngutuare tangata o Pharao. (Exodo 2:10; Angaanga 7:21, 22) Kia tau ki te Aronga Apii no runga ia Aphiti i mua ana, kua kapiti mai te apiianga a Mose i te kite no te tatau e te tata a to Aiphiti e etai atu au tu kite karape o te au tata tuatua. I roto i tana puka Israel in Egypt, kua akakite te Poropeta ko James K. Hoffmeier e: “E tumuanga tau tetai kia irinaki i te peu puka tapu tei orongaia kia Mose te tu kite i te rekoti i te au mea tei tupu, kia tata i te au papaanga no te au tere i aereia, e etai atu au angaanga a te au tata tuatua.” *

Te taiku ra te Pipiria no runga i etai ke atu tei rauka te tu kite i te tata tuatua i Iseraela i taito. Kia tau ki The Cambridge History of the Bible, kua rave iora Mose kua “iki i tetai aronga taoonga kite i te tata . . . ei rekoti i te au tukuanga tika e te akaaere i te au mea ravarai.” Kua akatumuia teia ki runga ia Deuteronomi 1:15, e karanga ra e: “Rave atura au [a Mose] i taua au tangata mamaata ra . . . i to kotou na au kopu, akariro atura ei tutara ki rungao ia kotou na, ei rangatira no runga i te tausani okotai, e ei rangatira no runga i te anere okotai e ei rangatira no runga i te rima ngauru, e ei rangatira oki no runga i te ngauru okotai ra, e ei aronga taoonga i roto i to kotou na au kopu.” Koai ma ra teia aronga taoonga?

Te tuatua Epera no te kupu “aronga taoonga” e maata te taime ka kiteaia i roto i te au irava Pipiria e taiku ra i te au tuatau o Mose raua ko Iosua. Te akamarama maira te aronga apii tukeke e ko te aiteanga o teia tuatua “e tekeretere no te rekotianga,” “tetai tei ‘tata’ me kore tei ‘rekoti,’” e e “tangata mana e tauturu ra i te akavanui i roto i te angaanga tekeretere.” Te akaari maira te au tupuanga o teia kupu Epera e e maata taua au tu tekeretere ra e vai ra i Iseraela e e maata ta ratou au apainga i roto i te akatereanga o te patireia i mua ana.

Te toru o te akaraanga no runga te reira i te kau taunga o Iseraela. Te akakite ra te Encyclopaedia Judaica e no ta ratou “au angaanga akonoanga e te au angaanga noa ua nei ka anoanoia ratou kia kite i te tatau e te tata.” Ei akaraanga, kua akaue a Mose i te tamariki a Iseraela: “Kia tae ki te openga o te mataiti itu ra, . . . ka tatau ei koe i teianei ture ki mua i to Iseraela katoa ra, kia kite ratou.” Kua riro te kau taunga ei tiaki no te au kopi akamanaia o te Ture. Kua riro ratou ei akamana e ei akaaere i te tataanga o te au kopi tei aru mai.​—Deuteronomi 17:18, 19; 31:10,11.

E akamanako ana e i akapeea te maani angaia te kopi mua o te Ture. I te au marama openga o tona oraanga, kua akakite a Mose ki te ngati Iseraela: “Kia tae ki te rā e aere ei kotou ki tetai pae Ioridana, ki runga i te enua ta to Atua ta Iehova e oronga mai noou ra, e akatu koe i te toka mamaata, ka amo ei ki te ngaika. E tata oki koe i te au tuatua katoa i roto i teianei ture ki rungao.” (Deuteronomi 27:1-4) I muri ake i te akapouanga o Ieriko e Ai, kua akaputuputu maira te ngati Iseraela ki te Maunga ko Ebala, i rotopu tikai i te Enua Taputouia. I reira kua tata iora Iosua ki runga i te toka o tetai atarau “i te ture a Mose.” (Iosua 8:30-32) Kua anoanoia te aronga kite i te tata e tetai aronga kite i te tatau no taua au tataanga ra. Te akaari maira te reira e kua rauka i te ngati Iseraela te tu tukatau e te kite karape tei anoanoia i te akono meitaki anga i ta ratou au tataanga tapu.

Turanga Tiratiratu o te au Tuatua Tapu

I muri ake i te tuatau o Mose raua ko Iosua, e maata te au pokaikai ke mai o te reo Epera tei tataia, e kua maania tetai au kopi tata rima ua no te reira. Me piropiro teia au kopi me kore me kino no te reva ou ou me kore me pumaumau, ka anoanoia te mono i te reira. Kua pou te au anere ua atu au mataiti te rave uaia anga teia angaanga nei.

Noatu te tu matakite o te aronga kopi i te Pipiria, kua o mai rai tetai au tarevake ki roto. Inara kua akatuke takiri ainei te au tarevake a te aronga kopi i te tataanga o te Pipiria? Kare. I te katoaanga, e au tarevake rikiriki ua rai teia e kare takiri e riro ei akatuke i te turanga tiratiratu o te Pipiria katoa, mei tei akapapuia mai i te akaaiteite meitaki angaia te au tataanga taito.

No te au Kerititiano, te akapapu ua maira te manako o Iesu Karaiti no runga i te au puka Pipiria mua, i te turanga tiratiratu o te tataanga i te au Tuatua Tapu. Te au tuatua mei te “Kare aina kotou i tatau i roto i te buka a Mose ra?” e te “Kare ainei a Mose i tei tuku mai i te ture na kotou?” e akaari maira e kua manako rai a Iesu e kua tau kia irinakiia te au kopi tata rima ua e vai ra i tona taime i te enua nei. (Mareko 12:26; Ioane 7:19) Tei runga ravao, kua akapapu mai tikai a Iesu i te turanga tiratiratu o te au Tuatua Tapu Epera katoa i te na ko anga aia e: “E tupu rai noku nei te au tuatua i tataia ki roto i te ture a Mose ra, e te au peroveta ra, e i te Salamo ra.”​—Luka 24:44.

No reira e tumuanga tau tikai to tatou kia irinaki e kua tano tika tikai te oronga angaia mai te au Tuatua Tapu mei taito mai rai. Mei te reira tikai ta te peroveta akauruia ko Isaia i akakite mai: “Te mae nei te ngangaere, te maeaea nei te tiare: kareka te tuatua a to tatou Atua, e tu ïa e rimua.”​—Isaia 40:8.

[Au Tataanga Rikiriki i Raro]

^ para. 6 Kua taiku mai a Iosua, tei noo ana i te tuatau i rotopu i te rua tauatini mataiti M.T.N., i tetai oire i Kanaana tei kapikiia e ko Kiriata-sephera, te aiteanga koia oki te “Oire o te Puka” me kore te “Oire o te Tata Tuatua.”​—Iosua 15:15, 16.

^ para. 12 Ka kiteaia te au tuatua o te ture ta Mose i rekoti, i roto ia Exodo 24:4, 7; 34:27, 28; e Deuteronomi 31:24-26. Tana rekoti no tetai pee ka kiteaia te reira i roto ia Deuteronomi 31:22, e te papaanga tana i rekoti ei no te aaereanga na te metepara, te taikuia ra te reira i roto ia Numero 33:2.

[Tutu i te kapi 18]

Tata tuatua o Aiphiti e angaanga ra

[Tutu i te kapi 19]

Te puka taito roa atu o te Pipiria mei te tuatau roa mai o Mose