Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Aru i to Paulo Aerenga ki Berea

Aru i to Paulo Aerenga ki Berea

Aru i to Paulo Aerenga ki Berea

E puapinga meitaki tikai te angaanga a te nga mitinari, e e urupu maata tei riro mai ei aronga irinaki. I reira kua tu mai tetai urupu tangata i te patoi ia raua. No reira i raveia ai tetai ikianga. No te tupu anga ou o te putuputuanga e te oraanga o nga mitinari, kua akaruke viviki nga mitinari, i te turuaipo. No reira, kua oro atu a Paulo raua ko Sila i te ngai tutau anga pai o Makedonia i Tesalonia mei te mataiti 50 T.N. Kua aere atu raua ki tetai ngai akaou mai o ta raua ngai tutu anga​—ki Berea.

MEI tetai ngai mamao, ka kite ua atu te manuiri o teia tuatau, mei te manuiri i taito ra, ia Berea (Véroia) i raro i te tumu o te maunga ruperupe te matie e ngai i te pae itinga o te Maunga ko Bermios. Mei te 65 kiro mita i apatonga opunga o Tesalonia a Berea e mei tetai 40 kiro mita ki uta i te Tai Aegean. I te tua tonga i te Maunga ko Olympus, e ngai manako uaia e no te au atua maata o te iero taito o Ereni.

E ngai inangaroia e te aronga apiipii Pipiria a Berea ei ngai tutu aere anga na Paulo e te taui anga o te manganui ki te Akonoanga Kerititiano. (Angaanga 17:10-15) Ka oki tatou ka aru i to Paulo aerenga e te akara matatio anga ki roto i te oraanga taito o te oire.

Tuatua Enua Mua

Kare i papu i tetai ua atu e i naea a Berea i kitenaia ai. Ko te au tangata mua o te reira oire, penei e kopu tangata Pherigia, kua tuaruia e te au tangata Makedonia mei te itu anere mataiti M.T.N. E toru anere mataiti i muri mai, kua puapingaia a Makedonia, i muri ake i te upokotu anga a Alekanedero te Tangata Rongonui. Kua akatuia te au are e te au paruru mamaata, e te au ngai tapu no Dia, Diana, Apolo, Atena, e tetai atu au atua Ereni.

Te karanga ra tetai puka tuatua enua e kua tere atu i te anere mataiti, “e tuanga puapinga maata [ta Berea] i rave i roto i tona uaorai ngai e te toenga i te tua tokerau o Ereni.” Kua tupu mai to te oire rongonui tikai i te tuatau e tutara ra te patireia openga o Makedonia, te au Antigonid (306-168 M.T.N.), tei uritumu takiriia e Roma.

I te autu anga te au Roma i runga ake i te Ariki ko Philip V i te mataiti 197 M.T.N., “kua uriia te turanga o te mana taito ki raro e kua riro mai a Roma ei mana tutara i te pae itinga o te Metiterenia,” i akakite mai ei te Encyclopædia Britannica. I te mataiti 168 M.T.N., i Pydna, e manga kiro mita ua te mamao i te tua tonga ia Berea, kua peke i tetai tianara Roma te autu anga i runga ake i te tutara openga o Makedonia taito, ko Perseus. Mei tei akakiteia i roto i te totou Pipiria, kua monoia te mana tutara Ereni e Roma. (Daniela 7:6, 7, 23) I muri ake i te reira tamakianga, ko Berea tetai o te au oire mua o Makedonia tei tuku atu i te au kia Roma.

I te anere mataiti mua M.T.N., kua riro mai a Makedonia ei ngai tamaki anga i te tuatau kaitamaki anga i rotopu ia Pompey raua ko Kaisara Iulio. Te tikaanga, kua akanoo a Pompey i tona opati maata e te vaeau ki tetai ngai vaitata atu ki Berea.

Puapinga Anga i Raro Ake i te Au Roma

I te tuatau o te Pax Romana, me kore te Au o Roma, ko te au manuiri tei aere atu ki Berea kua kite atu i te au mataara patuia ki te au toka te tu ra te au poupou toka na te pae. Tei roto i te oire te ngai pai anga no te katoatoa, te au are teata, te au runanga puka, e te au ngai no te au taemoemoanga ta tangata. E tae mai ana te vai na roto i te au paipa, e e au ara vai to te oire i raro ake i te enua. E ngai okooko anga rongonui a Berea tei atoroia mai e te aronga okooko, te aronga ati, e te aronga taemoemo oro, kua aere mai te aronga akarakara ki te au taemoemo anga e tetai atu au tarekarekaanga. Ka kitea e te au tangata ke ke te au ngai akamorianga penei ka piri atu ratou ki roto i te au peu o ta ratou uaorai au akonoanga. Ae, i roto i teia oire nei, kua akaputuputu e kua taokotai mai te au akonoanga no te ao katoa o Roma.

Ko tetai aronga tei akamoriia ei au atua i Berea ko te au emepera o Roma tei akangateiteiia i muri ake i te mate anga. Penei kare e akara anga tuke ana te reira ki te au tangata o Berea no te mea te akamata anga mua no te akamorianga i te emepera ra ko te akamorianga ia Alekanedero te Tangata Rongonui, tei akaepaepaia ei atua. Te karanga ra tetai tataanga Ereni e: “Kua matau ratou i te oronga anga i te au akangateitei anga tu-Atua ki tetai ariki i te tuatau o tona oraanga, kua oronga mataora katoa te au tangata Ereni o te Patireia i te tua itinga i te au akamorianga akangateitei anga ki te au emepera o Roma . . . I runga i ta ratou au moni kua akatutuia mai te emepera ei atua, te aao ra i te korona kaka. Ka akapaapaa ratou iaia ma te au pure mei te atua rai, ma te au pee e te au imene.” Kua akatuia te au atarau e te au iero, e kua orongaia te au atinga kiaia. Kua aere katoa mai rai te au emepera ki te au tamataora anga no te akamorianga emepera, kua kapitiia mai te au taemoemo anga oro, te ati, e te tarere tataanga.

Eaa ra a Berea i riro ei ei ngai maata no te akamorianga peikani? No te mea ko te ngai te reira no Koinon o Makedonia. E akaputuputu anga teia no te au tereketi no roto mai i te au oire o Makedonia. Kua uipa putuputu mai teia au tereketi ki Berea kia uriuri manako i te au tumu no runga i te oire e te tapere e kia akono i te reira i raro ake i te akatere anga a Roma. Ko tetai angaanga puapinga maata a te Koinon koia oki kia akaaere i te akamaara anga i te akamorianga emepera.

Ko teia oki te turanga o te oire i te aere atu anga a Paulo raua ko Sila i muri ake i te oro atu anga mei Tesalonia. I taua tuatau ra, tei raro ake a Berea i te akatereanga a Roma no tetai rua anere mataiti.

Tae Anga te Tuatua Meitaki ki Berea

Kua akamata a Paulo i tana tutu anga ki Berea i roto i te tunako o te oire. Akapeea aia i te arikiia anga mai? Te akakite maira te papaanga akauruia e “e maata rava [to te au ngati Iuda ra] meitaki i to Tesalonia, kua āriki ua oki ratou i te tuatua ma te ngakau maora, e te kimi anga i te tuatua i tataia ra, i te tau anga oki i taua tuatua ra, kare e rā i tukua.” (Angaanga 17:10, 11) No te “maata rava to ratou meitaki,” kare ratou i mou marokiakia ana ki ta ratou au peu. Noatu e te akarongo ra ratou i tetai apinga ou, kare ra ratou i te aronga tarotokaka me kore i te aronga riririri. Kare i kopae ana i ta Paulo karere, kua akarongo meitaki ua ra ratou, i te oronga anga i te tuatau i te akarongo atu i te reira e te rave anga i te reira ma te papakitai kore.

Akapeea taua au tangata ngati Iuda ra i te kite anga i te tika o te tuatua mou i roto i ta Paulo apiianga? Kua timata ratou i ta ratou i akarongo ana na te taangaanga anga i te turanga irinaki anga maata. Kua kimi marie ratou i te au Tuatua Tapu ma te tu karape. Kua taopenga te tangata apii Pipiria ko Matthew Henry e: “Mei te mea e kua uriuri manako a Paulo mei roto mai i te au irava, e kua taiku i te reira ki te Koreromotu Taito i te akapapu i tana e tuatua ra, kua oki akaou ratou ki ta ratou au Pipiria, i te eeu atu anga ki te au ngai tana e taiku maira, i te tatau aere anga i te aerenga tuatua, i te akamanako anga i te aiteanga maata o te reira, akaaite atu i te reira ki tetai au ngai o te irava, akara matariki anga i ta Paulo taiku anga e me te tau ra e te tika ra e te akakeu ra tana au taumaro anga no runga i te reira, e te akamanako anga tau ra.”

Kare teia i te akara anga rapurapu e okotai ua taime. Kua akono pakari te au tangata Berea ia ratou uaorai ki te apii karape tere ki mua, i te rave anga i teia i te au ra ravarai, kare e i te ra Tapati ua.

E akamanako ana ra i tei tupu mai. E manganui te ngati Iuda i Berea tei ariki i te karere e kua riro mai ei aronga irinaki. E maata te au tangata Ereni, penei te kapitiia maira tetai pae e au ngati Iuda poroteraita, tei irinaki katoa mai. Inara kua kiteaia mai teia. I te akarongo anga te ngati Iuda i Tesalonia no runga i te reira, kua aere viviki atu ratou ki Berea “kua taoriori iora i te tangata.”​—Angaanga 17:4, 12, 13.

Kua maroia a Paulo kia akaruke ia Berea, inara kua rave aia i tana tutu anga ki tetai ngai ke. I te reira taime kua aru atu aia i tetai pai te aere atura ki Atene. (Angaanga 17:14, 15) Noatu rai, kua rekareka aia no tana angaanga ra i Berea, kua akatumuia te Akonoanga Kerititiano ki reira. E te uua nei te reira i teia tuatau.

Ae, e au tangata rai tetai i Berea (Véroia) te makitoro marie ra i te au Tuatua Tapu kia “akara matariki marie i te au mea katoa ra” e kia “tāpu marie” i te mea tei kite meitakiia e te tika tikai. (1 Tesalonia 5:21) E rua nga putuputuanga o te Au Kite o Iehova te tupu maata ra i roto i te oire te o ra ki roto i te angaanga tutu anga, mei ta Paulo rai i rave ana, i te oronga anga i te karere o te Pipiria ki etai ke. Ka kimi ratou i te aronga ngakau tae e ka uriuri kia ratou mei roto mai i te au Tuatua Tapu, i te tuku anga i te mana akakeu anga o te Pipiria kia tauturu i te au tangata katoatoa tei inangaro i te kite ia Iehova, te Atua mou ra.​—Ebera 4:12.

[Mapu i te kapi 13]

(No runga i teia, akara i te puka)

E tuanga no te rua o to Paulo tere mitinari

MUSIA

Teroa

Neapoli

Philipi

MAKEDONIA

Amephipoli

Tesalonia

Berea

ERENI

Atene

Korinetia

AKAIA

ASIA

Ephesia

RODA

[Tutu i te kapi 13]

Ko Alekanedero te Tangata Rongonui i runga i te moni ario tei akatutuia mai ei atua Ereni

[Akameitakianga]

Coin: Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.

[Tutu i te kapi 14]

Tetai ngutupa ki te ngai o te ngati Iuda i Berea (Véroia)

[Tutu i te kapi 15]

Tetai tunako taito i Berea (Véroia) o teia tuatau