Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Ka Ora Ua Atu Ainei Toou Vaerua?

Ka Ora Ua Atu Ainei Toou Vaerua?

Ka Ora Ua Atu Ainei Toou Vaerua?

E KIKO e te toto ua ainei tatou? Me e apinga ke atu ainei tetai i roto ia tatou i te pae mai i te au mea i angaia mai ei tatou? E oraanga poto ua ainei to tatou, tei konei i teia ra e apopo kua ngaro ke atu? Me koia ia, ka ora ua atu ainei tetai tuanga ia tatou i muri ake i te matenga?

Noatu e manganui te au tu irinakianga kononinoni ua ta te au akonoanga o teia ao i akatupu mai no runga i te Oraanga a Muri Atu, okotai ra manako maata ta te maataanga ia ratou e ariki ra: E apinga mate kore to roto i te tangata te ka ora ua atu i muri ake i te matenga. E manganui te tangata e irinaki ra e ko te vaerua teia “apinga” te ka ora ua atu i muri ake i te mate anga tetai tangata. Eaa ra taau e irinaki ra? E tuanga kopapa ainei tatou e te tuanga vaerua? Eaa ra te vaerua? E vaerua ainei tetai i roto i tetai tangata ora, e ka akaruke ainei te reira i te kopapa i te matenga? Me koia ia, eaa te ka tupu ki te reira?

“Te Kopapa Oki kia Kore te Vaerua, e Mea Mate Ïa”

I roto i te Pipiria, ko nga tuatua Epera e te Ereni tei uriia ei “vaerua” ko te aiteanga tikai e “aʼo” me kore e “matangi.” Inara, e maata atu i te akaea ua anga ta te kupu “vaerua” e akakite maira. Ei akatauanga, te akakite maira te Pipiria e: “Mei te kopapa oki kia kore te vaerua, e mea mate ïa.” (Iakobo 2:26) No reira, ko te vaerua te mea e akaora ra i te kopapa. Ko te ririnui ia e akaora ra i te kopapa.

Ka taka meitaki atu e, kare taua ririnui akaora ra i te ao ua, me kore i te matangi ua e na roto ra i te ate mama, me akamanako meitaki tatou i te turanga o tetai tangata i muri ua ake i te akamutu anga aia i te akaea. No tetai atianga poto ua i muri ake i te akamutu anga te akaea, ka rauka rai i te akaora akaou mai iaia na roto i te tautaanga a te tangata kia akaea akaou aia. No teaa ra? No te mea te vai ra rai te ririnui o te oraanga i roto i te au teera o te kopapa. Inara me mate ana te reira, ka puapinga kore ua te tautaanga a tetai ua atu tangata kia akaea akaou aia. Noatu eaa te maata o te ao, me kore o te matangi, kare rai e rauka i te akaora akaou mai i te au teera tei mate. Ko te vaerua i reira, koia oki ko te ririnui ia o te oraanga e akaora ra i te au teera e te tangata. Ko te mana ririnui ia o te oraanga mei roto atu i te au metua ki ta ratou tamariki i te taime i to ei, e tei ora ua atu rai na roto i te akaea anga.​—Iobu 34:14, 15.

E vaerua takake ainei to te tangata tataki tai tei tau kiaia anake ua? Me e aiteite ua ainei te mana ririnui o te oraanga i roto i te au tangata katoatoa? Te oronga maira te Pipiria i te au pauanga taka meitaki no teia au uianga. I te akaari anga e ko taua vaerua okotai rai te angaanga ra i roto i te au mea ora katoatoa, kua akakite te ariki pakari ko Solomona e: “Okotai rai tu openga to te tamariki a te tangata nei e to te puaka katoa ra; okotai o ratou rokoia angaia mai: te mate nei tetai, e te pera katoa nei tetai i te mate; okotai oki o ratou katoa ra aʼo. . . . Te aere nei ratou katoa ki te ngai okotai; no te one-pueu anake nei ratou, e te oki anake nei ratou ki te one-pueu ra. Koai te kite i te vaerua tangata e riro ki runga ra? e te vaerua o te puaka e riro ki raro i te one ra?” (Koheleta 3:19-21) Ae, okotai rai o te manu e o te tangata vaerua, me kore, mana ririnui o te oraanga.

Ka tau kia akaaiteia te vaerua i roto i te kopapa ki te uira e akataka ra i tetai apinga angaanga. Ka rauka i te uira kitea koreia e na roto ra i tetai apinga angaanga me kore i tetai matini, i te rave i te au angaanga tukeke, tei runga ua ra te reira i te tu o te angaanga i maaniia ai taua apinga ra kia rave. Ei akaraanga, ka rauka i te uira i te akaka i tetai koropu mori me kore i te taangaanga i tetai tairiiri, i tetai ratio, tetai tivi, me kore i tetai komupiuta. Inara, kare roa te reira e mono i te au tu o te apinga tana e taangaanga ra. Ka vai rai te reira ei uira​—ei ririnui. Mei te reira rai te vaerua, me kore te mana ririnui o te oraanga. Kare te reira e mono i tetai ua atu au tu o te kopapa ta te reira e oronga ra i te ora. Ko teia mana ririnui o te oraanga, me kore vaerua, kare ona tu peretana e kare katoa e kite i te manako​—e ririnui ua rai te reira. Aiteite ua to te tangata vaerua e to te manu. No reira me mate tetai, kare tona vaerua e ora ua atu rai i roto i tetai ao ke, ei apinga ora takake takiri me kore ei mea ora vaerua.

Eaa te ka Tupu ki te Vaerua me Mate Tatou?

Te akakite ra a Koheleta 12:7 e me mate tetai tangata, “ei reira te one-pueu e oki ei ki raro i te enua no reira aia ra, e oki ra te vaerua ki te Atua i oronga maira.” Inara, kare te aiteanga o teia e ka aere tikai toou vaerua tei takake mai mei te kopapa na roto i te mareva ki te ngai te reira te Atua. Ei akatauanga, ka akamanako ana i ta Iehova tuatua i akakite ki te ngati Iseraela tiratiratu kore na roto i te peroveta ko Malaki. “E ariu mai kotou kiaku,” i na ko atura aia, “e naku e ariu atu kia kotou.” (Malaki 3:7) No taua aronga ngati Iseraela ra kia “ariu mai” kia Iehova, ka anoanoia ratou kia akamutu i te aru i te arataa tarevake e kia ariu mai ki te au umuumuanga tuatua tika a te Atua. No Iehova kia “ariu atu” ki to Iseraela tera te aiteanga ka akaoki akaou aia i tana akaperepereanga ki rungao ia ratou. No nga atianga roa ai, kare e anoanoia te nekeanga tikai mei tetai ngai ki tetai. Ko te taui ua anga i te tu te ka o mai ki te “ariu mai,” anga. Te akaari maira teia e ko te mataara e taangaanga ra te Pipiria i te tuatua “ariu mai” kare e anoano uaia rai te aere anga tikai mei tetai ngai ki tetai.

Mei te reira katoa rai, i te matenga te “oki ra te vaerua ki te Atua i oronga maira” i roto i te tu e me akaruke ana te vaerua, me kore te mana ririnui o te oraanga, i tetai tangata, ko te Atua mou ua rai, ko tei oronga mai i te reira i te akamataanga, te ka rauka i te akaoki akaou mai i te reira. Teia i reira te aiteanga ko tetai ua atu manakonakoanga no te oraanga o taua tangata ra no te tuatau ki mua, tei runga pouroa te reira i te Atua.

Ei akaraanga, ka akamanako ana i ta te Evangeria a Luka e karanga ra no runga i te mate o Iesu Karaiti. Te akakite ra te papaanga e: “Kua kapiki aturā Iesu ma te reo maata, na ko atura, E taku Metua, te tuku atu nei au i toku vaerua ki to rima na: e oti akera taua tuatua ra, tuku atura i te vaerua.” (Luka 23:46) I te mate anga a Iesu e te unui anga tona vaerua, me kore mana ririnui o te oraanga, kare aia i aere ki tona Metua i runga i te rangi. Tei roto ra a Iesu i te vaarua tanumanga​—kare aia e ora ra​—e tae ua atu ki te akatu akaouia mai anga aia mei te mate i te toru o te ra i muri ake i tona matenga. (Koheleta 9:5, 10) E kare katoa rai a Iesu i aere vave ana ki runga i te rangi i muri ake i tona tuakaouanga mai. Mari ra, kua “akakite iaia uaorai i te ora anga” ki tana au pipi ‘e a ngauru po,’ e i muri ake i te reira “kua raveia atura aia ki runga.” (Angaanga 1:3, 9) I te taime o tona matenga, kua ‘tuku Iesu i tona vaerua ki roto i te rima o tona Metua,’ ma te irinaki pu tikai e ka rauka ia Iehova i te akaora akaou mai iaia.

Eaa Tikai te Vaerua

Te taka meitaki ua ra ta te Pipiria e akaari maira e eaa tikai te vaerua. Koia oki e mana ririnui ua rai no te oraanga tei anoanoia no te tangata kia ora ua atu rai. Ka anoanoia te ao, me kore te matangi, kia ora ua atu rai taua mana ririnui o te oraanga. No reira, kare e apinga ke atu i roto i te tangata te ka ora atu i te mate anga.

No reira ko tetai ua atu manakonakoanga no tei mate no te oraanga i te tuatau ki mua, tei runga te reira i te tuakaouanga, te akatu akaou anga mai. Te taputou maira te Pipiria e: “Auraka e poitirere ua i te reira: te vaitata mai nei oki te ora, e akarongo ei te aronga katoa i roto i te [“au menema akamaara anga,” NW] i [to Iesu] reo, E kua aere mai ki vao.” (Ioane 5:28, 29) Ko taua taputou papu tikai o te tuakaouanga​—kare ko te apiianga o te tu mate kore o te vaerua​—te tumu tikai o te manakonakoanga no tei mate.

E mea puapinga tikai kia rauka te kite tika tikai no runga i te tuakaouanga e to te reira puapinga ki te tangata nei! Tetai mea puapinga katoa koia oki ko te kite i te Atua e ia Karaiti. (Ioane 17:3) Ka rekareka roa te Au Kite o Iehova i toou ngai e noo ra, i te tauturu ia koe i te apii i te Pipiria kia maata atu toou kite no runga i te Atua, tana Tamaiti, e Tana au taputou. Te pati atu nei matou ia koe kia aravei mai i te Au Kite me kore kia tata mai ki te aronga nenei o teia tianara.

[Au Tutu i te kapi 4]

Okotai o ratou katoa vaerua

[Akameitakianga]

Goat: CNPC​—Centro Nacional de Pesquisa de Caprinos (Sobral, CE, Brasil)