Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

“Te Apinga Aroa Maata” kia Porani

“Te Apinga Aroa Maata” kia Porani

“Te Apinga Aroa Maata” kia Porani

I ROTO ia Tiurai 6, i te mataiti 1525, kua akamana te Rangatira Ngateitei ko Albrecht o Hohenzollern i te akonoanga a Luther e ko te akonoanga a te Enua. No reira, kua riro mai te Ngai ko Puratia, i te tuatau e akaaere ia ra e te patireia o Porani, e ko te enua mua i Europa tei ariki tikai i te au apiianga a Martin Luther.

Kua inangaro a Albrecht i te akariro ia Königsberg​—ko te oire maata o Puratia Itinga—​e ngai no te peu akonoanga Porotetani. Kua akanoo aia i tetai apii teitei i roto i te oire e kua turu i te nenei i te au tataanga a Luther i roto i te au reo ke ke. I te mataiti 1544 kua akamana katoa te rangatira ngateitei e kia akarongo te au tangata o Porani o tona ra enua ki tetai au tuanga o te au Tuatua Tapu tei tatauia mai kia ratou i roto i to ratou reo. Inara, kare i rauka ake te urianga Pipiria i roto i te reo Porani.

E Urianga i Roto i te “Au Tuatua o te Au Ra Ravarai”

Ei akatikatika i te turanga, kua akamata a Albrecht i te kimi i tetai tangata tukatau te ka rauka i te nenei i tetai urianga Porani no te au Tuatua Tapu Kerititiano Ereni. Mei te mataiti 1550, kua tutaki aia i tetai tangata tata, oko puka, nenei, ko Jan Seklucjan tona ingoa. E tangata karatuati a Seklucjan no te Apii Teitei o Leipzig e kua kiteia mai aia ei tangata tamanamanata i te Akonoanga Katorika na te akatotoa aere anga i te au apiianga Porotetani. Ko te tika, kua aere ke ana aia i mua atu ana ki Königsberg kia kore e akavaia no te akamaroiroi aere anga i tona au irinaki anga o te akonoanga.

Kua rekareka tikai a Jan Seklucjan i te neneianga i tetai urianga i roto i te reo Porani o te au Tuatua Tapu. E tai ua mataiti i muri ake i te ikiia anga a Seklucjan, kua neneiia te au kopi mua o te Evangeria a Mataio. Kua kapiti mai teia tataanga i tetai tuatua akataka meitakiia e te au tataanga puapinga i te pae ua mai penei te oronga maira i te au urianga ke no tetai au irava. Kare i roa ana i muri mai, na Seklucjan i akaaere i te neneianga o tetai tataanga te vai ra te au Evangeria katoatoa e a. I roto ua i te toru mataiti, kua oti iaia i te nenei i te katoaanga o te au Tuatua Tapu Kerititiano Ereni.

Kia rauka mai tetai urianga tano meitaki tikai, kua akara atu te tangata uri reo ki te au tataanga Ereni. Pera katoa, kua akakite mai te tuatua i mua i roto i te tataanga o te mataiti 1551 e ko te au urianga Ratino e te “au urianga ki tetai atu au reo kua uriuri manako ia te reira.” Kua akataka mai a Stanisław Rospond, te tangata tei tata i te puka Studies on the Polish Language of the 16th Century, i teia urianga e kua uriia ki roto i te “tataanga manea e te takataka ua.” Kare te tangata uri reo i kotingaia e te au “tuatua ngata,” i akakite ei a Rospond. Inara, kua tauta aia i te taangaanga i te au tuatua Porani te “piri vaitata tikai ra ki te au tuatua o te au ra ravarai.”

Noatu e na Seklucjan i akaaere i teia angaanga, te akakite maira te akapapu anga e kare e koia te tangata uri. Koai i reira te tangata uri reo? Ko Stanisław Murzynowski, penei e tangata i roto i te 20 tu ma mataiti i te taime i tutaki ei a Seklucjan iaia no teia angaanga pakari tikai.

Kua anauia a Murzynowski i roto i tetai oire, inara te maata mai anga aia, kua tono atu tona metua tane iaia ki Königsberg kia akamata i tana au apii no te reo Ereni e te reo Epera. I muri mai, kua aere atu a Murzynowski ki te Apii Teitei o Wittenberg, i Tiamani, te ngai paa i aravei ei aia ia Martin Luther. Kua akarongo te tangata apiipii mapu ki te au apiianga a Philipp Melanchthon, kare e ekokoanga e nana i tauturu iaia kia tukatau i nga reo Ereni e te Epera. I muri ake i te akamaata atu anga i tana au apii i Itaria, kua oki atu a Murzynowski ki Königsberg e kua oronga atu i tana au turuturu anga ki te Rangatira Ngateitei ko Albrecht.

“Kua angaanga a Murzynowski ma te pakari e te mako tikai,” i tata ei a Maria Kossowska i roto i tana puka The Bible in the Polish Language, “inara kare aia i arataki ana i te manako kiaia uaorai, e kare i kimi ana i tetai taoonga maata, me kore kare i pati ana e kia tataia tona ingoa ki runga i te kapi mua o te urianga.” Ko te tikaanga, kua tata teia tangata mapu no runga i tona uaorai au kite: “Kare au i kite e me e kino roa atu taku tataanga i roto i te reo Ratino me kore i roto i te reo Porani.” Noatu e au manako ekokoanga tona, kua riro mai a Murzynowski ei tauturu i te oronga anga i te Tuatua a te Atua ki te au tangata o Porani. Kua akataka mai tona oa, ko Seklucjan, no runga i te urianga ta raua i uri e ko “te apinga aroa maata” kia Porani.

Tetai Apinga Aroa Maata Rava

Mei te urianga mua i roto i te reo Porani o te Pipiria, e manganui te au urianga tei aru mai. I te mataiti 1994 kua uriia te New World Translation of the Christian Greek Scriptures, e i te mataiti 1997, kua uriia te katoaanga o te New World Translation of the Holy Scriptures ki roto i te reo Porani. Kare te aronga uri i arataki i te manako kia ratou uaorai, kua tauta ra i te akakite i te Tuatua a te Atua na roto i tetai tu e te tano meitaki tikai ra pera katoa te aru vaitata ra i te tuatua o teia tuatau, kare ki te reo o te 16 anere mataiti.

I teia tuatau te rauka nei te Pipiria i roto i te katoaanga me kore e tuanga ua i roto i etai 2,400 reo. Me ka rauka mai ia koe tetai urianga tano meitaki tikai no te Tuatua a te Atua i roto i toou uaorai reo, e apinga aroa maataia tei rauka mai ia koe, e apinga aroa no ko mai i te Atua ko Iehova ei aratakianga ia koe.​—2 Timoteo 3:15-17.

[Tutu i te kapi 20]

Toka akamaaraanga no Stanisław Murzynowski, e tangata tei uri i te “Koreromotu Ou” ki roto i te reo Porani

[Tutu i te kapi 21]

Te pene 3 o te puka o Mataio na Stanisław Murzynowski i uri

[Akameitakianga]

Dzięki uprzejmości Towarzystwa Naukowego Płockiego