Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Au Mea kia Rere Ke Atu Tatou

Au Mea kia Rere Ke Atu Tatou

Au Mea kia Rere Ke Atu Tatou

“E te anaunga vipera e, naai kotou i ako atu e e rere ke kotou i te mate e vaitata mai nei?”​—MATA. 3:7.

1. Eaa tetai au akaraanga Pipiria no te oro anga?

EAA taau e manako ra me akarongo ana koe i te tuatua “oro”? Penei te maara nei i etai pae te tangata mapu manea ko Iosepha te oro ke anga mei te akameamea anga tau kore a te vaine a Potiphara. (Gene. 39:7-12) Penei te manako ra tetai pae i te au Kerititiano tei oro ke mei ia Ierusalema i te mataiti 66 T.N., i te akarongo anga ki ta Iesu akamatakiteanga e: ‘Kia akara ra kotou ia Ierusalema i te takako angaia e te au nuku, te aronga e noo i Iudea ra, ka oro ratou ki te maunga i reira; e to roto i te oire ra, ka aere ïa ki vao.’​—Luka 21:20, 21.

2, 3. (a) Eaa te aiteanga tikai o ta Ioane Papetito akaapa anga i te au arataki akonoanga? (e) Akapeea a Iesu i te akaketaketa anga i te akamatakiteanga ta Ioane i oronga mai?

2 Te au akaraanga tei taikuia mai i runga akenei te kapiti maira i te oro anga i roto i tetai tu tika tikai. I teia tuatau, vaitata rai i roto i te au enua i te ao katoa, te anoano rapurapuia ra te au Kerititiano mou kia oro ke i roto i tetai tu akatutuanga. Kua taangaanga a Ioane Papetito i te tuatua “rere ke atu” i roto i taua tu ra. I rotopu i te aronga tei aere mai i te akara ia Ioane ko te au arataki ngakau parau ngati Iuda tei manako e kare e anoanoia kia tataraara ratou. Kua akavaavaa ratou i te au tangata noa ua te aere ra kia papetitoia ei akatutuanga i te tataraara. Ma te mataku kore, kua akaari mai a Ioane e e aronga pikikaa taua au arataki: “E te anaunga vipera e, naai kotou i ako atu e e rere ke kotou i te mate e vaitata mai nei? E tenana ka tuku mai na i te akonoanga e tau i te tataraara.”​—Mata. 3:7, 8.

3 Kare a Ioane e tuatua ra no runga i tetai oro anga tika tikai. Te akamatakite maira aia i tetai akavaanga te aere maira, e ra mate ia; e te akamatakite ra aia i te au arataki akonoanga e me ka ora mai ratou i taua ra ra, te anoanoia ra kia akatupu ratou i te ua te akapapu maira i to ratou tataraara. I muri mai, kua akaapa mataku kore atu a Iesu i te au arataki akonoanga​—tei akaari mai i to ratou tu kino e ko te Tiaporo tikai to ratou metua. (Ioa. 8:44) I te akaketaketa anga i ta Ioane akamatakiteanga i mua atu ana, kua kapiki a Iesu ia ratou e e “anau a te au vipera” e kua ui e: “Akapeea kotou e rere ke atu ei mei te akavaanga a Keena?” (Mata. 23:33NW) Eaa te aiteanga o ta Iesu tuatua “Keena”?

4. Eaa te aiteanga o ta Iesu tuatua “Keena”?

4 Ko Keena e ngai i roto i te o i vao mai i te au patu o Ierusalema te ngai e tutungiia ana te tita e te au kopapa o te au manu mate. Kua taangaanga a Iesu ia Keena ei akatutuanga no te mate mutu kore. (Akara i te kapi 27.) No runga i tana uianga kia ora mai mei ia Keena ra te akaari maira e kua tano taua au arataki akonoanga ra ei pupu no te akapouanga mutu kore.​—Mata. 5:22, 29.

5. Akapeea te tuatua enua i te akapapu mai anga e kua tano te au akamatakiteanga a Ioane raua ko Iesu?

5 Kua akamaata atu te au arataki ngati Iuda i ta ratou ara na te takinokino anga ia Iesu e tana au pipi. I muri mai, mei ta Ioane raua ko Iesu i akamatakite mai ana, kua tae mai te ra mate o te Atua. I roto i taua turanga, e tai ua ngai ka rokoia mai e “te mate e vaitata mai nei,” ko Ierusalema e Iudea, no reira ka rauka i te oro ke atu i roto i tetai tu tika tikai. Kua tae mai te mate i te akapouia anga e te au vaeau Roma a Ierusalema e tona iero i te mataiti 70 T.N. E maata atu taua “mate” i tetai ua atu mate kare rava a Ierusalema i kite ana. E manganui tei tamateia me kore tei apainaia ei tuikaa. Te tou maira teia ki tetai akapouanga maata atu te tapapa ra i te au Kerititiano akatutu ua e te aronga no roto mai i tetai au akonoanga ke.​—Mata. 24:21.

Rere Ke Atu mei te Mate o te Tuatau ki Mua

6. Eaa tei akamata i te tupu i roto i te putuputuanga Kerititiano mua?

6 Kua riro tetai aronga i rotopu i te au Kerititiano mua ei au apoteiti e kua aru te au tangata ia ratou. (Anga. 20:29, 30) I te taime e ora rai te au apotetoro a Iesu, kua riro ratou ei “tāpu” i taua ravenga apoteiti, inara i muri ake i to ratou mate anga, e maata te au akonoanga Kerititiano pikikaa tei tupu mai. I teia tuatau, e manganui te au akonoanga kaitamaki i roto i te ao o Kerititome. Kua totou mai te Pipiria i te mama anga mai te au orometua o Kerititome, i te akataka anga mai ia ratou ei pupu “tangata ara” e “te tamaiti o te mate . . . ta te Atu ïa e rave e pou takiri atu . . . e e akakore takiri atu i te kakā o tona tae anga mai.”​—2 Tesa. 2:3, 6-8.

7. Eaa ra te tuatua “tangata ara” i tano ei ki te au orometua o Kerititome?

7 E aronga kino te au orometua o Kerititome no te mea kua akavare ratou i te au tangata e mirioni ua atu na te turuturu anga i te au apiianga, te au orote, e te tu te patoi ra i te Pipiria. Mei te au arataki akonoanga ta Iesu i akaapa ana, te aronga akamori o teia tuatau e tuanga ratou no “te tamaiti o te mate” te aro atu nei i te akapouanga, kare o ratou manakonakoanga no te tuakaouanga. (2 Tesa. 1:6-9) Inara, eaa te tapapa atura i te au tangata tei akavareia e te au orometua o Kerititome e te au orometua no tetai atu tu o te akonoanga pikikaa? E pau ei i teia uianga, ka akamanako ana tatou i te au tupuanga te aru maira i tetai akapouanga o Ierusalema i mua ana, i te mataiti 607 M.T.N.

‘E Rere Ke Atu mei Roto Mai ia Babulonia’

8, 9. (a) Eaa te karere totou ta Ieremia i oronga ki te au ngati Iuda tuikaa i Babulonia? (e) I muri ake te autuia anga a Babulonia e to Madai e Peresia, eaa te tu oro anga tei anoanoia?

8 Kua totou mai te peroveta ko Ieremia e ka tupu mai te akapouanga o Ierusalema i te mataiti 607 M.T.N. Kua akakite mai aia e ka apainaia atu te au tangata o te Atua ei tuikaa inara ka akaoki akaouia mai ki to ratou enua i muri ake i “nga mataiti e itu ngauru.” (Iere. 29:4, 10) Ki te au ngati Iuda tuikaa i Babulonia, e karere puapinga maata ta Ieremia; auraka ratou e tuku i te akonoanga pikikaa e raveia ra i Babulonia kia akaviivii ia ratou. Kia papa ua ratou i te oki ki Ierusalema e te akaoki akaou anga mai i te akamorianga ma me tae te tuatau tei akanooia. Kua tupu teia i muri poto ua ake i te autuia anga a Babulonia e to Madai e Peresia i te mataiti 539 M.T.N. Kua tuku te Ariki Peresia ko Kuro II i tetai akauenga no te au ngati Iuda kia oki e kia patu akaou i te iero o Iehova i roto ia Ierusalema.​—Ezera 1:1-4.

9 E tauatini ua atu te au ngati Iuda kua opu mai i teia atianga e kua oki atu. (Ezera 2:64-67) I te rave anga i te reira, kua akatupu ratou i ta Ieremia akauenga i totouia, i roto i to ratou turanga koia oki, i roto i tetai manako te o maira tetai oro ke anga, na te akaatea atu anga ki tetai ngai ke. (E tatau ia Ieremia 51:6, 45, 50.) Kare te au turanga i akatika ana i te katoatoa o te au ngati Iuda kia oki atu i roto i tetai tere roa ki Ierusalema e Iuda. Te aronga tei noo atu ki Babulonia, mei te peroveta ruaine ko Daniela, ka rauka ia ratou te akameitakianga a te Atua, me ka turu ngakau katoa ratou i te akamorianga ma, tei akanooia i Ierusalema e kia vai takake ua mei te akamorianga pikikaa a Babulonia.

10. Eaa te tu o “te au mea viivii” i apa ai a “Babulonia maata”?

10 I teia tuatau, e pirioni ua atu te au tangata kua piri atu ki roto i tetai au tu akonoanga pikikaa tukeke tei akamata mai mei ia Babulonia taito. (Gene. 11:6-9) Ei pupu, kua akatakaia taua au akonoanga ra e ko “Babulonia maata, ko te metua vaine o te aronga akaturi, e no te au mea viivii o te ao nei.” (Apo. 17:5) E roa te tuatua enua o te akonoanga pikikaa i te turu anga i te au tutara poritiki o teianei ao. I roto i “te au mea viivii” i apa ai aia koia oki ko te au tamaki e manganui tei tupu mai e e anere ua atu te au mirioni tei “taia i teianei ao.” (Apo. 18:24) Tetai atu “au mea viivii” te kapiti maira i te au angaanga kanga i te tamariki, e tetai atu au tu ainga tau kore ta te au orometua i rave e tei arikiia e te au mana akaaere ekaretia. No reira rai, kare aina i te mea tau e kare e roa atu ka akaatea takiri te Atua ko Iehova i te akonoanga pikikaa i runga i te enua nei?​—Apo. 18:8.

11. E tae ua atu ki te tuatau e takoreia ai a Babulonia Maata, eaa te apainga a te au Kerititiano mou?

11 Ko te au Kerititiano mou, tei kite i teia, tei runga ia ratou te apainga kia akamatakite atu i te au mema o Babulonia Maata. E tai mataara ka rave ratou i te reira koia oki na te tua anga i te au Pipiria e te au puka tei neneiia e “te tavini akono meitaki e te pakari,” ta Iesu i iki kia oronga i te ‘kai pae vaerua i te ora mou.’ (Mata. 24:45) Me akaari mai te au tangata tataki tai i te inangaro i te karere o te Pipiria, ka raveia te au akanoonooanga i te tauturu ia ratou na roto i tetai apii Pipiria. Te irinakiia nei, e ka kite mai ratou i te anoano kia ‘rere ke atu mei roto mai ia Babulonia’ i mua ake ka tureiti ei.​—Apo. 18:4.

E Rere Ke Atu i te Akamori Itoro

12. Eaa to te Atua manako no te akamorianga i te au tiki e te au itoro?

12 Ko tetai ravenga viivii tei matauia i roto ia Babulonia Maata koia oki te akamorianga i te au tiki e te au itoro. Kua kapiki te Atua i te reira ei “au mea viivii” e e “au idolo.” (Deu. 29:17) Te katoatoa tei inangaro i te akamareka i te Atua e mea tau kia kopae i te akamorianga itoro, kia rotai ki te tuatua a te Atua e: “Ko au ko Iehova; ko toku ïa ingoa; kare au e oronga i toku ra kakā no tetai ke, e te akameitaki iaku ra no te au idolo akatikitikiia ra.”​—Isa. 42:8.

13. Te anoanoia ra tatou kia rere ke mei teea au tu kikite no te akamorianga itoro?

13 Te akakite katoa maira te Tuatua a te Atua i te au tu kikite no te akamorianga itoro. Ei akaraanga, kua kapikiia te noinoi apinga “e akamori idolo.” (Kolo. 3:5) Te aiteanga o te noinoi koia oki te anoano anga i tei tureia, mei te au apinga a tetai tangata. (Exo. 20:17) Kua akatupu te angera tei riro mai ko Satani te Tiaporo i tetai anoano noinoi kia aite aia ki Tei Teitei e kia akamoriia. (Luka 4:5-7) Kua taki atu teia iaia kia patoi meameaau ia Iehova e kia akavare ia Eva i te noinoi anga i tetai apinga i tureia e te Atua. I roto i tetai tu, kua rave katoa a Adamu i te akamorianga itoro na te akatika anga i tona anoano karapii no te pirianga oa o tana vaine ei mea puapinga rava atu i te akarongo anga ki tona Metua aroa i te rangi. Ei tukeanga, te aronga katoatoa te inangaro ra i te rere ke mei te ra mate o te Atua ra e mea tau kia oronga i te akamorianga kiaia anake ua e e patoi atu i tetai ua atu tu noinoi.

“E Rere Ke Atu i te Akaturi”

14-16. (a) Eaa ra a Iosepha i riro ei e akaraanga meitaki no te tu akono tau? (e) Eaa ta tatou ka rave me tupu tetai anoano no te ainga viivii? (nga) Akapeea tatou e autu ei i te rere ke anga mei te akaturi?

14 E tatau ia 1 Korinetia 6:18. Te tauta anga te vaine a Potiphara i te akainangaro ia Iosepha, kua oro ke tikai aia mei tera vaine. E akaraanga meitaki tikai tana i akanoo no te au Kerititiano, no te aronga kare i akaipoipo e te aronga i akaipoipo! Te taka meitaki ra e, kua akakeuia to Iosepha akava ngakau e te au akapapuanga o mua ana te akakite maira i to te Atua manako. Me inangaro tatou i te akarongo ki te akauenga kia “rere ke atu i te akaturi,” ka kopae tatou i te au mea te akakeu ra i te anoano ainga no tetai tangata ke kare i to tatou tokorua. Kua akakiteia mai kia tatou e: “Ka tamate i to kotou au melo i te . . . akaturi, te tuatua viivii, te anoano viivii ra, te inangaro tika kore, e te noinoi apinga, e akamori idolo oki te reira: No taua au mea ra i rokoia mai ei . . . i te riri o te Atua.”​—Kolo. 3:5, 6.

15 E akara ana, te karanga nei te irava e: “I rokoia mai ei . . . i te riri o te Atua.” E manganui i teianei ao tei akatupu i tetai au anoano e kua tuku ua atu ki te reira. No reira, te anoanoia ra tatou ei au Kerititiano kia pure no te tauturu a te Atua e te vaerua tapu kia kore te au anoano ainga viivii e akatere ia tatou. Pera katoa, na te apiianga i te Pipiria, te aere anga ki te au uipaanga Kerititiano, e te oronga anga i te tuatua meitaki ki to tatou au tangata tupu e tauturu ia tatou kia ‘akono i ta te vaerua.’ E kare tatou “e akatupu i to te kopapa ra inangaro.”​—Gala. 5:16.

16 E tika rai, me akara tatou i te au ravenga ainga viivii, kare tatou e ‘akono ana i ta te vaerua.’ Mei tei reira katoa, te anoanoia ra te au Kerititiano ravarai kia matakite i te tatau anga, te akarakara anga, me kore te akarongo anga i te au mea te akatupu ra i te inangaro no te ainga. I te akaaite anga ki te reira, e mea tarevake no te “aronga tapu” o te Atua kia reka atu i te tuatua takatakata no runga i taua au tumu manako me kore i te uriuri manako anga i te reira i rotopu ia ratou uaorai. (Ephe. 5:3, 4) No reira, ka akaari tatou ki to tatou Metua i te rangi e te inangaro tikai ra tatou kia kore e rokoia mai e tona riri e kia noo i roto i te enua tuatua tika ou.

Rere Ke mei ‘te Anoano Maata i te Moni’

17, 18. Eaa tatou ka rere ke ei mei ‘te anoano maata i te moni’?

17 I roto i tana reta mua kia Timoteo, kua akakite a Paulo i te au kaveinga te akaaere ra i te au tavini Kerititiano, penei ko etai ia ratou kua tapapa ana e ka rauka mai te au akameitakianga i te pae materia no te mea e Kerititiano to ratou pu. Penei ko tetai aronga kua tauta i te akavare i te taokotaianga taeake no te tu noinoi kia puapingaia. Kua akamatakite mai a Paulo no runga i te “manako ko te mea e raukaʼi te apinga ra, ko te akono i te Atua ïa.” Penei te tumu paa o te manamanata ko “te anoano maata oki i te moni,” te ka riro ei akakeu anga kino i tetai tangata, te aronga apinganui me kore te putaua.​—1 Timo. 6:1, 2, 5, 9, 10.

18 Ka rauka ainei ia koe, i te manako atu i te au akaraanga Pipiria o te aronga tataki tai kua akakinoia to ratou pirianga ki te Atua, no “te anoano maata oki i te moni” me kore i te anoano atu i te au apinga kare e puapinga ana te ka rauka i te moni i te oko mai? (Iosu. 7:11, 21; 2 Ari. 5:20, 25-27) Kua raurau a Paulo ia Timoteo e: “Kareka koe, e te tangata o te Atua na, ka rere ke koe i te reira: e aruaru atu i te tuatua-tika, i te akono i te Atua, i te akarongo, i te anoano, i te akakoromaki, e te maru.” (1 Timo. 6:11) Na te akarongo anga ki taua akoanga ra e puapinga tikai ei te katoatoa tei inangaro kia ora mai i te ra riri te aere maira.

“E Rere Ke Koe i te Au Anoano o To Mea Ou Anga Ra”

19. Te anoano pouroa ra te au mapu i teaa?

19 E tatau ia Maseli 22:15. Ka rauka ngoie ua i te ngakau neneva o tetai mapu i te arataki ke iaia. Te mea te ka rauka i te tauturu i te patoi atu i teia koia oki te akoanga tei akatumuia ki runga i te Pipiria. E manganui te au mapu Kerititiano kare to ratou metua i te Au Kite o Iehova te kimi ra e te taangaanga ra i te au kaveinga tei akonoia i roto i te Pipiria. Te akameitakiia ra tetai pae no te akoanga a te aronga pakarikari pae vaerua i roto i te putuputuanga. Noatu e naai e oronga ra i te akoanga tei akatumuia ki runga i te Pipiria, te kauraro anga ki te reira ka arataki atu ki te mataora i teia tuatau e ki te tuatau ki mua.​—Ebe. 12:8-11.

20. Akapeea te au mapu i te kimi anga i te tauturu kia rere ke atu mei te au anoano tarevake?

20 E tatau ia 2 Timoteo 2:20-22. E manganui te au ngakau mapu te ngere ra i te akoanga puapinga kua topa atu ki roto i te au tu neneva, mei te tu taemoemo, te noinoi apinga, te moeaana, te anoano maata i te moni, e te aruaru anga i te navenave. Te akaata maira teia “i te anoano o to mea ou anga ra,” ta te Pipiria ia e raurau maira kia rere ke atu tatou. Te rere ke anga te umuumuia ra e kia matakite te mapu Kerititiano i te au akakeuanga tau kore, noatu e noea mai te reira. Te mea puapinga tikai koia oki te akoanga a te Atua kia aruaru i te au tu akono tau i te Atua “e te aronga katoa e akamori i te Atu ma te ngakau mā ra.”

21. Eaa te taputou umere ta Iesu Karaiti i akakite mai no runga i tana au pipi mei te mamoe rai te tu?

21 Noatu e e mapu me kore e ruaine tatou, te patoi anga kia kore e akarongo atu ki te au tangata te tauta ra i te akavare ia tatou, te akaari maira e te inangaro ra tatou kia riro ei tuanga no ta Iesu au pipi mei te mamoe rai te tu tei “oro ke . . . i te reo o te tangata ke.” (Ioa. 10:5) Inara, kia ora mai mei te ra riri o te Atua, e maata atu te umuumuia ra mei ia tatou i te rere ke ua anga mei te au mea kino. E mea tau kia aruaru katoa tatou i te au tu papu tikai. E itu o teia au tu nei ka uriuriia i roto i te atikara e aru maira. E tumu anga meitaki kia akara matatio tatou i teia, no te mea kua oronga mai a Iesu i teia taputou umere e: “E oronga atu au i te ora mutu kore no [taku mamoe]; kare rava ratou e mate, e kare rava oki ratou i roto i toku nei rima e riro ia etai ke, me āru mai.”​—Ioa. 10:28.

Akapeea Koe me Pau?

• Eaa te akamatakiteanga ta Iesu i oronga ki te au arataki akonoanga?

• Eaa te turanga kino ta te au tangata e mirioni ua atu e aro atura i teia tuatau?

• Eaa te au tu kikite no te akamorianga itoro ta tatou ka rere ke atu?

[Au Uianga Apii]

[Au Tutu i te kapi 8, 9]

Eaa taau e manako ra me akarongo ana koe i te tuatua “oro” me kore “rere ke atu”?