Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

“Teia te Ara, e na Reira te Aere”

“Teia te Ara, e na Reira te Aere”

“Teia te Ara, e na Reira te Aere”

Te Tua o Emilia Pederson

Akakiteia e Ruth E. Pappas

TOKU Mama ko Emilia Pederson, i anauia aia i te mataiti 1878. Noatu kua riro mai aia ei puapii, ko tona inangaro tikai, kia akapou i tona oraanga i te tauturu i te tangata kia akavaitata atu ki te Atua. Ko te akapapuanga no to Mama anoano koia oki e pia maatamaata e vai ua ra i roto i to matou ngutuare i roto i te oire o Jasper, Minnesota, Marike. I rave mai aia i te reira ei aao i tona au apinga me aere aia ki Tinito, te ngai e inangaro ra aia i te angaanga ei mitinari no Kerititome. Inara, i te mate anga tona Mama, kua akaruke aia i tana au parani e kua noo aia i te kainga i te akono i tona au teina e tona tungane. I te mataiti 1907 kua akaipoipo aia ia Theodore Holien. I anauia au i roto ia Titema ra 2, mataiti 1925—ko au te openga o te au tamariki e itu.

E au uianga Pipiria ta Mama e tauta ra aia i te kimi i te au pauanga. Tetai uianga no runga i te apiianga e, e ngai ai tamamaeanga a era no te aronga kino. Kua pati atu aia ki tetai akaaere o te akonoanga Lutheran tei atoro mai, kia akaari mai i te ngai i roto i te Pipiria e turu ra i teia apiianga. Inara kua akakite aia kiaia e, eiaa e manamanata i ta te Pipiria e tuatua ra—tera ua ko te ngai ai tamamaeanga o era ka anoanoia kia apiiia.

Akamerengoia Tona Anoano i te Pae Vaerua

I muri poto ua ake i te mataiti 1900, kua aere a Emma, te teina o Mama ki Northfield, Minnesota, i te apii akatangi imene. Kua noo aia i ko i te kainga o Milius Christianson, tona puapii, ko tana vaine e mema aia no te Aronga Apiipii Pipiria, te ingoa o te Au Kite o Iehova i taua taime ra. Kua taiku atu a Emma e e tuakana tona, e vaine maroiroi tikai aia i te tatau i te Pipiria. Kare i roa i muri mai, kua tata atu te vaine a Christianson i tetai reta kia Mama, tei roto i reira te au pauanga no tana au uianga Pipiria.

Tetai ra kua aere mai tetai mema o te Aronga Apiipii Pipiria ko Lora Oathout na runga i te rerue mei Sioux Falls, South Dakota, i te tutu aere i Jasper. Kua apii a Mami i te au puka Pipiria tei tae mai kiaia, e i te mataiti 1915 kua akamata aia i te akakitekite atu i te au tuatua mou o te Pipiria ki etai ke, i te tua aere anga i te au puka ta Lora i apai mai.

I te mataiti 1916, kua rongo a Mami e ka tae mai a Charles Taze Russell ki tetai uruoaanga i te Oire Maata ko Sioux, i Iowa. Kua inangaro aia i te aere. Tae mai ki teia taime e rima a Mami tamariki, ko Marvin, te openga, e rima ua rai ona marama. Noatu ra, kua aere rai aia e tana au tamariki pouroa, na runga i te rerue mei tetai 160 kiromita te mamao ki te Oire Maata ko Sioux kia tae aia ki te uruoaanga. Kua akarongo aia i te au akoanga a te taeake ko Russell, e kua kite i te “Nuku Teata o te Au Mea Angaia” e kua papetitoia aia. I te oki atu anga ki te kainga, kua tata aia i tetai atikara no runga i te uruoaanga tei neneiia i roto i te Jasper Journal.

I te mataiti 1922, ko Mami tetai i roto i tetai pupu mei te 18,000 tangata tei tae atu ki te uruoaanga i Cedar Point, i Ohio. Muri ake i taua uruoaanga ra, kare rava aia i akamutu ana i te akakitekite aere i te Patireia o te Atua. Tei tupu ra, kua riro tana akaraanga ei akamaroiroi ia matou kia akarongo ki te akoanga e: “Teia te ara, e na reira te aere.”—Isa. 30:21.

Uua te Angaanga Patireia

I te tuanga mua o te au mataiti 1920, kua neke atu toku nga metua ki roto i tetai are i vao ake ia Jasper. E pitiniti puapingaia ta Tati e te aka ngutuare tangata i te angai. Kare aia i apii maata roa ana i te Pipiria mei a Mami rai, inara kua turuturu tikai aia i te angaanga tutuanga ma te ngakau katoa e kua akatuera atu i to matou ngutuare ki te au orometua tutaka. Maata te taime, me rave tetai taeake tutaka i tetai akoanga i roto i to matou kainga, mei te anere tuma tangata e tae mai ana—tei akaki mai ki roto i to matou pia noonoo, pia kaikai, e te pia moe.

Vaitata anga toku mataiti ki te itu, kua ringi mai a Lettie, te teina o Mama, e kua karanga mai e ka inangaro tona nga taeake e noo ra i reira, ko Ed Larson e tana vaine, i te apii i te Pipiria. Kua ariki viviki ua mai raua i te tuatua mou a te Pipiria e i muri ake kua pati atu i tetai taeake ke mai ko Martha Van Daalen, e varu ana tamariki, kia piri mai ki roto i te apii. Kua riro katoa mai a Martha e tona pamiri pouroa ei au mema no te Aronga Apiipii Pipiria. *

I taua taime ra, kua akamata a Gordon Kammerud, e mapu tane e noo ra kare i mamao roa mei ia matou, i te angaanga na Tati. Kua akamatakiteia ana a Gordon e: “Kia matakite i te anau tamaine a te pu. Tuke ua ake rai ta ratou akonoanga.” Inara, kua akamata a Gordon i te apii i te Pipiria e kare i roa kua papu iaia e kua kitea iaia te tuatua mou. E toru marama i muri mai, kua papetitoia aia. Kua riro katoa tona nga metua ei nga tangata irinaki, e kua riro mai to matou au pamiri—te pamiri Holien, te pamiri Kammerud, e te pamiri Van Daalen—ei au oa piri mou.

Akaketaketaia e te Au Uruoaanga

Kua akamaroiroi maataia a Mama e te uruoaanga i Cedar Point e kare rava aia i inangaro ana kia kore aia e tae ki tetai uruoaanga. No reira ko taku e maara nei i taua taime i mua ana koia oki ko teia au tere mamao i te aere anga ki taua au putuputuanga ra. Ko te mea i raveia i Columbus, i Ohio i te mataiti 1931 e mea puapinga tikai te reira no te mea no taua taime ra i ikiia ai te ingoa, te Au Kite o Iehova. (Isa. 43:10-12) Te maara meitaki katoa nei iaku te uruoaanga i Washington, D.C., i te mataiti 1935, i orongaia ai tetai akoanga rongonui tei akataka mai i “te aronga tini,” me kore i te “aronga maata rava,” tei tuatuaia i roto ia Apokalupo. (Apo. 7:9; King James Version) Ko toku nga tuakana ko Lilian raua ko Eunice tetai i roto i te 800 tuma tei papetitoia i reira.

Kua aere atu to matou pamiri ki te au uruoaanga i Columbus, i Ohio, i te mataiti 1937; e oti ki Seattle, i Washington, i te mataiti 1938; e ki te Oire Maata i New York i te mataiti 1939. Kua aru mai rai te pamiri o Van Daalen, o Kammerud e etai atu ia matou, e kua tapu matou i te akangaroi poto ua i roto i te puakapa. Kua akaipoipo a Eunice ia Leo Van Daalen i te mataiti 1940, e kua riro mai raua ei nga painia. I taua mataiti rai kua akaipoipo a Lilian ia Gordon Kammerud, e kua riro katoa raua ei nga painia.

E mea umere tikai te uruoaanga tei raveia i te mataiti 1941 i St. Louis, Missouri. I reira, e tauatini ua atu te au mapu tei rauka ia ratou te puka Children. Kua riro taua uruoaanga ra ei mea puapinga tikai kiaku. I muri poto ua ake, i te ra 1 o Tepetema, mataiti 1941, kapiti mai i toku tungane ko Marvin e tana vaine ko Joyce, kua riro mai au ei painia. E 15 oku mataiti.

I roto i to matou oire tanutanuanga, e ngata tikai no te au taeake katoatoa kia tae ki te au uruoaanga no te mea te maataanga o te taime e raveia ana te reira i te tuatau kokotianga. No reira i muri ake i te au uruoaanga e rave ana matou i tetai au uriurianga no te uruoaanga i roto i to matou aua, kia puapingaia te aronga kare i tae ana. E akaputuputuanga mataora tikai teia.

Gileada e te Au Tukuanga Angaanga i te Enua Ke

I roto ia Peperuare mataiti 1943, kua akanooia te Apii Gileada ei tereni i te au painia no te angaanga mitinari. Te pupu mua te kapiti maira te reira e ono mema o te pamiri Van Daalen—te au teina tuakana ko Emil, Arthur, Homer, e Leo; to ratou katini ko Donald; e te vaine a Leo, toku tuakana ko Eunice. Kua rave matou i ta matou veeveeanga aroa ma te mataora e te taitaia, no te mea kare matou i kite e me ka kite akaou matou ia ratou. Muri ake i te karatuatianga, kua tuku pouroaia ratou toko ono ki Pueto Riko, i taua taime ra tei raro ake i te 12 Au Kite i reira.

E tai mataiti i muri mai, kua tae atu a Lilian raua ko Gordon pera katoa a Marvin raua ko Joyce ki te toru o te pupu o Gileada. Kua tono katoaia atu ratou ki Pueto Riko. E oti, i roto ia Tepetema mataiti 1944, e 18 oku mataiti, kua tae atu au ki te a o te pupu o Gileada. Muri ake i te karatuatianga i roto ia Peperuare mataiti 1945, kua tukuia atu au kia angaanga kapiti e toku nga tuakana e toku tungane i Pueto Riko. E mea ou takiri teia kiaku! Noatu e e ngata te apii anga i te reo Paniora, kare i roa ana te rave ra tetai papaki o matou e 20 tuma au apii Pipiria i te tangata okotai. Kua akameitaki mai a Iehova i ta matou angaanga. Teia ra, mei te 25,000 Au Kite i Pueto Riko!

Rokoia to Matou Pamiri e te Tumatetenga

Kua noo atu a Leo raua ko Eunice i Pueto Riko i muri ake i te anauanga o ta raua tamaiti ko Mark, i te mataiti 1950. I te mataiti 1952 kua manako raua e ka aere ratou ka orote, i te atoro i te kopu tangata i te enua anau. I roto ia Aperira ra 11, kua aere atu ratou na runga i te pairere. Te mea tumatetenga ra, i muri poto ua ake i te rereanga, kua topa te pairere ki roto i te tai. Kua mate a Leo raua ko Eunice. Kua kitea mai a Mark, e rua ona mataiti, e papanu ua ra i roto i te tai. Kua takiia atu aia e tetai tangata tei ora mai, ki roto i tetai poti e kua rapuia aia kia ora mai—e kua ora mai rai aia. *

E rima mataiti i muri mai, ra 7 o Mati, mataiti 1957, te aere atura a Mami raua ko Tati ki ko i te Are Uipaanga Patireia, inara kua paru tetai kiri o to raua motoka. Iaia e taui ra i te kiri i te pae mataara, kua akauia mai a Tati e tetai motoka e oro maira e kua mate aia i taua taime rai. Mei tetai 600 tangata tei tae mai ki te akoanga no te tanumanga, e kua orongaia tetai akakiteanga meitaki roa ki te oire tangata, tei akangateitei meitaki ia Papa.

Au Tukuanga Angaanga Ou

I mua ake i te mate o Tati, kua tae mai tetai tukuanga angaanga naku kia tavini i Atenetina. I roto ia Aukute mataiti 1957, kua tae atu au ki te oire o Mendoza, i te pa maunga akaaka o te Au Maunga o Andes. I te mataiti 1958, kua tukuia mai a George Pappas, e karatuati no te 30 o te pupu o Gileada, ki Atenetina. Kua riro mai maua ko George ei nga oa piri, e kua akaipoipo maua i roto ia Aperira mataiti 1960. I te mataiti 1961, kua mate a Mami e 83 ona mataiti. Kua aaere ana aia ma te akarongo mou i roto i te ara o te akamorianga mou e e manganui ua atu tana i tauturu kia akapera rai.

E tai ngauru mataiti to maua tavini kapiti anga ko George ma etai atu au mitinari ke i roto i te au kainga mitinari tukeke. E oti kua akapou maua e itu mataiti i roto i te angaanga kotinga. I te mataiti 1975 kua oki atu maua ki Marike i te tauturu i te au mema pamiri tei rokoia e te maki. I te mataiti 1980 kua patiia mai taku tane kia rave i te angaanga kotinga i roto i te ngai reo Paniora. I taua taime ra kua vaitata rai mei te 600 putuputuanga tuatua reo Paniora i Marike. No tetai 26 mataiti, e maata taua au putuputuanga ra ta maua i atoro ana, e kua kite maua i te kake rava atu anga te numero o te au putuputuanga ki te 3,000 e ara atu.

Kua Aaere ana Ratou na Roto i “te Ara”

Kua rauka katoa ia Mami te rekarekaanga o te kite anga i te au mema mapu o tona pamiri i te piri anga ki roto i te angaanga orometua tamou. Ei akatauanga, ko Carol, e tamaine na toku tuakana ko Ester, kua akamata aia i te painia i te mataiti 1953. Kua akaipoipo aia ia Dennis Trumbore, e kua piri atu raua ki roto i te angaanga orometua tamou mei taua taime maira. Ko Lois, tetai tamaine ke mai a Ester, kua akaipoipo aia ia Wendell Jensen. Kua tae raua ki te 41 o te pupu o Gileada e kua tavini raua no tetai 15 mataiti ei nga mitinari i Naiteria. Ko Mark, tei mate tona nga metua i roto i te pairere tei topa ki roto i te tai, na Ruth La Londe, te tuaine o Leo, e tana tane ko Curtiss, i angai e i utuutu mai iaia. Kua painia a Mark raua ko tana vaine ko Lavonne no te au mataiti e manganui e kua utuutu i ta raua tamariki e a i roto i “te ara” o te tuatua mou.—Isa. 30:21.

Ko Orlen, toku tungane openga, te ora nei rai aia, e 90 tuma ona mataiti. Te tavini nei rai aia ia Iehova ma te akarongo mou. Te rave rekareka atu nei rai maua ko George i te angaanga orometua tamou.

Ta Mami i Vaio Mai

Tei iaku tetai apinga puapinga roa atu a Mami—tana iri (desk). E apinga aroa teia na toku papa kiaia no to raua akaipoipoanga. I roto i tetai toroa te vaira tana puka e au reta to roto e te au atikara tana i tata tei neneiia ki roto i te nuti pepa, tei riro ei akakitekiteanga meitaki tikai no runga i te Patireia. Tetai papaki no te au mataiti 1900 mai. Tei roto katoa i te iri tetai au reta akaperepereia no ko mai te au tamariki mitinari a Mami. E reka ua atu ana rai au i te tatau i te reira! Tana au reta kia matou e riro ua ana ei akamaroiroianga, ki ua te reira i te au manako memeitaki. Kare rava i tupu ana to Mami inangaro kia riro ei mitinari. Inara, e tu toto mapu tikai tona no te angaanga mitinari tei riro ei akakeu i te au ngakau o etai ke no te au uki i muri ake iaia. Te tapapa mari ua atu nei au i tetai rotaianga mataora ki toku Mami e toku Tati i roto i te enua parataito!—Apo. 21:3, 4.

[Au Tataanga Rikiriki i Raro]

^ para. 13 Akara i The Watchtower, Tiunu 15, 1983, kapi 27-30, no te tua oraanga o Emil H. Van Daalen.

^ para. 24 Akara i te Awake! Tiunu 22, 1952, kapi 3-4.

[Tutu i te kapi 17]

Ko Emilia Pederson

[Tutu i te kapi 18]

1916: Ko Mami, Tati (e mou ra ia Marvin); i raro, mei te kaui ki te katau: ko Orlen, Ester, Lilian e Mildred

[Tutu i te kapi 19]

Leo raua ko Eunice i mua poto ua ake i to raua mate

[Tutu i te kapi 20]

1950: Mei te kaui ki te katau, i runga: ko Ester, Mildred, Lilian, Eunice, Ruth; i raro: ko Orlen, Mami, Tati e Marvin

[Tutu i te kapi 20]

Ko George raua ko Ruth Pappas i roto i te angaanga kotinga, mataiti 2001