Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

‘Akaruru i Raro Ake i te Ingoa o Iehova’

‘Akaruru i Raro Ake i te Ingoa o Iehova’

‘Akaruru i Raro Ake i te Ingoa o Iehova’

‘E vaoo ra au i te au tangata akaaka e te ao, e ka akaruru ratou i raro ake i te ingoa o Iehova.’​—ZEPHA. 3:12.

1, 2. Eaa te uriia akatutu e vaitata maira te ka tupu ki te au tangata ravarai?

KUA kimi ana ainei koe i tetai ngai akaruruanga mei te ua maata me kore te ua toka na te noo anga i raro ake i tetai ana? Penei ka oronga mai te ana i tetai paruruanga mei te ua maata me kore te ua toka, inara kare e rauka mai te paruruanga mei te puaioio me kore te uriia.

2 E uriia ke tetai e aere maira​—e uriia te ka takino i te oraanga o te au tangata ravarai. “E rā akatanea” akatutu te reira. Ka rokoia te au tangata ravarai e teia “rā maata o Iehova.” Inara, ka rauka ia tatou te akaruruanga ta tatou e anoano ra. (E tatau ia Zephania 1:14-18.) Akapeea tatou me akaruru i te tuatau o te “rā o to Iehova riri otooto” e vaitata maira?

Au Uriia i te Tuatau o te Pipiria

3. Eaa te ‘uriia ririnui’ tei tupu ki te patireia tino ngauru o Iseraela?

3 Ka akamata te ra o Iehova me takoreia te akonoanga pikikaa pouroa i te enua nei. Te kimi anga i te ngai akaruruanga, akara tatou i te pauanga i roto i te tuatua enua o te iti tangata taito o te Atua. Kua akaaite a Isaia, tei ora ana i te varu anere mataiti M.T.N., i ta Iehova akavaanga i te patireia tino ngauru apoteiti o Iseraela ki tetai ‘uriia ririnui’ kare e rauka i te tangata i te tapu. (E tatau ia Isaia 28:1, 2.) Kua tupu taua totou i te mataiti 740 M.T.N. te tomoanga a Asura i te enua o taua au kopu, ko Epharaima te kopu puapinga roa atu o te tino ngauru.

4. Akapeea te “rā maata o Iehova” te takore anga ia Ierusalema i te mataiti 607 M.T.N.?

4 I muri mai te akavaia anga a Iseraela akarongo kore kua tupu te “rā maata o Iehova” i te mataiti 607 M.T.N. ki runga ia Ierusalema e te patireia o Iuda. Kua tupu te reira no te mea kua taui te iti tangata o Iuda ei aronga apoteiti. Raro ake ia Nebukanesa, kua tamatakutaku to Babulonia ia Iuda e tona oire maata ko Ierusalema. Kua kimi to Iuda i te tauturu mei “te punanga pikikaa,” koia oki, to ratou pirianga poritiki e Aiphiti. Noatu ra, mei tetai ua toka kino rai, kua takore atu to Babulonia i taua “punanga” ra.​—Isa. 28:14, 17.

5. Eaa te ka tupu ki te iti tangata o te Atua ei pupu me takore pouroaia te akonoanga pikikaa?

5 Te ra maata o Iehova tei takore ia Ierusalema e akaarianga te reira no te akavaanga e aere maira ki rungao ia Kerititome apoteiti i to tatou tuatau. Pera katoa, ka takoreia te toenga o “Babulonia maata,” te patireia o te akonoanga pikikaa o teianei ao. Muri ake, ka takoreia te toenga o te akatereanga kino o Satani. Ka ora atu ra te iti tangata o te Atua ei pupu, no te mea ko Iehova to ratou akaruruanga.​—Apo. 7:14; 18:2, 8; 19:19-21.

Akaruruanga Pae Vaerua e te Pae Kopapa

6. Akapeea e rauka ai i te iti tangata o Iehova te akaruruanga?

6 Akapeea te iti tangata o te Atua te kimi anga i te akaruruanga i teia tuatau openga tikai? Ka rauka ia tatou te akaruruanga pae vaerua na te ‘manako anga i to te Atua ingoa’ na roto i te pure e te tavini maroiroi anga iaia. (E tatau ia Malaki 3:16-18.) Inara te ariki rekareka ra tatou e e maata atu ta tatou ka rave i to te manako ua anga i tona ingoa. Ka tatau tatou e: “Ko te kapiki i te ingoa o te Atu ra [ko Iehova], e ora ïa.” (Roma 10:13) E pirianga to rotopu i te kapikianga i te ingoa o Iehova e te ora tana ka oronga mai. E e maata te aronga ngakau tika e kite ra i te tuke i rotopu i te au Kerititiano mou, te ‘manako ngateitei ra i tona ingoa’ e te tavini ra ei Au Kite nona, e te tangata ravarai kare e tavini ana iaia.

7, 8. Na teea tu i kite ei te au Kerititiano o te anere mataiti mua i te akaruruanga pae kopapa, e te aiteite ra te reira kiaai ma i teia tuatau?

7 Kareka ra, kare to tatou ora i kotingaia ki runga i te kimi anga i te akaruruanga pae vaerua. Kua taputouia te akaruruanga pae kopapa no te iti tangata o te Atua. Ka kite tatou i teia i tei tupu i te mataiti 66 T.N. muri ake te tamaki anga te vaeau Roma ia Ierusalema raro ake ia Cestius Gallus. Kua totou a Iesu e ka “tapotoia” te au ra o taua tumatetenga ra. (Mata. 24:15, 16, 21, 22) Kua tupu te reira te akaruke poitirere anga te vaeau Roma i te koropini i te oire, i rauka ai i tetai au “tangata,” te au Kerititiano mou tikai, te “ora.” Kua oro ratou mei te oire e te au ngai i te pae mai. Kua tikoti tetai pae i te kauvai Ioridana e kua rauka te akaruruanga i roto i te au maunga i te tua itinga o taua kauvai ra.

8 Ka kite tatou i te tu aiteite i rotopu i taua au Kerititiano e te iti tangata o te Atua i teia tuatau. Te tuatau i topa, kua kimi te au Kerititiano o te anere mataiti mua i te akaruruanga, pera katoa te tavini o te Atua i teia tuatau. Teia taime, kare ratou e oro tikai ki tetai ngai, no te mea te noo ra te au Kerititiano mou i te ao katoa. Inara, ei iti tangata, ka ora mai “te aronga i ikiia” e to ratou au oa tiratiratu me takoreia a Kerititome apoteiti na te akaruruanga ki raro ake ia Iehova, e tona akaaerenga mei te maunga rai.

9. Koai ma tei tauta i te takore atu i te ingoa o Iehova? Oronga mai i tetai akaraanga.

9 Tetai tua, tau rai a Kerititome no te takoreanga e aere maira, no te kore i apii i te tuatua mou ki tona au mema no runga i te Atua e tana au kaveinga e no to ratou tu makitakita i te ingoa o te Atua. Mei te mataiti 500 ki te mataiti 1500 T.N., kite meitakiia te ingoa o te Atua i Europa. Ka kitea uaia taua ingoa tei akatutuia e nga reta Epera e a o te Tetarakaramatona tei uriia YHWH (me kore JHVH) i runga i te moni, mua i te au are, i roto i te au puka e te au Pipiria, e i roto katoa i tetai au are pure Katorika e to te Porotetani. Inara, teia tuatau e mea matauia te takore i te ingoa o te Atua mei te au urianga Pipiria e i tetai au ngai ke atu. Tetai akapapuanga o teia ko te Reta ki te Au Uipaanga a te Au Epitikopo no ‘te Ingoa o te Atua,’ i roto ia Tiunu 29, 2008 a te Ekaretia no te Akamorianga Atua e te Akoanga no te Au Oroa. Roto i reira kua akakite te Akonoanga Katorika Roma e kia monoia te Tetarakaramatona e tona au urianga tukeke ki te “Atu.” Kua akakite te Vatikana e auraka te ingoa o te Atua e taangaangaia me kore kia taikuia i roto i te au imene e te au pure a te angaanga akonoanga a te Katorika. E kua uuna katoa te au arataki o tetai au akonoanga i roto e i vao ake ia Kerititome e koai tikai te Atua mou mei te mirioni e mirioni ua atu aronga akamori.

Paruruanga no Tei Akatapu i te Ingoa o te Atua

10. Akapeea te ingoa o te Atua te akangateiteiia anga i teia tuatau?

10 Tuke takiri ki ta te au akonoanga ke e rave ra, te akangateitei e te akakaka ra te Au Kite o Iehova i te ingoa o te Atua. E akatapu ana ratou i te reira na roto i te tu akangateitei. Mareka ana a Iehova i te aronga tei irinaki iaia, e kua akatupu aia i tei anoanoia kia akameitaki e kia paruru i tona iti tangata. ‘Kua kite oki aia i tei akaruru i raro ake iaia.’​—Nahu. 1:7; Anga. 15:14.

11, 12 Koai ma tei vai akarongo mou kia Iehova i Iuda i taito ra, e koai ma tei akapera i teia tuatau?

11 Noatu kua riro te maataanga o Iuda i taito ei au apoteiti, tetai pae kua ‘akaruru i raro ake i te ingoa o Iehova.’ (E tatau ia Zephania 3:12, 13.) Ae, te akautunga anga te Atua ia Iuda akarongo kore na te tuku anga i to Babulonia kia rave i te enua e kia akatuikaa i tona au tangata, kua akaoraia mai tetai pae, mei ia Ieremia, Baruka, e Ebede-meleka. Kua noo ana ratou ‘i rotopu’ i tetai iti tangata apoteiti. Kua vai akarongo mou tetai pae, ia ratou e tuikaa ra. I te mataiti 539 M.T.N., kua autu a Madai e Peresia i rungao ia Babulonia i raro ake ia Kuro. Kare i roa kua oronga a Kuro i te akauenga kia akatika i te toenga o te ngati Iuda kia oki ki to ratou ipukarea.

12 No runga i te aronga ka mataora i te akatupu akaou anga i te akamorianga mou, kua totou a Zephania e ka akaora a Iehova ia ratou e ka rekareka aia ia ratou. (E tatau ia Zephania 3:14-17.) Kua riro teia ei mea tika i to tatou tuatau. Muri ake te akanooia anga te Patireia o te Atua i te rangi, kua akaora mai a Iehova i te toenga o te aronga akarongo mou akatainuia mei te tuikaaanga kia Babulonia Maata i te pae vaerua. E te rekareka nei aia ia ratou tae mai ki teia tuatau.

13. Eaa te tu rangatira ta te tangata no te pa enua ravarai e kite nei?

13 Te aronga e manakonakoanga kia ora e tuatau ua atu i te enua nei kua akaruke ia Babulonia Maata e kua akarangatiraia i te pae vaerua mei te au apiianga pikikaa a te au akonoanga. (Apo. 18:4) No reira, te akatupu maataia nei a Zephania 2:3 i to tatou tuatau: “E kimi ia Iehova, e te aronga akaaka ravarai o te enua nei.” Te aronga akaaka no te pa enua ravarai, me te akaperepere ratou i te manakonakoanga no te rangi me kore no te enua, te akaruru nei ratou i raro ake i te ingoa o Iehova.

Kare te Ingoa o te Atua ei Akamanuia Anga

14, 15 Eaa ta tetai pae i taangaanga e eaa te mea kare e tau kia taangaangaia ei apinga akamanuia anga?

14 Kua manako tetai ngati Iseraela i te nao ei ngai akamanuia anga te ka paruru ia ratou mei te au enemi. (Iere. 7:1-4) I mua ana, kua manako te ngati Iseraela i te aruna o te koreromotu ei akamanuia anga te ka paruru ia ratou i roto i te tamaki. (1 Samu. 4:3, 10, 11) Kua peni a Constantine Maata i te nga reta khi e te rho, nga reta mua o te taoonga “Karaiti” i roto i te reo Ereni, ki runga i te au paruru umauma o tona au vaeau te irinaki anga e ka paruruia tona au vaeau i roto i te tamaki. Kua manakoia e kua aao te Ariki ko Gustav Adolph II o Tuitene, tei tamaki ana i tetai tamakianga kino pakari a te akonoanga i Europa, i te tapoki umauma e akaariia ra i te kapi 7. Akara e te akaariia ra te ingoa Iehova i mua i te tapoki umauma.

15 Tetai au tangata o te Atua tei takinokinoia e te au temoni kua akaruru i raro ake ia Iehova na te kapiki anga i tona ingoa. Tera ra, eiaa tetai apinga te akaari maira i to te Atua ingoa e manakoia ei akamanuia anga i te oraanga, mei te mea e tu manamana to te reira no te paruruanga. Kare ko teia te aiteanga no te akaruruanga i raro ake i te ingoa o Iehova.

Akaruruanga i Teia Tuatau

16. Akapeea tatou te akaruruanga i te pae vaerua i teia tuatau?

16 Te kite nei tatou i te akaruruanga i teia tuatau i roto i te turanga tinamou pae vaerua ta te iti tangata o te Atua e rekareka ra. (Sala. 91:1) Na roto i te “tavini akono meitaki e te pakari” e te aronga pakari o te putuputuanga, te akamatakiteia maira tatou i te au peu o teianei ao te ka takino i taua turanga tinamou. (Mata. 24:45-47; Isa. 32:1, 2) Akamanako i te au taime i akamatakiteia mai ei tatou no runga i te apinga materia, e akamanako akapeea taua au akamatakiteanga te paruruanga ia tatou mei te kino pae vaerua. Akapeea te kino no te tu kope, te ka akaparuparu ia tatou i roto i te angaanga a Iehova? Te akakite ra te Tuatua a te Atua e: ‘Na te tu kope o te aronga neneva ra ratou e akapou. Ko tei akarongo mai iaku ra, ka noo marie ua ïa ma te ora; e akaea ua aia ma te mataku kore i te kino.’ (Mase. 1:32, 33) Te tautaanga kia vai ma i te pae akono tau ka tauturu katoa ia tatou kia akono tamou i to tatou turanga tinamou pae vaerua.

17, 18 Eaa te tauturu ra i te au mirioni ua atu kia akaruru i raro ake i te ingoa o Iehova i teia tuatau?

17 Akamanako katoa i te akamaroiroianga a te tavini akono meitaki kia aru i ta Iesu akauenga kia tutu i te tuatua meitaki o te Patireia i te ao katoa. (Mata. 24:14; 28:19, 20) Kua taiku mai a Zephania i tetai tauianga ei tauturu i te au tangata kia akaruru i raro ake i te ingoa o te Atua. Ka tatau tatou e: ‘Ei reira oki au e tuku atu ei i te reo ma ki te au tangata nei, kia tautopa katoatoa ratou i te ingoa o Iehova; kia tavini atu ratou iaia ma te manako okotai.’​—Zepha. 3:9.

18 Eaa teia reo ma? Ko te tuatua mou no runga i te Atua ko Iehova e tana au akakoroanga i roto i tana Tuatua akauruia. Te tuatua ra koe i taua reo me akamarama tikai koe i te Patireia o te Atua ki tetai ke e akapeea te reira te akatapuanga i tona ingoa, me akakite koe i te tikaanga i to te Atua turanga ngateitei, e me tuatua mataora koe i te au akameitakianga mutu kore ta te au tangata akarongo mou ka rekareka. No te maata o te aronga e tuatua nei i teia reo akatutu, e maata te ‘tautopa nei i te ingoa o Iehova’ e te ‘tavini ra iaia ma te manako okotai.’ Ae, e mirioni ua atu tangata i te ao katoa nei te akaruru ra i raro ake ia Iehova.​—Sala. 1:1, 3.

19, 20 Akapeea te irinaki anga i te “punanga pikikaa” i puapinga kore ei i te tuatau Pipiria?

19 Te akaraanga, maata tikai te au manamanata ta te au tangata i te ao nei e aro atura. No te inangaro maata i te akatikatika i to ratou au manamanata, e maata te akara ra ki te au tangata apa ua. Me kore kua irinaki ratou ki te au akaaerenga poritiki no te tauturu, mei ia Iseraela i taito rai tei akara i tetai au taime ki te au enua i te pae mai no te tauturu. Inara, kare te reira i tauturu ana ia Iseraela. Kare tetai enua poritiki o teia tuatau, kare katoa te akaaerenga o te United Nations, e rauka i te akatikatika i te au manamanata o te tangata. No reira, eaa ra tetai ka manako ei e ko te pirianga ki te au akaaerenga poritiki te ngai akaruruanga? Kua totou te Pipiria no runga ia ratou ei “punanga pikikaa.” Ka tau rai koe i te manako akapera ia ratou no te mea ka mareka kore tikai te au tangata e irinaki ra i roto ia ratou.​—E tatau ia Isaia 28:15, 17

20 Kare roa atu ka tae mai te ua toka akatutu o te ra o Iehova ki runga i te enua nei. Kare e rauka i te au ravenga a te tangata i te oronga mai i te paruru; kare katoa e rauka i te au apinga nukiria e te apinganui. Te tou maira a Isaia 28:17 e: ‘Ka pakoko uaia te punanga pikikaa e te ua toka; e te pipinianga ra, e ngaromia ua ïa e te vai.’

21. Eaa te akameitakianga ka rekareka tatou i te aru anga i te irava mataiti no te 2011?

21 Teianei e te tuatau ki mua, ka rauka i te iti tangata o te Atua te turanga tinamou tikai i roto i to ratou Atua, ko Iehova. Te tou ra te ingoa o Zephania, te aiteanga “na Iehova i Uuna,” ki teia tumu tikai o te pipinianga. Tau rai ta tatou akoanga pakari ei irava mataiti no te 2011 e: ‘Akaruru i raro ake i te ingoa o Iehova.’ (Zepha. 3:12) Teia tuatau katoa ka rauka e ka tau tatou i te akaruru i raro ake i te ingoa o Iehova, te irinaki pu tikai anga iaia. (Sala. 9:10) E akamanako tatou i te au ra ravarai i teia akapapuanga akauruia e: “Te ingoa o Iehova ra, e punanga ketaketa ïa: te oro nei te aronga tuatua-tika ki reira, e kua ora iora.”​—Mase. 18:10.

Maara Ainei ia Koe?

• Akapeea tatou te akaruruanga i raro ake i te ingoa o Iehova i teianei?

• Eaa ra tatou ka kore ei e irinaki i te “punanga pikikaa”?

• Eaa te akaruruanga tei akapapuia mai kia tatou no te tuatau ki mua?

[Au Uianga Apii]

[Tataanga i te kapi 6]

Te irava mataiti no te 2011: ‘Akaruru i raro ake i te ingoa o Iehova.’​—Zephania 3:12.

[Akameitakianga no te Tutu i te kapi 7]

Thüringer Landesmuseum Heidecksburg Rudolstadt, Waffensammlung “Schwarzburger Zeughaus”