Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Au Uianga a te Aronga Tatau

Au Uianga a te Aronga Tatau

Au Uianga a te Aronga Tatau

Te tono anga a Iesu Karaiti i te 12 apotetoro kia tutu aere, kua akakiteia ainei kia ratou kia apai i te tokotoko e kia aao i te tamaka?

Kua maro tetai pae e kare te au papaanga Evangeria e toru tei ripoti mai i ta Iesu tono anga i te au apotetoro, e rotai ana. Inara, na te akaaiteanga i teia au papaanga, ka marama tatou i te reira. Mea mua, e akaaite i ta Mareko e ta Luka i tata. Te tuatua ra ta Mareko papaanga e: “Kua karanga atura oki [a Iesu] kia ratou, auraka ei apinga e apaiia atu i to ratou tere; auraka ei pute, auraka ei manga, auraka ei moni i te tatua ra, ko te tokotoko anake ra: Ei tamaka tākaiia: e eiaa kia taki rua pereue kia kakau.” (Mare. 6:7-9) Kua rekoti a Luka e: “Auraka ei apinga e apaiia atu i to kotou tere, auraka ei tokotoko, auraka ei pute, auraka ei manga, auraka ei moni; auraka kia taki rua pereue i te tangata okotai.” (Luka 9:1-3) Te kite nei tatou e kare te manako e rotai ana. Tei tau ki ta Mareko, kua akakiteia ki te au apotetoro kia apai i tetai tokotoko e kia aao i te tamaka, inara te akakite ra ta Luka tataanga e auraka ratou e apai i tetai apinga, e te tokotoko katoa. Kare a Luka i taiku ana i te tamaka mei ta Mareko rai.

Kia marama eaa ta Iesu e inangaro ra i te akakite i teia atianga, akara i te au tuatua a te au Evangeria e toru. I roto i te au papaanga tei taikuia mai, e ta Mataio 10:5-10, kua akakiteia ki te au apotetoro e auraka e aao me kore “e taki rua pereue.” Te akaraanga, te aao ra te apotetoro tataki tai e tai pereue. No reira kare ratou e apai takirua pereue no te tere. Te aao katoa ra ratou i te tamaka. Kua akataka mai a Mareko e ka anoanoia te “tamaka tākaiia” e aao ra ratou. Akapeea ra te au tokotoko? Kua akakite The Jewish Encyclopedia e: “Te akaraanga e peu matau na te au tangata Epera i taito kia apai i tetai tokotoko.” (Gene. 32:10) Kua taiku mai a Mareko e ‘auraka te au apotetoro e apai i te apinga i to ratou tere’ ko ta ratou tokotoko ua mei ta Iesu i akaue atu. No reira, te akataka ra te au tata Evangeria i ta Iesu ikuikuanga e auraka e apai apinga ke no te tere.

Kua akarongo ana a Mataio i ta Iesu akauenga e kua akataka mai i teia manako e kua tata i te reira. Kua tuatua a Iesu e: ‘Auraka e apai i te auro, e te ario, e te veo, i roto i to kotou tatua; Auraka ei pute e apaiia, auraka e taki rua pereue, auraka ei tamaka, auraka ei tokotoko: e tau oki tei rave i te angaanga i tana kai.’ (Mata. 10:9, 10) Akapeea ra te tamaka e aao ra te au apotetoro e te tokotoko i roto i to ratou rima? Kare a Iesu i akakite ana e kia pei i ta ratou au apinga tei rauka takere ia ratou, inara te akakite ra aia kia ratou e auraka e apai i taua au apinga ra. Eaa ra aia i oronga ai i taua akauenga? No te mea ‘e tau oki tei rave i te angaanga i tana kai.’ Ko te manako maata te reira no ta Iesu akauenga, tei rotai ki tana akoanga i roto i te Tuatua i runga i te Maunga, e auraka e apiapi i ta ratou ka kai, inu, me kore ka aao.​—Mata. 6:25-32.

I te akamataanga penei ka akaraanga kare te au papaanga Evangeria e rotai ana, te tuatua ra ratou e tai manako. Ka aere akapera ua te au apotetoro e auraka e apiapi i te apai i tetai au apinga ke. No teaa ra? No te mea ka akono mai a Iehova ia ratou.

Koai ‘te vaine e manganui ua atu’ ta Solomona e taiku maira?​—Kohe. 2:8.

Kare i papu ia tatou, inara penei e au vaine rongonui ratou ta Solomona i aravei i ko i tona paepae ariki.

I roto ia Koheleta pene 2, kua taiku mai a Solomona i te au mea tana i rauka i te rave, kapiti mai tana au are e manganui i akatu ana. Kua akakite katoa aia e: ‘Kua akaputuputu oki au i te ario e te auro, e te au apinga manea na te ui ariki, e no te au enua; kua tiki oki i te tane imene e te vaine imene, e i tei inangaroia e te tamariki a te tangata ra, te vaine e manganui ua atu.’​—Kohe. 2:8.

Maata te aronga uri tei tamanako e ko te ‘vaine e manganui ua atu’ ta Solomona e tuatua ra, ko te au vaine ke ke e manganui e te au vaine tavini i tona pakari anga, e au vaine tei arataki ke iaia ki te akamorianga pikikaa. (1 Ari. 11:1-4) Inara, kare e taka meitaki ana te reira akamaramaanga. Te tata anga a Solomona i teia au tuatua, kua matau takere aia i te ‘vaine e manganui ua atu.’ I taua taime ra, te mareka maira rai a Iehova iaia, no te mea te akauru maira rai te Atua iaia kia tata i tetai au puka o te Pipiria. Kare te reira i tau ana ki tona turanga i te au mataiti i muri mai, te rauka anga iaia e anere ua atu au vaine ke ke e te au vaine tavini, e te pirianga aia ki te akamorianga pikikaa.

I roto i te puka a Koheleta kua akakite a Solomona e ‘kua kimi aia kia kitea te tuatua te ka ārikiia; e ko tei tataia ra, e mea tiratiratu ïa, e te tuatua mou.’ (Kohe. 12:10) Kua kite aia i te au tuatua no te “vaine,” “ariki vaine,” e te “vaine tavini,” no te mea kua taangaanga aia i taua au tuatua i roto i tana au tataanga akauruia. (Mase. 5:18; 12:4; 18:22; Kohe. 9:9; Peʼe 6:8, 9) Inara i roto ia Koheleta 2:8, kare taua au tuatua matauia i taangaangaia.

Kua rongonui a Solomona, no reira te akarongo anga te ariki vaine mei te patireia puapinga o Seba no runga iaia, kua aere atu aia i te atoro e kua umere tikai. (1 Ari. 10:1, 2) Te tou ra te reira ki te aiteanga o ta Solomona e taiku ra i ‘te vaine e manganui ua atu.’ Penei te tuatua ra aia no runga i te au vaine puapinga tikai tana i aravei i tona paepae ariki, i te au mataiti e mareka maira te Atua iaia.