Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Oro Tamou Marie i te Oroanga

Oro Tamou Marie i te Oroanga

Oro Tamou Marie i te Oroanga

“E oro tamou marie ei i teianei oroanga i tukuia mai ki mua ia tatou nei.”​—EBE. 12:1.

1, 2. Kua akaaite te apotetoro ko Paulo i te oraanga Kerititiano ki teaa?

E RAVEIA ana te au oroanga mamao i te au ngai e manganui i te au mataiti ravarai. E tai akakoroanga o te aronga oro meitaki tikai—kia re. Te maataanga o tetai aronga kua kite ratou e kare ratou e re. Te mea puapinga kia ratou kia akaoti i te oroanga.

2 I roto i te Pipiria, kua akaaiteia te oraanga Kerititiano ki tetai oroanga. Kua akamarama atu te apotetoro ko Paulo i teia manako ki tona au taeake Kerititiano i Korinetia taito i roto i tana reta mua. Kua tata aia e: “Kare ra kotou i kite e ko te aronga e oro i te taemoemo anga ra, e oro katoatoa ïa, okotai ua ra e rave i te korona [me kore, te tutaki]: E akaarite i to kotou taemoemo anga, kia rauka te korona.”​—1 Kori. 9:24.

3. Eaa ra a Paulo i taiku mai ei e e okotai ua rai tangata ka re?

3 Karanga ra ainei a Paulo e okotai ua rai o taua au Kerititiano ra ka rauka mai te tutaki no te ora, e ka oro puapinga kore ua te maataanga? Kare! Ka tereni e ka tauta pakari tikai te aronga taemoemo oro kia re ratou. Te inangaro ra a Paulo i tona au taeake Kerititiano kia tauta pakari tikai i te kimi i te ora mutu kore. Na te rave anga i te reira, e irinaki ei ratou e ka rauka mai te tutaki no te ora mutu kore. Ae, i roto i te oroanga Kerititiano, ka ora te katoatoa tei tae ki te openga.

4. Eaa ta tatou ka akamanako no runga i te oroanga tei tukuia mai ki mua ia tatou?

4 E akamaroiroi anga e te manako tau taua au tuatua ra ki te katoatoa e oro ra i teia tuatau no te ora mutu kore. No teaa ra? No te mea kare e rauka i te akaaite atu i te tutaki​—me no te oraanga i te rangi me kore no te Parataito i te enua nei. E tika, e mamao e e ngata te oroanga; maata te au arairai anga, tamanamanata anga, e te au kino ka tupu mai. (Mata. 7:13, 14) Te mea tangi ra, kua akamarie, kua akamutu, me kore kua topa tetai pae ki vao. Eaa te au ereere e te au kino ka tupu mai i roto i te oroanga no te ora mutu kore? Akapeea koe me kopae i te reira? Eaa taau ka rave kia tae ki te openga e kia re i taua oroanga ra?

Tamou Marie kia Re

5. Mei tei tataia i roto ia Ebera 12:1, eaa ta Paulo e taiku maira no runga i te oroanga?

5 I roto i tana reta ki te au Kerititiano Epera i Ierusalema e Iudea, kua taiku akaou mai a Paulo i te au tu tipoti me kore te au oroanga. (E tatau ia Ebera 12:1.) Kare aia i akamarama ua mai i te tumu kia piri ratou ki roto i te oroanga, kua akamarama katoa mai aia e eaa ta tetai ka rave kia re. Mua ake ka akara ei tatou i ta Paulo akoanga akauruia ki te au Kerititiano Epera kia kite tatou i te au apiianga no tatou, ka akamanako ana tatou eaa tei akakeu ia Paulo kia tata i teia reta e tana e akamaroiroi ra i tana aronga tatau kia rave.

6. Eaa te au taomianga a te au arataki akonoanga i runga i te au Kerititiano Epera?

6 Maata te au timataanga e te au turanga ngata ta te au Kerititiano o te anere mataiti mua i na roto ana, te aronga tikai e noo ra i Ierusalema e Iudea. Te taomi maataia ra ratou e te au arataki akonoanga ngati Iuda, tei maro pakari tikai i te au tangata. Mua atu ana, kua rauka i teia au arataki i te akaapa ia Iesu Karaiti ei tangata kaitamaki e kia tamateia ei tangata kino. E kare rava ratou e inangaro i te akamutu i ta ratou patoianga. I roto i te puka o Angaanga, ka tatau tatou i tetai au papaanga no ta ratou tamatakutaku anga e te tamaki atu anga i te au Kerititiano, tei akamata i muri ua ake i te au tupuanga temeio i te Penetekote 33 T.N. Kua tamanamanata tikai teia i te oraanga o te aronga akarongo mou.​—Anga. 4:1-3; 5:17, 18; 6:8-12; 7:59; 8:1, 3.

7. Eaa te au mea kino ka tupu ki te au Kerititiano Epera?

7 Te noo katoa ra taua au Kerititiano i te tuatau i mua ake ka ope ei te akatereanga a te ngati Iuda. Kua akakite ana a Iesu kia ratou no te akapouanga te ka tupu ki te iti tangata ngati Iuda akarongo kore. Kua akakite katoa aia ki tana au pipi no runga i te au mea ka tupu mai i mua ua ake i te openga, te oronga anga i te au ikuikuanga taka meitaki kia ratou no ta ratou ka rave kia ora mai. (E tatau ia Luka 21:20-22.) Eaa ta ratou ka rave? Kua akamatakite a Iesu e: “E matakite ra ia kotou, ko te opue aea to kotou ngakau i te maata o te kai e te kona, e te pekapeka o teianei ao, ka rokoia mai ei kotou e taua rā ra, kare i manakoia atu.”​—Luka 21:34.

8. Eaa te tumu i akamarie ei me kore i akamutu ei tetai au Kerititiano i te oroanga?

8 Te tuatau i tata ei a Paulo i tana reta ki to Epera, vaitata rai e 30 mataiti i topa to Iesu akakite anga i taua akamatakiteanga ra. Eaa tei tupu ki taua au Kerititiano i taua au tuatau ra? Kua paruparu tetai pae no te au taomianga e te au tamanamanata anga o te oraanga, e kare i maroiroi i te pae vaerua ei akaketaketa ia ratou. (Ebe. 5:11-14) Kua manako tetai pae e ka mama atu te oraanga me ka aru ua ratou i te maataanga o te ngati Iuda. Kare oki taua au ngati Iuda ra i akaruke takiri i te Atua; te aru ra rai ratou i tana Ture. Kua maroia e kua tamatakutakuia tetai au Kerititiano e tetai pae i roto i te putuputuanga kia akono i te Ture a Mose e tetai au peu a te tangata. Eaa ta Paulo ka tuatua te ka tauturu i tona au taeake Kerititiano kia vai matakite i te pae vaerua e kia tamou marie i roto i te oroanga?

9, 10. (a) I te openga o te pene 10 o Ebera, eaa ta Paulo akamaroiroi anga ta tatou i tatau ana? (e) Eaa ra a Paulo i tata ei no runga i te au angaanga tiratiratu a te au kite i taito?

9 E mea meitaki i te akara i te tu e akaketaketaia ra te au Kerititiano Epera e Paulo, i raro ake i te akauruanga a te Atua. I roto i te pene 10 o tana reta, kua akamarama mai a Paulo e “e ata anake te ture no te au mea memeitaki a muri atu” e kua akaari taka meitaki mai i te puapinga o te atinga oko o Karaiti. I te openga o taua pene ra, kua ako a Paulo i tana aronga tatau e: “Ko te akakoromaki ra te tau ia kotou e, kia oti ia kotou te rave i ta te Atua i anoano ra, kia rauka ia kotou te tutaki i tuatuaia maira. Kia roa poto ake oki, e tae mai ei te ka tae mai, e kare rava e tavare.”​—Ebe. 10:1, 36, 37.

10 I roto ia Ebera pene 11, kua akamarama meitaki mai a Paulo e eaa tikai te akarongo mou i te Atua. E kua taiku mai aia i te au akaraanga o te au tane e te au vaine akarongo mou o mua ana. Te tau ra ainei tera taui anga manako? Kare. Kua kite te apotetoro e ka anoano tona au taeake akamori kia kite e no to ratou akarongo, i umuumuia ai te angaanga mataku kore e te tamou marie. Ka akaketaketa te akaraanga meitaki o taua au tavini akarongo mou o Iehova i taito ra i te au Keritititiano Epera kia akono atu i te au timataanga e te au turanga ngata e na roto ra ratou. Muri ake te taiku anga i te au angaanga akarongo o taua aronga tiratiratu i te tuatau i topa, kua tuatua a Paulo e: “E teianei, kua akapiniia tatou e taua urupu maata i kite nei, e kopae atu tatou i te au mea teiaa ravarai, e te ara e rokoia ngoie ei tatou nei, e oro tamou marie ei i teianei oroanga i tukuia mai ki mua ia tatou nei.”​—Ebe. 12:1.

‘Urupu o te Au Kite’

11. Eaa te ka akakeu ia tatou me akamanako tatou i te ‘urupu maata o te au kite’?

11 Kare te ‘urupu maata o te au kite’ i te aronga akarakara ua kia kite i to ratou tangata oro me kore pupu oro i te re anga. Mari ra, te oro katoa ra ratou mei te aronga e oro ra. Kua autu ratou i ta ratou oroanga e kua tae ki te openga. Noatu kua mate ratou i teianei, e aronga oro meitaki tikai ratou te ka akamaroiroi i te aronga ou e oro ra. Akamanako ana i te manako o te tangata oro te kite anga e te akaraia maira aia e tetai aronga oro meitaki tikai. Kare ainei aia e akakeuia kia rave maroiroi i tana ka rauka? Noatu te tautaanga pakari, kua rauka i taua au kite i taito ra i te akapapu mai e ka rauka te re. Kua maroiroi te au Kerititiano Epera o te anere mataiti mua i te ‘oro i te oroanga ma te tamou marie’ no te akamanako meitaki anga i te akaraanga o te ‘urupu o te au kite’—e ka rauka katoa ia tatou i teia tuatau.

12. Akapeea te au akaraanga ta Paulo i taiku mai i tau ei kia tatou?

12 Manganui te aronga akarongo mou ta Paulo i taiku mai, tei aiteite to ratou turanga ki to tatou. Ei akaraanga, te ora ra a Noa i te tuatau i mua ake ka takoreia ai teia ao i te Vaipuke. Te vaitata nei tatou ki te openga o te akatereanga o te au mea nei. Kua patiia a Aberahama raua ko Sara kia akaruke i to raua kainga kia aruaru i te akamorianga mou e kia tapapa i te akatupu anga o ta Iehova taputou. Te akamaroiroiia nei tatou kia akaruke i to tatou uaorai anoano e kia rauka ta Iehova marekaanga e tana au akameitakianga. Kua na roto ana a Mose i tetai metepara kino tikai, te aere anga ki te Enua Taputouia. Te na runga nei tatou i tetai mataara kino tikai o teia akatereanga, te aere anga ki te ao ou tei taputouia. E puapinga tikai kia akamanako tatou i ta teia au tangata i na roto ana, to ratou oraanga puapinga e tei kare i puapingaia, to ratou turanga maroiroi e te paruparu.​—Roma 15:4; 1 Kori. 10:11.

Autu Ratou—Akapeea Ra?

13. Eaa te au akaaoanga ta Noa i aro atu, e eaa tei tauturu iaia kia autu i te reira?

13 Eaa tei tauturu i teia au tavini o Iehova kia tamou marie e kia autu i te oroanga? Akara ana i ta Paulo i tata no runga ia Noa. (E tatau ia Ebera 11:7.) ‘Kare rava a Noa i kite ana i te vai diluvi i te enua nei, i te tamate takiri roa anga i te au mea ora ra.’ (Gene. 6:17) Kare rava te reira i tupu ana i mua ana. Noatu rai, kua irinaki a Noa e ka tupu te reira. No teaa ra? No tona irinaki e ka rave a Iehova i tana i tuatua mai. Kare a Noa i manako ana e ka ngata iaia i te rave i ta Iehova i pati mai. Mari ra, “ko tana ïa i rave marie.” (Gene. 6:22) Te akamanako anga i te au mea ravarai ta Noa i rave​—maani anga i te araka, akaputuputu mai anga i te au manu, akaki anga i te araka ki te kai na te tangata e te au manu, tutu aere anga i tetai karere akamatakiteanga, e te akamaroiroi anga i tona pamiri i te pae vaerua—​kare i te angaanga mama ua i te “rave marie.” Inara, no to Noa akarongo e te tamou marie, kua rauka mai iaia e tona pamiri te ora e te au akameitakianga.

14. Eaa te au timataanga ta Aberaharama raua ko Sara i tamou marie, e eaa te apiianga no tatou?

14 Ko Aberahama raua ko Sara tei aru mai i roto i ta Paulo papaanga no te ‘urupu maata o te au kite e akapini nei ia tatou.’ Kua akaruke raua i to raua oraanga noa ua i Ura, ma te papu kore e eaa te ka tupu kia raua. Kua riro mai raua ei akaraanga no te tu ngaueue kore e te akarongo i te au tuatau ngata. No te au atinga ta Aberahama i rave no te akamorianga mou, kua tau rai aia kia kapikiia e ko te ‘metua no te aronga akarongo.’ (Roma 4:11) Kua taiku ua mai a Paulo i te au manako puapinga no te mea kua kite meitaki tana aronga tatau i te oraanga o Aberahama. Noatu rai, e ririnui tikai te apiianga ta Paulo i akakite mai e: “I mate anake atura taua aronga ra ma te akarongo [kapiti mai ia Aberahama e tona pamiri], kare rai i rauka tei tuatuaia maira, kua akara ra i taua au mea ra i te atea ke, e kua akarongo tikai, e kua āriki marie, kua aaki ua e, e tangata ke ke ratou e te tuitarere ua i teianei ao.” (Ebe. 11:13) Taka ua ra e, no to raua akarongo e te pirianga ki te Atua i tauturu ei ia raua kia oro ma te tamou marie.

15. Eaa tei akakeu ia Mose kia rave i tana i iki?

15 Ko Mose tetai tavini meitaki o Iehova i roto i te ‘urupu o te au kite.’ Kua akaruke a Mose i tetai oraanga puapinga e te meitaki tikai, te iki anga ‘i te mate na te kapiti anga ki te au tangata o te Atua.’ Eaa tei akakeu iaia kia rave i te reira? Kua pau mai a Paulo e: “Te akono marie ra oki aia i te tutaki ra ei oko. . . . I maroiroi rava atura aia i te akara anga atu iaia, i tei kore e kitea kia akara ra.” (E tatau ia Ebera 11:24-27.) Kare a Mose i akavareia ana e ‘te navenave poto ua o te kino.’ E tika tikai te Atua e tana au taputou kia Mose, i akaari mai ei aia i te tu mataku kore e te tamou marie. Kua tauta pakari aia ma te roiroi kore i te arataki i te ngati Iseraela mei ia Aiphiti ki te Enua Taputouia.

16. Eaa ra a Mose i kore ei i akamoupuku te kore anga aia i akatikaia kia tomo ki roto i te Enua Taputouia?

16 Mei ia Aberahama rai, kare a Mose i kite ana i ta te Atua taputou te akatupuia anga i tona tuatau. Mua ua ake ka tomo atu ei te ngati Iseraela ki roto i te Enua Taputouia, kua akakiteia kia Mose e: “Ka kite ra koe i taua enua nei ki mua ia koe ra, kare ra koe e tae ki rungao i taua enua ra taku e oronga nei no te tamariki a Iseraela ra.” Kua tupu teia no te mea, i mua atu ana kua riri raua ko Aarona no te tu meameaau o te iti tangata i ‘ara ai raua i te Atua i rotopu i te tamariki a Iseraela i te vai i Meriba.’ (Deu. 32:51, 52) Kua akamoupuku ainei a Mose? Kare. Kua akameitaki aia i te iti tangata e kua taopenga ma teia au tuatua e: “E ao toou, e Iseraela e! koai tei arite ia koe? e iti-tangata akaoraia e Iehova! ko toou ïa turu, e te paruru, e te koke meitaki rava noou ra!”​—Deu. 33:29.

Au Apiianga no Tatou

17, 18. (a) Eaa ta tatou i kite mai mei ‘te urupu o te au kite’ no ta tatou oroanga no te oraanga? (e) Eaa te ka uriuriia i roto i te atikara ka aru mai?

17 Mei ta tatou i uriuri mai ana no te oraanga o tetai aronga i roto i ‘te urupu o te au kite e akapini nei ia tatou,’ te taka ua ra e kia akaoti tatou i te oro, e irinaki pu tikai tatou i te Atua e tana au taputou. (Ebe. 11:6) Kia riro te akarongo ei mea maata i roto i to tatou oraanga; kare no tetai taime ua. Te akara mamao atura te au tavini o Iehova ki te tuatau ki mua, kare mei te aronga rai kare e akarongo. Te kite nei tatou i ‘tei kore e kitea kia akara’ e te rauka nei i te oro i te oroanga ma te tamou marie.​—2 Kori. 5:7.

18 Kare te oroanga Kerititiano i te mea mama ua. Inara, ka tae meitaki tatou ki te openga o te oroanga. I roto i te atikara ka aru mai, ka uriuri manako tatou i tetai au tauturu ka rauka mai ia tatou.

Ka Rauka Ainei ia Koe te Akataka?

• Eaa ra a Paulo i tata ei no runga i te au kite akarongo mou i taito?

• Akapeea te akaraanga o te ‘urupu o te au kite e akapini nei ia tatou’ te akamaroiroi anga ia tatou kia oro ma te tamou marie?

• Eaa taau i kite mai mei te akamanako anga i te au kite akarongo mou mei ia Noa, Aberahama, Sara, e Mose?

[Au Uianga Apii]

[Tutu i te kapi 19]

Kua akaruke puareinga a Aberahama e Sara i te au mea meitaki o Ura