Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Eiaa e Tuku i te Maki kia Apai Ke i Toou Mataora

Eiaa e Tuku i te Maki kia Apai Ke i Toou Mataora

Eiaa e Tuku i te Maki kia Apai Ke i Toou Mataora

AKAMANAKO ana e kua ara mai koe i te popongi te manakoanga e me ka rauka ia koe i te akakoromaki i teia ra. Ka akakoromaki koe i te mamae kopapa e te manako ngakau no tetai ra akaou. Penei ka manako koe mei ia Iobu rai, tei karanga e: “Ka inangaro au i te mate kia kore au e kite i te mamae.” (Iobu 7:15, The New English Bible) Akapeea me ka tupu ua rai taua turanga ra no tetai au mataiti?

Ko te turanga te reira o Mephiboseta, te tamaiti a Ionatana, te oa o te Ariki ko Davida. E rima mataiti o Mephiboseta, “kua topa iora aia, e pirikoki atura.” (2 Samu. 4:4) Kua mamae tona ngakau no tei akaapa tarevakeia mai aia e kua tariia tana au apinga, e penei na teia i ngata ei iaia i te akakoromaki i tona turanga pirikoki. Kare aia i akatika ana i teia au tu kia apai ke i tona mataora, mari ra kua akaari ua rai aia i te akaraanga meitaki na te akakoromaki anga i tona turanga maki, te tapepe pikikaa, e te au tu mareka kore.​—2 Samu. 9:6-10; 16:1-4; 19:24-30.

Ko te apotetoro ko Paulo tetai akaraanga. Kua tata ana aia no runga i tona akakoromaki anga i ‘tetai tara i roto i tona kopapa.’ (2 Kori. 12:7) Penei ko te tara tana i taiku mai ko tetai maki kua roa, me kore ko te au tangata tei ekoko i tona turanga ei apotetoro. Noatu eaa te turanga, kua vai rai te manamanata, e kua akakoromaki aia i te mamae kopapa e te mamae ngakau ta te reira i akatupu.​—2 Kori. 12:9, 10.

Kua tuia tetai au tavini o te Atua i teia tuatau e te maki paruparu e ngata i te rapakau me kore kua taitaia tikai te ngakau. E 18 ona mataiti, kua tuia a Magdalena e te maki systemic lupus erythematosus, e maki kare e rauka ana i te kopapa i te paruru i tona au mero. “Kua mataku tikai au,” i karanga ai aia. “Aere ua rai, kua kino atu toku turanga, no te kare e rauka i te kaikai, kua tona a roto i toku vaa, e kua kino a roto i toku karaponga.” Tetai tua ra, te akakoromaki ra a Izabela i te au turanga kare e kiteaia ana. Kua akamarama mai aia e: “Mei toku tamarikianga mai te akakoromaki anga au i te maki manako. Kua tupu mai te mataku, kare e rauka iaku i te akaea meitaki, e kua mamae toku kopu. E kua roiroi tikai au.”

Ariki Anga i te Au Turanga Maki

Ka akataitaia te maki e te apikepike o te kopapa i toou oraanga. Me tupu mai te reira, e mea meitaki kia noo ki raro, e kia akara meitaki i toou turanga. Kare i te mea mama i te ariki i toou au turanga kotingaia. Kua akakite mai a Magdalena e: “Te kino atura toku maki. E roiroi tikai ana au me eke mai mei runga i toku roi. No te tu o toku maki, e ngata i te manako atu i taku ka rave. Toku taitaia maata, kare e maata ana taku ka rauka i te rave mei taku i rave ana i roto i te angaanga a Iehova.”

Kua akamarama mai a Zbigniew e: “Te au mataiti i aereia, kare au e maroiroi akaou ana no toku maki rumatiki e te takino ra te reira i toku au paupau anga ivi. Tetai au taime, me kino roa te akaea, kare e rauka iaku i te rave i te au angaanga mama ua. E kare au e mataora ana.”

Tetai au mataiti i topa, kua kiteaia mai e e tuma tetai e tupu marie ra i roto i to Barbara roro. “Kua taui viviki toku kopapa,” i akakite mai ei aia. “Kua apikepike tikai au, e mamae ua ana toku katu, e kare e mou ana toku manako. No toku turanga ou, kua akara akaou au i te au mea i roto i toku oraanga.”

Teia aronga pouroa, e au tavini akatapuia no Iehova. Te mea puapinga roa atu kia ratou, te rave anga i tona anoano. E irinaki ua ana ratou i te Atua e te puapingaia ra mei tana turuturu anga.​—Mase. 3:5, 6.

Tauturu Mai a Iehova​Akapeea Ra?

Auraka tatou e manako e kare te Atua e mareka ana ia tatou me tuia tatou e tetai maki kino. (Aue 3:33) Akamanako ana i ta Iobu i na roto ana noatu e tangata “apa kore e te tiratiratu” aia. (Iobu 1:8) Kare rava te Atua e akatupu ana i te kino ki tetai ua atu tangata. (Iako. 1:13) Te au maki ravarai​—kapiti mai te maki ngata i te rapakau e te maki manako​—no te ara a to tatou nga metua mua, ko Adamu raua ko Eva.​—Roma 5:12.

Inara, ka tauturu ua rai a Iehova raua ko Iesu i te aronga tuatua tika. (Sala. 34:15) Te au tuatau ngata tikai o to tatou oraanga, ka ariki rekareka tatou e ko te Atua ‘to tatou akapuanga e to tatou pinanga.’ (Sala. 91:2) Me akakoromaki koe i te au turanga ngata i te rapakau, eaa te ka tauturu ia koe kia mataora ua rai?

Pure: Na te aru anga i te akaraanga o te au tavini akarongo mou o te Atua i taito, ka tuku koe i taau apainga ki to tatou Metua i te rangi na roto i te pure. (Sala. 55:22) Me rave koe i te reira, ka kite koe i “te au o te Atua, ko tei maata ua atu i te kite tangata.” Na te reira au “e akamaroiroi mai i to kotou ngakau e to kotou manako.” (Phili. 4:6, 7) Na te irinakianga ki te Atua na roto i te pure, te akakoromaki ra a Magdalena i tona maki paruparu. Kua akakite mai aia e: “Na te akakite anga kia Iehova eaa to roto i toku ngakau, kua maru mai au e kua mataora akaou. Teianei kua marama tikai au i te aiteanga kia irinaki ki te Atua i te au ra ravarai.”​—2 Kori. 1:3, 4.

Ei pau i ta kotou au pure, ka oronga mai a Iehova i te maroiroi kia kotou na roto i tona vaerua tapu, tana Tuatua, e te taokotaianga Kerititiano. Kare koe e tapapa atu e ka takore temeio mai te Atua i toou maki. Inara, ka rauka ia koe i te irinaki kiaia kia oronga mai i te pakari e te maroiroi kia akakoromaki atu koe i te au turanga ngata. (Mase. 2:7) Ka akaketaketa aia ia koe, te oronga mai anga i “te mana maata meitaki.”​—2 Kori. 4:7.

Pamiri: Ka tauturu mai te turanga aroa e te takinga meitaki i te kainga kia akakoromaki koe i te maki. E akamanako e te mamae katoa ra toou au mema pamiri. Penei kare ratou e kite ana e ka akapeea ratou. Tera ra, ka tauturu ua mai ratou ia koe, noatu eaa te tu. Na te pure kapiti anga e akamaru mai i toou ngakau.​—Mase. 14:30.

Kua akakite mai a Barbara no runga i tana tamaine e tetai au tuaine mapu i roto i te putuputuanga e: “Ka tauturu mai ratou iaku i roto i te angaanga orometua. Kua pumaana tikai toku ngakau i to ratou tu maroiroi.” Kua kite mai a Zbigniew i te puapinga tikai i te turuturuanga a tana vaine. “Nana e rave ana i te maataanga o te angaanga i te kainga. Ka tauturu katoa aia iaku kia akamanea e ka apai aia i taku kiri puka ki te au uipaanga Kerititiano e ki te angaanga orometua.”

Au taeake irinaki: Me piri tatou ki to tatou au taeake irinaki, ka akamaroiroiia e ka akapumaanaia tatou. Akapeea me kare koe e tae ki te au uipaanga no toou maki? Kua akakite mai a Magdalena e: “Kua akapapu te putuputuanga e kia puapingaia au mei te au uipaanga, na te akarongo anga ki te au rekotianga. E ringi ua mai ana toku au taeake akamori iaku kia kite e eaa ta ratou ka rauka i te rave ei tauturu iaku. Ka tata katoa mai ratou i tetai au reta ei akamaroiroi mai iaku. Te kite anga e te maara maira ratou iaku e toku turanga, kua tauturu iaku kia akakoromaki.”

Kua akakite mai a Izabela, tei tuia e te maki manako e: “I roto i te putuputuanga, e maata toku ‘au metua tane’ e te ‘au metua vaine,’ tei akarongo mai e tei tauta i te marama i toku manako. Ko te putuputuanga toku pamiri​—te ngai e kite nei au i te au e te mataora.”

Auraka te au taeake e na roto ra i te au turanga ngata tuke tuke e ‘akatakake ia ratou uaorai’ mei te putuputuanga. Mari ra, e akaperepere ratou i to ratou kapitianga ki te putuputuanga. (Mase. 18:1, NW) E ka riro katoa ratou ei akamaroiroianga maata ki tetai ke. Penei i te akamataanga ka emiemi koe i te akakite i taau e anoano ra ki te au taeake e te au tuaine. Inara, ka rekareka toou au taeake irinaki me akakite tika atu koe i taau e anoano ra. E ka rauka ia ratou i te akaari atu i te “aroa taeake pikikaa kore.” (1 Pete. 1:22) Eaa ka kore ei e akakite kia ratou e ka inangaro koe i tetai tauturu kia tae ki te uipaanga, kia angaanga kapiti kia ratou i roto i te angaanga orometua, me kore kia pukapuka akamaroiroi kia ratou? Inara, eiaa tatou e maro ua rai ia ratou mari ra kia ariki rekareka i ta ratou tauturu.

Kia manako papu: Tei runga ia koe kia akakoromaki i toou maki ngata i te rapakau, kia kore toou mataora e ngaro. Ka akatupu te tu maromaroa e te manako taitaia i te manako papu kore. Te akakite maira te Pipiria e: “E akakoromaki te vaerua tangata i tona ra mate; kia puta ra te vaerua ra e tika iaai kia akakoromaki i te reira?”​—Mase. 18:14.

Kua akakite mai a Magdalena e: “E tauta pakari ana au kia kore e akamanako ua i toku au manamanata. E tauta ua ana au kia mataora i te au ra me ngari ngari mai au. E akamaroiroiia ana au me tatau i te au tua oraanga o te aronga tei vai tiratiratu noatu to ratou maki e ngata i te rapakauia.” Kua akaketaketaia a Izabela te kite anga e te aroa e te akaperepere maira a Iehova iaia. Kua tuatua aia e: “Te akaperepereia maira au, e e tumu tetai e ora nei au. E e manakonakoanga umere tikai toku no te tuatau ki mua.”

Kua tuatua a Zbigniew e: “Kua apii mai toku maki iaku kia akaaka e kia akarongo. Kua apii mai te reira iaku kia marama e kia akamanako meitaki e kia akakore i te ara a tetai ke mei roto mai i toku ngakau. Kua kite au i te mataora i te tavini anga ia Iehova ma te kore e manako iaku uaorai. E kua akakeuia au kia tere ki mua i te pae vaerua.”

Akamaara e te manako maira a Iehova i toou tu akakoromaki. Te marama maira aia i toou mamae e te manako maira aia ia koe. Kare rava aia e ‘akangaro atu i taau angaanga i rave, e toou anoano i tona ingoa.’ (Ebe. 6:10) Akamanako meitaki i te taputou tana i akakite mai ki te katoatoa e mataku ra iaia e: “Kare rava au e akaruke atu ia koe, kare oki au e taka ke ia koe, kare, kare rava.”​—Ebe. 13:5.

Me manako taitaia koe i tetai taime, e akamou i toou manako ki runga i te manakonakoanga umere no te oraanga i roto i te ao ou. Te vaitata maira te tuatau e kite ei koe i te au akameitakianga o te Patireia o te Atua i te enua nei!

[Pia/​Tutu i te kapi 28, 29]

Tutu Aere Ratou Noatu te Maki Ngata i te Rapakau

“Kare e rauka iaku i te aere ko au anake, ka aru mai taku vaine me kore tetai au taeake e te au tuaine iaku ki te angaanga orometua. Ka tamou ngakau au i te au tuatua akamataanga e te au irava Pipiria.”​—Jerzy, tangata matapo.

“Kapiti mai ki te tutuanga i runga i te tereponi, e tata ua ana au i te au reta ki te aronga te akaari maira i te inangaro. Iaku i roto i te are maki, ka tuku au i te Pipiria e te au puka ki te pae i toku roi. Kua tauturu te reira iaku kia akamata i te au pukapuka anga meitaki.”​—Magdalena, maki systemic lupus erythematosus.

“Reka ana au i te aere mei tetai ngutupa ki tetai, inara me kare e rauka iaku, ka rave au i te akakitekite anga na runga i te tereponi.”​—Izabela, maki manako.

“E reka ana au i te atoro akaou e te tauturu i te au taeake no te au apii Pipiria. Te au ra me ngari ngari mai au, ka tutu aere au mei tetai are ki tetai.”​—Barbara, maki tuma i roto i te roro.

“E apai ana au i taku makatini i roto i tetai kiri mamangika. Ka tutu aere au e kare e rauka akaou iaku i te akakoromaki i toku mamae.”​—Zbigniew, maki rumatiki.

[Tutu i te kapi 30]

E akamaroiroianga te au mapu e te aronga pakarikari