Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Te Eukaritia—Te Au Tika no Runga i te Peu

Te Eukaritia—Te Au Tika no Runga i te Peu

Te Eukaritia​—Te Au Tika no Runga i te Peu

E AKONO putuputu ana te au tangata o te ao katoa nei i teia peu​—noatu e e maata te taime i te mataiti, i te epetoma, me kore i te au ra ravarai. Inara, e karangaia ana e e mea muna no te akarongo, e e manganui taua aronga e rave ana i te reira e akakite ana e kare ratou e marama ana i te reira. E akaraia ana ei mea tapu e ei mea temeio katoa.

Ko te peu koia oki ko te Eukaritia​—ko tera tuanga o te Pure Katorika, me pure te orometua i te akameitaki i te varaoa e te uaina e ka patiia te putuputuanga kia ariki i te Karaiti i roto i te Oroa Tapu. * Kua akakite te Pope ko Benedict XVI e no te au Katorika, ko teia peu ko “te tuanga puapinga rava atuia no to matou akarongo.” Kare i roa akenei, kua akamaara te akonoanga i te “Mataiti o te Eukaritia” ei tautaanga kia “akaara e kia akamaataia te akarongo i roto i te Eukaritia.”

Noatu e te taomiia ra te akarongo o tetai au Katorika, te manako pakari ra rai i teia peu. Ei akaraanga, i roto i tetai tataanga kare i roa akenei, i roto i te makatini Time, ko tetai vaine tei akatakaia mai e, e mapu Katorika akono meitaki tikai kua tata e: “Noatu e eaa to matou au manamanata no te au irinakianga a te Akonoanga Katorika, ka mou piri rai matou ki te mea e taokotai nei ia matou i roto i te akarongo ei au Katorika: to matou raveanga kia akono i te peu o te Eukaritia.”

Eaa i reira, te Eukaritia? Ka anoanoia ainei te au pipi a te Karaiti kia rave i te reira? Ka akara tatou na mua e i akapeea te peu matauia no te Eukaritia i akatupuia ai. I reira ka akamou ei tatou i te manako ki runga i te uianga puapinga maata atu e: Te akaata tikai ra ainei te Eukaritia i te akonoanga ta Iesu i akanoo, vaitata atu ki te 2,000 mataiti i topa?

Te Eukaritia e Kerititome

Ngoie ua i te kite atu e eaa te Eukaritia i manakoia ai ei mea temeio. Te tuatau puapinga no teia peu ko te tuatau e raveia ra te pure Eukaritia. I te reira taime, i karanga ai te Catechism of the Catholic Church, “na te mana o te au tuatua e te angaanga a Karaiti, e te mana o te Vaerua Tapu” e akariro i te kopapa e te toto o Iesu kia “vai ua rai i reira.” I muri ake i te kaianga te orometua i te varaoa e te uaina, ka pati atu aia i te aronga akarongo kia ariki i te Oroa, tei matauia na te kai anake ua anga i te varaoa, me kore i te Kai no te Eukaritia.

Te apii ra te Akonoanga Katorika e ka taui temeioia te varaoa e te uaina ki roto i te kopapa e te toto tikai o te Karaiti​—e apiianga tei tapaia e ko te taui takiri anga. Kua tupu marie ua mai teia apiianga, ma teia au kupu i te akamarama muaia anga e te taangaanga tikaiia anga i roto i te 13 anere mataiti. I te au ra o te Taui Anga Porotetani, kua akaekokoia tetai au tuanga o te Eukaritia Katorika. Kua patoi a Luther i te apiianga taui takiri anga no te ariki i te apiianga no te kapitianga i te varaoa e te uaina ki te kopapa o te Karaiti. Kare te tukeanga e kitea meitakiia. Kua apii a Luther e te vai kapiti ra te varaoa e te uaina ma te kopapa e te toto o Iesu, kare i taui takiriia ki roto i te kopapa e te toto o Iesu.

No te au tuatau i aereia mai, ko tetai atu au tukeanga no te aiteanga o te Eukaritia pera katoa te tu e te akono putuputuia anga te reira kua tupu mai i rotopu i te au akonoanga a Kerititome. Noatu ra, i roto i tetai au tu te riro nei rai teia peu ei mea puapinga tikai i roto katoa ia Kerititome. Mei teaa rai i reira, te akono anga mua tikai ta Iesu i akanoo ei?

Te Akanooanga i “te Kaikai Anga Aiai a te Atu”

Na Iesu uaorai i akanoo i “te kaikai anga aiai a te Atu,” me kore te Akamaaraanga i tona mate. (1 Korinetia 11:20, 24NW) Inara, kua akanoo ainei aia i tetai peu muna no tana au pipi kia kai i tona kopapa tikai e te inu i tona toto tikai?

Kua rave ua ake nei a Iesu i te Pasa a te ngati Iuda e kua akaatea ia Iuda Ikariota, te apotetoro te ka pikikaa iaia. Ko Mataio, tetai o te au apotetoro e 11 i reira, kua ripoti mai e: “E te kaikai ra ratou, kua rave iorā Iesu i te manga, e kua akameitaki atura, vavaʼi iora, tuku atura ki te au pipi, na ko atura, Ka rave, ka kai; ko toku kopapa teia. Kua rave iora aia i te kapu, akameitaki atura [Ereni, eu·kha·ri·ste΄sas], tuku atura kia ratou ra, na ko atura, Ka inu na kotou ravarai; Ko toku ïa toto teia, no te koreromotu ou ra, tei akamaringiia no te tangata e manganui, kia matara te ara.”​—Mataio 26:26-28.

No Iesu, e no te au tavini katoatoa o te Atua, te pati i te akameitakianga i te kai e ravenga matauia. (Deuteronomi 8:10; Mataio 6:11; 14:19; 15:36; Mareko 6:41; 8:6; Ioane 6:11, 23; Angaanga 27:35; Roma 14:6) E tumu ainei tetai i te irinaki e i te oronga anga i te akameitakianga, te rave katoa ra a Iesu i tetai temeio, i te akariro anga i tana au pipi kia kai tika tikai i tona kopapa e tona toto?

“Te Aiteanga” me Kore “Ko Teia”?

E tika, tetai au urianga Pipiria te oronga maira i te au tuatua a Iesu na roto i teia tu e: “Ka rave e kai; ko toku kopapa teia,” e, “Ka inu ra kotou ravarai, no te mea ko teia toku toto.” (Mataio 26:26-28, Conferenza Episcopale Italiana; The New Jerusalem Bible) E tika katoa rai e ko te kupu Ereni e·stin΄, e tu no te verepa Ereni e “koia ia,” te aiteanga tikai e “ko.” Inara ko taua verepa rai ko tetai katoa ona aiteanga koia oki e “akatutu.” I te akaraanga, i roto i te au urianga o te Pipiria e manganui, e uri putuputuia ana teia verepa e ko te “aiteanga” me kore ko te “akatakaanga.” * Na te au tataanga maata e akataka mai i te aiteanga tano tikai. Ei akatakaanga, ia Mataio 12:7, te kupu e·stin te oronga maira i te “aiteanga” i roto i te maataanga o te au urianga Pipiria: “Naringa kotou i kite i te aiteanga [Ereni, e·stin] o teia: Ko te aroa taku i inangaro e kare i te atinga, kare kotou e akaapa mai i te aronga apa kore.”​—CEI; Douay Version.

I roto i teia tu, e manganui te aronga apiipii Pipiria akangateiteiia e akatika ra e ko te kupu “ko” kare e oronga ana i te tika tikai o te manako ta Iesu e akakite ra i konei. Ei akaraanga, kua tamanako a Jacques Dupont i te peu e te taiate i nooia ai e Iesu, e kua taopenga e ko “te tu natura rava atu” ta te irava e oronga maira koia oki: “Te aiteanga o teia ko toku kopapa” me kore “Te akatutu maira teia i toku kopapa.”

I tetai ua atu tu, kare rava te aiteanga a Iesu e kia kai tikai tana au pipi i tona kopapa e kia inu i tona toto. No teaa ra? I muri ake i te Vaipuke i te tuatau o Noa, i te oronga anga te Atua i te kiko manu ei kai na te tangata, kua akaue tika atu aia i te tangata e auraka e kai i te toto. (Genese 9:3, 4) Kua akakite akaouia teia akauenga i roto i te Ture a Mose, tei akono puia e Iesu. (Deuteronomi 12:23; 1 Petero 2:22) E kua akauruia te au apotetoro e te vaerua tapu kia akaouia te akauenga i te patoi i te kai i te toto, i te maani anga i taua akauenga ra kia mana ki runga i te au Kerititiano katoatoa. (Angaanga 15:20, 29) Ka akanoo ainei a Iesu i tetai akamaaraanga te umuumuia ra tana au pipi kia akakino i tetai ture a te Atua Mana Katoatoa? Kare rava!

Te taka meitaki ra, i reira, e kua taangaanga a Iesu i te varaoa e te uaina ei au akatutuanga. Te aiteanga me kore te akatutuanga o te varaoa opue kore, koia oki, ko tona kopapa ara kore te ka akaatingaia. Te uaina muramura te akatutu ra i tona toto te ka akamaringiia “no te tangata e manganui, kia matara te ara.”​—Mataio 26:28.

Te Akakoroanga o te Kaikai Anga Aiai a te Atu

Kua akaoti a Iesu i te akono anga mua no te Kaikai Anga Aiai a te Atu na roto i teia au tuatua e: “E akapera kotou ei manako anga iaku.” (Luka 22:19) Te akono anga, e tika rai, te tauturu maira ia tatou i te akamaara ia Iesu e te au apinga memeitaki tei rauka mai no tona mate. Te akamaara maira kia tatou e kua akamou aia i te turanga ngateitei o tona Metua, ko Iehova. Te akamaara katoa maira e na tona mate ei tangata apa kore e te ara kore, kua oronga a Iesu “i tona ora ei oko no te tangata e manganui.” Na te oko i akariro i tetai ua atu tangata tei akono i te akarongo i roto i tona atinga kia akarangatiraia mei te ara e kia rauka te oraanga mutu kore.​—Mataio 20:28.

Ko te tikaanga tikai ra oki, ko te Kaikai Anga Aiai a te Atu e kaikaianga atinga au. Ko te aronga e o maira (1) te Atua ko Iehova, tei akanoonoo i te oko, (2) Iesu Karaiti, “te Punua mamoe a te Atua,” tei orongaia ei oko, e te (3) ko te au taeake vaerua o Iesu. Na te kaianga i te varaoa e te uaina, te akaari maira to Iesu au taeake e te taokotai pu tikai ra ratou ki te Karaiti. (Ioane 1:29; 1 Korinetia 10:16, 17) Te akaari katoa maira e tei roto ratou i te “koreromotu ou” ei au pipi akatainuia na Iesu. Ko teia te aronga ka tutara e te Karaiti ki runga i te rangi ei au ariki e ei au taunga.​—Luka 22:20, NW; Ioane 14:2, 3; Apokalupo 5:9, 10.

Aea te Akamaaraanga e raveia ai? Te taka meitaki maira te pauanga me maara ia tatou e kua iki a Iesu i tetai ra takake i te akanoo i teia akono anga​—te Pasa. E akono ua ana te iti tangata o te Atua i te au mataiti ravarai i taua ra ra, ia Nisana ra 14 i runga i ta ratou karena, no te au mataiti e tere atu i te 1,500 i te akamaara i tetai akaoraanga umere ta Iehova i rave no tona iti tangata. Te taka meitaki ra, e kua arataki a Iesu i tana au pipi kia taangaanga i taua ra rai, i te akamaara i tetai atu raveanga no te akaoraanga maata rava ta te Atua ka akatupu na roto i te mate o te Karaiti. No reira, e tae ana te au pipi mou a Iesu ki te Kaikai Anga Aiai a te Atu i te au mataiti ravarai i te ra tikai te aite atura kia Nisana ra 14 i runga i te karena Epera.

Te rave ra ainei ratou i te reira no te inangaro i te akono i te peu matauia? Te tika, te tu ia e rekaia ra e te manganui o te tangata e akono ra i te Eukaritia. Kua tuatua te vaine tata o te tataanga makatini Time tei taikuia ake ana i mua e: “E apinga oonu maru tetai no runga i te raveanga i te au peu taito e raveia ana e te manganui.” Mei tetai au Katorika rai i teia tuatau, te inangaro nei teia vaine tata kia raveia teia akono anga i roto i te reo Ratino mei to te tuatau rai i topa. No teaa ra? Kua tata aia e: “Ka inangaro au i te akarongo i te Oroa e imeneia ra i roto i tetai reo kare au e marama ana no te mea e maata te taime kare au e reka ana i taku e akarongo ra i te reo papaa.”

Ko te Au Kite o Iehova, e te au mirioni o te aronga e inangaro maira, e mataora ana i te akono anga i te Kaikai Aiai Anga a te Atu i roto i to ratou uaorai reo noatu e te noo ra ratou kiea. Te rekareka ra ratou i te akameitaki atu i to ratou marama no te aiteanga e te puapinga o te mate o te Karaiti. Ka tau taua au tuatua mou ra kia manako oonuia e kia uriuriia i roto i te katoa anga o te mataiti. Te kite ra te Au Kite e ko te akono anga i te Akamaaraanga ko te mataara meitaki rava atuia i te tamou i te akamaaraara i te aroa maata rava o te Atua ko Iehova e tana Tamaiti, ko Iesu Karaiti. Te tauturu ra te reira ia ratou kia ‘akakite ïa te matenga o te Atu, e tae ua mai aia ra.’​—1 Korinetia 11:26.

[Au Tataanga Rikiriki i Raro]

^ para. 3 E kapiki katoaia ana te peu e ko te Kaikai Anga Aiai a te Atu, te vavaianga i te varaoa, te akaputuputuanga no te Eukaritia, te Atinga Tapu, te Peu Tapu a te Atua, te Oroa, e te Pure Tapu. Te kupu Papaa e “Eucharist” no roto mai i te tuatua Ereni eu·kha·ri·sti΄a, te aiteanga e marekaanga, e akameitakianga, me kore ko te akaoki anga i te akameitaki anga.

^ para. 15 Akara, ei akaraanga, ia Mataio 13:38; 27:46; Luka 8:11; Galatia 4:24 tei uriia i roto i The New English Bible.

[Tataanga i te kapi 21]

Mei teaa rai i reira, te akono anga mua tikai ta Iesu i akanoo ei?

[Tutu i te kapi 22]

Kua akanoo a Iesu i te Akamaaraanga i tona mate

[Tutu i te kapi 23]

Akono anga i te Akamaaraanga i te mate o Iesu Karaiti