Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Kua Kite Ainei Koe?

Kua Kite Ainei Koe?

Kua Kite Ainei Koe?

Eaa te ngati Iuda i akamata ai i te akono i ta ratou Tapati i te aiai?

I te oronga anga a Iehova i te ture no runga i te Ra Tapokiangaara ki tona iti tangata, kua tuatua aia e: “Auraka roa ta kotou ei angaanga e rave i taua rā ra . . . Ei sabati akangaroi anga ïa te reira . . . mei te aiai mai . . . e tae ua atu ki tetai aiai, ko ta kotou ïa e akono ei sabati.” (Levitiku 23:28, 32) Te akaata maira teia akauenga i te manako e te akamata ra te ra tataki tai i te aiai, i muri ake i te opunga ra, e kua ope i tera mai opunga ra. Ki te ngati Iuda, ka akamata mai te ra mei tetai aiai ki tetai aiai.

Te aru ra teia ravenga no te tare anga i te au ra ki te papaanga tei akanooia e te Atua uaorai. Te karanga ra te papaanga no runga i te ra akatutuanga mua i te anga mai anga e: “E aiai iora, e ao akera, ko te rā tai ïa.” Kua tare katoaia te ‘au rā’ i muri mai mei te reira rai, kua akamataia i te “aiai.”—Genese 1:5, 8, 13, 19, 23, 31.

Kare e ko te ngati Iuda anake ua te iti tangata tei tare i te ra akamata i te aiai. Kua pera katoa te iti tangata Atene, Numidia, e Phenia. I tetai tua, kua tare te au Babulonia i te ra mei te iti anga o te ra e ko te akamata angaia i te ra ou, e kua akamata te iti tangata o Aiphiti e to Roma i te tare i te ra mei te tuaero i te po ki tetai tuaero i te po, mei tei matauia i teia tuatau. Inara, te akamata e te akaoti nei rai te ngati Iuda o teia tuatau i ta ratou Tapati mei tetai opunga ra ki tetai opunga ra.

Eaa te aiteanga o te tuatua e “te ngai aereia i te sabati nei te roa”?

I muri ake i te kite anga i to Iesu kake anga ki runga i te rangi mei te Maunga o Oliveta, kua oki atu tana au pipi ki Ierusalema, koia oki “te ngai aereia i te sabati nei te roa.” (Angaanga 1:12) Ko tetai tangata teretere, penei ka aere e 30 kiro mita e tere atu i te mamao i te ra okotai. Inara, vaitata ua te Maunga o Oliveta ki Ierusalema. No reira, eaa te aiteanga o te tuatua e “te ngai aereia i te sabati nei te roa”?

Ko te Tapati te ra akangaroi anga no te ngati Iseraela mei ta ratou angaanga i te au ra ravarai. Kare ratou e tau i te ai i roto i to ratou are i te reira ra. (Exodo 20:10; 35:2, 3) “E noo ua kotou ravarai, ko te tangata ko tona ngai,” i akaue ei a Iehova. “Auraka roa ei tangata e aere ki vao i tona ngai i te rā itu ra.” (Exodo 16:29) Te akatika ra teia ture i te ngati Iuda kia akangaroi mei ta ratou angaanga i te au ra ravarai, e kia akamanako maata no runga i te oraanga i te pae vaerua.

Kare e mareka ana i te au kaveinga tei akanooia e te Ture a Iehova, kua akanoo te au rapi maani ture i tetai ture tika tikai—e te patoitoi—e eaa te roa ka akatikaia tetai tangata i te aere i te Tapati, ei akaraanga, no te akamorianga. No teia tu, te karanga ra te Cyclopedia of Biblical, Theological, and Ecclesiastical Literature e: “Ko tei tupu mai no te pakari i te au ture no runga i te akono anga i te Tapati . . . , kua akaueia e kare e Iseraela e aere mamao roa i te Tapati, te kapikiia ra e e ngai aereia i te Tapati nei te roa.” Kua akanooia te reira roa ki te 2,000 kupiti, te aite atura ki tetai ngai i rotopu i te apa e te itu tuanga ngauru maire.

[Tutu i te kapi 11]

Ko Ierusalema me akaraia atu mei te Maunga o Oliveta