Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Kua Kite Ainei Koe?

Kua Kite Ainei Koe?

Kua Kite Ainei Koe?

Eaa a Iesu i karanga ai e “kare oki e tangata e tuku i te wina ou ki roto i te āriki taito”?

E mea matauia i te tuatau o te Pipiria i te tuku i te uaina ki roto i te pakiri manu. (Iosua 9:13) E maaniia ana te au ariki pakiri manu ki te pakiri katoa o te manu mei te au manu kainga rai, te punua puakanio me kore te puakanio. Te maani anga i tetai ariki pakiri manu, e tipuia ana te katu e te au vaevae o te manu mate, e e orea meitakiia ana te pakiri kia kore te kopu e ngaa. Ka tauiia i reira te pakiri manu ei kiri, e ka tuiia te au ngai va, mari ua te kaki me kore tetai o te vaevae, te ka akarukeia ei vaa no te ariki. Ka rauka i te popani i te vaa me kore i te tapeka ki te taura.

Te taime ka aereia, ka marokiakia te pakiri e kare e paruparu akaou. No reira, kare te ariki taito e meitaki akaou no te uaina ou, te ka opue ua atu rai. Ka ngaae te ariki uaina taito i te uaina ou, no te mea kua marokiakia te kiri. Kareka te ariki ou, e paruparu ua te kiri e te matutu, kare te reira e ngaa i te opue o te uaina ou. No teia tumu, i akakite ei a Iesu i tetai tika tei matau uaia e te tangata i tona tuatau. Kua tuatua aia no runga i te ka tupu me tuku tetai ua atu tangata i te uaina ou ki roto i te au ariki taito: “E ngaae te āriki i taua wina ou ra, maringi atura ïa, e kino atura te āriki. Kia tukuia ra te wina ou ki roto i te āriki ou e tikaʼi.”​—Luka 5:37, 38.

Koai ma te au “tangata ta tangata” tei taikuia i te opuia anga a Paulo e te au Roma?

Kia tau ki te papaanga o Angaanga, i te tuatau o tetai oripu anga i ko i te iero i Ierusalema, kua opuia te apotetoro ko Paulo e tetai rangatira vaeau Roma, i te irinaki anga e koia te pu o tetai pupu meameaau, e au ‘tangata ta tangata, e a tausani.’ (Angaanga 21:​30-38) Eaa tei kiteaia no runga i teia au tangata ta tangata?

Te tuatua Ereni no te au “tangata ta tangata,” no roto mai i te kupu Ratino e sicarii, te aiteanga “e aronga taangaanga i te sica,” me kore i te koke potopoto. Kua akataka mai te tangata tata tuatua enua o te anere mataiti mua, ko Flavius Josephus i te Sicarii ei pupu orureau e turu ra i te ngati Iuda, e au enemi ngaueue kore no Roma e piri atura ki te angaanga ta tangata tei akatereia e te au akaaerenga poritiki.

Kua akakite a Josephus e ko te Sicarii, “e tamate ana ratou i te tangata i te avatea ua, i rotopu ua i te oire; ko teia e rave ana ratou i te tuatau tamataora tikai, ia ratou i roto i te urupu tangata e ta ratou koke potopoto tei unaia ki roto i to ratou kakau ei patia i to ratou enemi.” Me mate te tangata ia ratou, ka riri pikikaa ua te Sicarii i teia tamateanga, kia kore e tarotokakaia e na ratou i ta. Kua akakite katoa a Josephus e i muri mai, e tuanga maata ta te Sicarii i roto i te orureauanga a te ngati Iuda i to Roma i te mataiti 66-70 T.N. No reira rai te rangatira Roma i apiapi ei i te opu i te tangata tei manakoia e ko te pu o taua pupu tangata ra.

[Tutu i te kapi 28]

E ariki uaina taito

[Tutu i te kapi 28]

Tutu na tetai tangata peni i te tangata ta tangata