Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Noea Mai ta Kaina Vaine?

Noea Mai ta Kaina Vaine?

Ka Ui ta Tatou Aronga Tatau . . .

Noea Mai ta Kaina Vaine?

▪ “Me e rua a Adamu raua ko Eva tamariki tamaroa, ko Kaina raua ko Abela, noea mai i reira te vaine a Kaina?” Noatu e e uiia ana teia ei uianga taee e te aronga manako ekoko i te Pipiria, te rava ua ra te au tataanga Pipiria ei akapapu i tetai pauanga tau meitaki.

Te oronga maira te pene 3 e te 4 o Genese i te au akakiteanga e aru mai nei: (1) Ko Eva ‘te metua vaine o te tangata ravarai.’ (2) Kua roa te tuatau i topa i rotopu i te anau anga o Kaina e tona oronga anga i te atinga tei kopaeia e te Atua. (3) Aru mai i tona tuaruia anga kia riro ei tangata “oro aere ua, e ei koka aere ua,” kua taitaia a Kaina e penei ka tamateia aia e ‘te tangata katoa e aravei ua mai iaia.’ (4) Kua akanoo te Atua i tetai akairo i te paruru ia Kaina, penei e ko te tamateia aia e tetai tamariki a tona nga metua me kore e tetai o te kopu tangata. (5) “I muri mai,” kua moe a Kaina ki tana vaine ‘i te enua ko Noda.’​—Genese 3:20; 4:3, 12, 14-17, akaaite ia NW.

Mei tei akakiteia i runga akenei, ka tau tatou kia taopenga e e uanga te vaine a Kaina no Eva, kare ra i kitea e eaa te taime i anau ei. Te akakite maira a Genese 5:4 e i te au mataiti e 930 o te oraanga o Adamu kua “anau akera oki te tamariki tamaroa, e te tamariki tamaine.” Tika rai, kare te Pipiria i akataka ana e ko te vaine a Kaina, e tamaine na Eva. Ae, ko te tika e kua taikuia aia i muri ake i te tuaruia anga a Kaina, te akakite maira e kua roa rai te tuatau i topa, e ka tau aia kia manakoia e, e mokopuna tamaine na Adamu raua ko Eva. No reira The Amplified Old Testament i akataka ua mai ei i te vaine a Kaina e, ko “tetai o te au tamariki a Adamu.”

Kua tamanako a Adam Clarke, e tangata tuatua no runga i te Pipiria o te tai ngauru ma iva anere mataiti e, kua akanoo te Atua i tetai akairo no te mataku o Kaina, no te mea e maata ua atu te au uki o te uanga a Adamu tei noo takere ana​—ka rava rai “ei akamata i te au oire.”

Ko te manako e kua akaipoipo a Kaina i tona tuaine me kore i tetai vaine no te uanga o Adamu, na roto mai i te akaipoipoanga o te au tamariki tamaroa me kore tamariki tamaine a Adamu, e mea tau kore tikai ki te au taiate tangata i teia tuatau. E tupu ana teia no te au ture a te taiate tangata me kore no te mataku i te au tu kino genetic. Noatu ra, te tuatua ra a F. LaGard Smith i roto i The Narrated Bible in Chronological Order e: “Kare e kore e kua akaipoipo teia au tungane e te au tuaine mua ia ratou uaorai, noatu te tu tau kore ta te reira ka akatupu ki te au uki e aru maira.” E mea puapinga katoa kia kite e, no te taime ua rai i rauka mai ei ia Mose te au ture a te Atua no te iti tangata o Iseraela i te mataiti 1513 M.T.N., i arai tikaia ai te ainga i rotopu i te kopu tangata piri vaitata roa.​—Levitiku 18:9, 17, 24.

Teia tuatau, tauatini ua atu mataiti te mamao ia tatou mei te tu apa kore tei rauka ana i to tatou nga metua mua. Te kino o te tu genetic e te kino tei iri ki runga ia tatou i te anau mai anga, penei kare e tupu kia ratou. Tetai, te akaari maira te au kimikimianga tei oti ua akenei, mei tetai i neneiia i roto i te Journal of Genetic Counseling, e ko te pirianga ainga i rotopu i te au katini (first cousin) ka iti mai te kino o te anau tamariki turia e te maki, mei tei irinaki uaia ana. E mea tau rai i reira e, kare taua au tu ra i te manamanata kino i te tuatau o Adamu me kore i mua ake i te tuatau o Noa. No reira, ka rauka ia tatou kia taopenga e ko ta Kaina vaine, e kopu tangata rai nona.