Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Kua Kite Ainei Koe?

Kua Kite Ainei Koe?

Kua Kite Ainei Koe?

I te mea e e roa te tuatau maro i Iseraela, eaa te au parani i rave ei te aronga i noo i reira i te tuatau taito, ei akapapu e ka rava to ratou vai?

Rotopu ia Okotopa e Aperira, e pakari te ua i Iseraela e i tetai au taime e puke mai ana na roto i te au o. I te tuatau maana ra, e maro takiri ana te maataanga o teia au “kauvai,” e penei no tetai au marama kare e ua. E akapeea ana te tangata i te tuatau Pipiria i te taporoporo anga kia rava to ratou vai?

Kua akatikatika ratou i teia manamanata na te tipu anga i te au ara vai ki roto i te pae maunga, kia tae tika mai te vai ua o te tuatau anu ki roto i te au vaarua, me kore i te au vairanga vai i raro i te enua. Kua akaararaia a runga i te au are kia tae tika te vai ua ki roto i teia au vairanga vai. Maata te au ngutuare tangata, no ratou rai to ratou vairanga vai, kia rauka ua ia ratou te uti i te vai me kaki vai ratou.—2 Ariki 18:31; Ieremia 6:7.

E taangaanga katoa ana te ngati Iseraela i te au puna natura. Roto i te au ngai teitei, e tae ana te ua i te tuatau anu ki roto i te one, e tae ua atu ki te au papa toka, i reira e pupu mai ei na roto i te au punavai. Na te ingoa o te au ngai mei ia Enisemese, Eni-rogela, e Eni-gedi i akakite mai e e patuia ana te au oire vaitata atu ki tetai puna (reo Epera, en). (Iosua 15:7, 62) I Ierusalema, kua koia tetai ara vai na roto i te papa toka kia akatae atu i te vai puna ki roto i te oire.—2 Ariki 20:20.

Me kare e au vai puna natura, e koia ana tetai ruavai (reo Epera, beʼerʹ), mei tetai rai i Bere-seba, kia rauka mai te vai no raro i te enua. (Genese 26:32, 33) Kua kite mai te tangata tata puka ko André Chouraqui e “ko te au ravenga kite karape a [to Iseraela] e mea umere tikai, e i teia tuatau katoa.”

Eaa te tu o te are ta Aberama (Aberahama) i noo ana ki roto?

I noo ana a Aberahama e tana vaine ki roto i te oire apinga nui o te Kaledea ko Ura. Inara i raro i te aratakianga a te Atua, kua akaruke raua i taua oire ra e kua akamata i te noo ki roto i te au puakapa. (Genese 11:31; 13:12) Akamanako ana i te tu akaatinga tei anoanoia raua kia rave no teia tauianga.

Kua keriia a Ura, te enua ko Iraka i teia tuatau e Leonard Woolley i te au mataiti i rotopu i te 1922 e te 1934. I te au are tana i kite mai, e 73 tei patuia ki te piriki. Te au pia o te maataanga i teia au are, kua akanooia takapini i tetai paepae patuia i rotopu tikai. Kua arara manga ua a rotopu i te paepae, kia tae te vai repo ki vao. I roto i te au are mamaata mai, e are repo to roto i te au pia no te manuiri. Te au pia ke i te taua i raro roa, te kapiti maira i te au ngai tunu kai e te ngai tau ai, pera te au ngai moe o te au tavini. E noo ana te ngutuare tangata ki te taua i runga ake, e ka na runga i te ara kakekake e tae atu ei ki reira. Ka taki atu te ara kakekake ki tetai porotito rakau e takapini takiri ra i te paepae, e ka na reira atu ki te au ngutupa o te au pia i te taua i runga.

“Tetai are . . . , e paepae patuia tona ma te au paruru peni teatea meitakiia, pera tona uaorai ngai akatae anga vai, . . . i roto i tetai tatini tuma pia, te akaari maira te reira i tetai oraanga teitei tikai te turanga,” i tata ei a Woolley. “E ko teia te au tu are . . . o te aronga puapingaia, mei te au tiaki toa, te aronga okooko, te au tata tuatua, e te vai atura.”

[Tutu i te kapi 19]

Vairanga vai, Horvot Mezada, Israel

[Akameitakianga]

© Masada National Park, Israel Nature and Parks Authority

[Tutu i te kapi 19]

Tutu no tetai are i te tuatau o Aberahama

[Akameitakianga]

© Drawing: A. S. Whitburn