Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Ko te Pope Ainei te “Mono o te Tangata Tapu ko Petero”?

Ko te Pope Ainei te “Mono o te Tangata Tapu ko Petero”?

Ko te Pope Ainei te “Mono o te Tangata Tapu ko Petero”?

I TE mataiti 2002, kua tata te Pope John Paul II i tetai reta ki te epitikopo o Limburg, i Tiamani, te takore i te tika tei tukuia e te epitikopo no runga i te titiri pepe. Kua tuku te pope i tana tika e nana e akono i “te turanga meitaki e te rotai o te au ekaretia tataki tai kia tau ki te anoano o Iesu Karaiti.” Karanga aia e, e mana tona kia takore i te tika a te au epitikopo no te mea koia te pope e koia te “mono o te Tangata Tapu ko Petero.”

Akakite tetai akamaramaanga a te Akonoanga Katorika Roma, “kua akamana a Karaiti i te Tangata Tapu ko Petero ei upoko no te au apotetoro.” Akakite katoa te Akonoanga Katorika e “kua akanoo a Karaiti kia mono uaia rai a Petero i roto i teia taoonga; e ko te au epitikopo o Roma teia au mono.”​—New Catholic Encyclopedia (2003), Volume 11, kapi 495-496.

E au tuatua puapinga tera. I akara meitaki ana rai koe me e tika tikai te reira? Akamanako i te au pauanga ki te au uianga e toru: (1) Te turu ra ainei te Pipiria i tera tuatua e ko Petero te pope mua? (2) Eaa ta te tuatua enua e apii maira no runga i te akamata mai anga te mono i te au pope? (3) Te turu ra ainei te peu e te au apiianga a te au pope i ta ratou tuatua e ko ratou te mono o Petero?

Ko Petero Ainei te Pope Mua?

Ei akapapu e i akatumuia te akonoanga ki runga ia Petero, kua roa te Akonoanga Katorika i te tou anga ki te tuatua a Iesu i roto ia Mataio 16:18 e: “Ko Petero koe; e ki runga i teianei papa e patu ei au i taku ekalesia.” Tera ra, i tataia taua tuatua ra i roto i te reo Ratino, i roto i te Are Pure o St. Peter i Roma.

I mua ana, karanga a Aukuteine, e Metua akangateiteiia, e i patuia te ekaretia ki runga ia Petero. Inara, vaitata ki te openga o tona oraanga, kua taui aia i tona manako no runga i te aiteanga o ta Iesu tuatua. Roto i tetai tataanga tei karangaia e ko te Retractations, kua maro a Aukuteine e kua patuia te ekaretia, koia oki te putuputuanga Kerititiano ki runga ia Iesu, kare ia Petero. *

Tika rai e, e tangata tuatua maataia a Petero i roto i te au Evangeria. Kua taiku mai a Iesu e toru o tana au apotetoro​—ko Ioane, Iakobo, e Petero—​tei aru iaia ki tetai au akakoroanga puapinga. (Mareko 5:37, 38; 9:2; 14:33) Oronga a Iesu i “te au taviri o te basileia o te ao,” ta Petero i taangaanga ei akatuera i te mataara ki te Patireia​—na mua ki te ngati Iuda e te au poroteraita, e oti ki to Samaria, e te openga ki te au Etene. (Mataio 16:19; Angaanga 2:5, 41; 8:14-17; 10:45) No tona tu maoraora, i tetai au taime ko Petero te vaa tuatua no te au apotetoro. (Angaanga 1:15; 2:14) Na teia au tika ainei i akariro ia Petero ei upoko no te putuputuanga i mua ana?

Kua tata rai te apotetoro ko Paulo e kua orongaia kia Petero “te taoonga aposetolo i te peritome ra.” (Galatia 2:8) Tera ra, kare te katoaanga o ta Paulo tuatua e karanga ra e ko Petero te akatere ra i te putuputuanga. No runga te tuatua a Paulo i ta Petero tuanga angaanga i roto i te tutu anga ki te ngati Iuda.

Noatu e maata te apainga tei orongaia na Petero, kare e ngai i roto i te Pipiria ka kite tatou iaia e karanga ra e koia te upoko o te putuputuanga, e nana e rave ana i te au tukuanga tika no te au pipi ei pupu katoa. Roto i tana reta, kapiki aia iaia uaorai ei “aposetolo” e te “orometua”​—kare i tetai apinga ke atu.​—1 Petero 1:1; 5:1.

Eaa ta te Tuatua Enua e Apii Maira no Runga i te Akamataanga o te Taoonga Pope?

Inaea, e i akapeea te manako no te taoonga pope i te akamataanga mai? Ko te manako e ka tau tetai tangata kia umuumu i te turanga teitei i rungao i tona au oa akarongo, i akamata mai i te taime te ora ra rai te au apotetoro. Eaa ra te manako o te au apotetoro i taua aerenga manako ra?

Kua akakite te apotetoro ko Petero uaorai ki te au tangata e arataki ra i te putuputuanga, auraka kia “akaueue ua ki runga i te tuanga a te Atua ra” kia akakakau ra ia ratou uaorai i te tu akaaka ki tetai e tetai. (1 Petero 5:1-5) Kua akamatakite te apotetoro ko Paulo e ka tupu mai te au tangata i roto tikai i te putuputuanga, “e tuatua mai i te tuatua mingi, kia aruia ratou e te pipi.” (Angaanga 20:30) Vaitata te openga o te anere mataiti mua T.N., kua tata te apotetoro ko Ioane i tetai reta tei akaapa pakari i tetai pipi ko Dioterepe te ingoa. Eaa ra aia i akaapaia ai? Te tumu, no te mea kua ‘akateitei aia iaia uaorai’ i roto i te putuputuanga. (3 Ioane 9) Riro taua akoanga a te au apotetoro ei tapu, e ei arai poto i te au akakoroanga kino o te aronga e umuumu ra i te turanga papanunui.​—2 Tesalonia 2:3-8.

Muri poto ua ake i te matenga o te apotetoro openga, akamata tetai au tangata i te akapapanunui ia ratou. Karanga te Cambridge History of Kerititianoity e: “Penei kare e epitikopo e mana akaaere tona i Roma i te akamataanga o te rua o te anere mataiti.” Tae anga ki te toru o te anere mataiti, kua akariro te epitikopo o Roma e koia te mana akaaere teitei roa atu, no tetai au tuanga ua ra oki o te ekaretia. * Ei akaketaketa roa atu i te tuatua e ko te epitikopo o Roma te mana akaaere teitei roa atu, kua tata tetai aronga i tetai papaanga no te au mono o Petero.

Inara, kare teia papaanga e turu ana i ta ratou tuatua. No teaa ra? Mea mua, kare e akapapuanga e e tika teia au ingoa. Mea puapinga roa atu, e papaanga pikikaa teia. Mei teaa te tu? Noatu kua tutu ana a Petero i Roma, mei ta tetai au puka o te anere mataiti mua e te rua e akakite ra, kare e akapapuanga e koia te upoko o te ekaretia i reira.

Tetai akapapuanga e kare ko Petero te upoko o te putuputuanga i Roma, i te tata anga te apotetoro ko Paulo ki to Roma, kua kapiti atu aia i te ingoa o te au Kerititano i reira. E oti akera kare roa aia i taiku ana ia Petero. (Roma 16:1-23) Naringa ko Petero te upoko o te putuputuanga, ka karanga ainei tatou e kua ngaropoina ia Paulo me kore kua kopae aia ia Petero?

Akara katoa e, i te taime i tata ai a Petero i tana reta mua i akauruia, kua tata a Paulo i te rua o tana reta kia Timoteo. Roto i taua reta ra, kare a Paulo i tapupu ana i te taiku ia Roma. E ono a Paulo reta i tata mai mei Roma, pouroa kare i taiku ana ia Petero.

Mei te 30 mataiti i muri ake i te tataanga a Paulo i tana reta, e toru a te apotetoro ko Ioane reta i tata, pera te puka o Apokalupo. Kare a Ioane i taiku ana e ko te putuputuanga i Roma te mea maata roa atu, e kare katoa aia i taiku ana i tetai arataki o te akonoanga tei mou i te taoonga teitei o to Petero mono. Kare te Pipiria e kare katoa e akapapuanga mei te tuatua enua e turu ra i te manako e kua akamana a Petero iaia uaorai ei epitikopo mua no te putuputuanga i Roma.

Te Turu ra Ainei te Peu e te Au Apiianga a te Au Pope i ta Ratou Tuatua?

Ka tau tatou kia tapapa atu i tetai tangata tei karanga e koia te “mono o te Tangata Tapu ko Petero” e “te Komono o Karaiti,” kia aru i te peu e te au apiianga a Petero e Karaiti. Ei akaraanga, i ariki ana ainei a Petero kia akangateiteiia aia e tona au oa akarongo? Kare. Kare aia i akatika kia kapikiia mai tetai ua atu tuatua akataputapu ki runga iaia. (Angaanga 10:25, 26) Akapeea i reira a Iesu? Akakite aia e i aere mai aia ei tavini i etai ke kare kia taviniia mai. (Mataio 20:28) Me akaaiteia atu, eaa ta te rekoti o te au pope e akaari maira? E patoi ana rai ratou i te turanga papanunui, i te au taoonga teitei, e te kopae i te akaariari i to ratou apinganui e te mana?

E nga tangata tiratiratu e te akatupu au a Petero raua ko Karaiti. Akaaiteite i to raua rekoti ki ta te enetaikoropitia Katorika Lexikon für Theologie und Kirche (Lexicon for Theology and Church) e karanga ra no runga i te Pope Leo X tei: “Piri putuputu ki roto i te au pitiniti poritiki e ta te pamiri e te anoano maata i te au mea navenave, e kua kopae a Leo X i te au angaanga puapinga tikai i te pae vaerua.” Akakite a Karl Amon, orometua Katorika e te poropeta no te tuatua enua o te ekaretia e, te akapapu maira te au ripoti no runga i te Pope Alexander VI e “e maata tana angaanga pikikaa, taangaanga tau kore i te mana akaaere, akaoko i te au kaveinga akonoanga, e te akaturi.”

Akapeea te apiianga a te au pope? Peea ta ratou apiianga me akaaiteia ki ta Petero e Karaiti? Kare a Petero i irinaki ana e ka aere te aronga meitaki pouroa ki runga i te rangi. No runga i te Ariki ko Davida, kua akakite tika a Petero e: “Kare oki a Davida i tae ki runga i te rangi.” (Angaanga 2:34) Kare katoa a Petero i apii ana e kia papetitoia te au pepe. Mari ra, kua apii aia e e takainga te papetito ta te tangata irinaki ka rave, kia tau ki tona akava ngakau.​—1 Petero 3:21.

Kua apii a Iesu e auraka tetai pipi ana e titau kia papanunui atu aia i tetai. “Ko te tangata i anoano e, ei mua aia,” i karanga ai a Iesu, “ei akaopenga rava aia e tikaʼi e ei tavini no ratou ravarai.” (Mareko 9:35) Mua poto ua ake i tona matenga, kua oronga a Iesu teia akauenga taka meitaki ki tana au pipi e: “Auraka kia tapaia ia Rabi; okotai rai oki o kotou Orometua, ko te Mesia: e taeake anake oki kotou katoa na. Auraka kotou e akametua i tetai tangata i teianei ao: okotai rai oki o kotou Metua, ko tei noo i te rangi. Auraka kotou kia tapaia i te arataki; okotai o kotou Arataki, ko te Mesia.” (Mataio 23:1, 8-10) Toou manako e te turu ra te au pope i te au apiianga a Petero raua ko Karaiti?

Karanga tetai aronga e ka mono uaia rai te au pope noatu kare te tangata tei akataoongaia e noo ana i tetai oraanga Kerititiano. Toou manako e te tau ra tera tuatua? Akakite a Iesu e: “E ua mai te au rakau meitaki katoa i te ua meitaki; e te au rakau kikino ra, e ua mai ïa i te ua kino. Kare e tika i te rakau meitaki kia ua mai i te ua kino, kare katoa te rakau kino e ua mai i te ua meitaki.” Akatumuia ki runga i te akapapuanga, toou manako e ka inangaro a Petero me kore Karaiti i te kapiti atu ki te au ua ta te au pope e akatupu ra?​—Mataio 7:17, 18, 21-23.

[Au Tataanga Rikiriki i Raro]

^ para. 7 Te uriurianga a Iesu kia Petero, te akakite maira no runga ia Karaiti e tana angaanga, kare i te angaanga ta Petero ka rave. (Mataio 16:13-17) Muri mai kua akakite a Petero uaorai e ko Iesu te mato i patuia te putuputuanga ki runga. (1 Petero 2:4-8) Kua akapapu mai te apotetoro ko Paulo e ko Iesu, kare ko Petero, “te toka tiavā,” o te putuputuanga Kerititiano.​—Ephesia 2:20.

^ para. 14 Kua akamatakite mai a Iesu e te au apotetoro e, ka iroia te putuputuanga Kerititiano e te apiianga a te aronga apoteiti. (Mataio 13:24-30, 36-43; 2 Timoteo 4:3; 2 Petero 2:1; 1 Ioane 2:18) Kua tupu taua tuatua ra i te rua o te anere mataiti i te ariki anga te ekaretia me kore te putuputuanga i te au peu etene, e te iro anga i te apiianga Pipiria ki te apiianga Eleni.

[Au Tutu i te kapi 14]

Te akaari maira ainei te akapapuanga e te aru ra te au pope i te akaraanga a Petero?