Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

“E Aroa Kotou ia Kotou Uaorai”

“E Aroa Kotou ia Kotou Uaorai”

“E Aroa Kotou ia Kotou Uaorai”

“E tuku atu au i te akauenga ou kia kotou, E aroa kotou ia kotou uaorai: mei iaku i aroa ia kotou na, e aroa katoa oki kotou ia kotou uaorai. Ko te mea teia e kite ei te tangata katoa e e pipi kotou naku, kia aroa kotou ia kotou uaorai.”​—IOANE 13:34, 35.

Tona Aiteanga: Akakite a Karaiti ki tana au pipi kia aroa ia ratou uaorai mei iaia i aroa ia ratou. Akapeea a Iesu i te akaari anga i tona aroa no ratou? Kua aroa papakitai kore aia i te au tangata ravarai kapiti mai te au vaine, noatu noea mai ratou. (Ioane 4:7-10) Kua akakeu te aroa ia Iesu kia akaatinga i tona taime, tona maroiroi, e tana i inangaro ei tauturu atu i tetai ke. (Mareko 6:30-34) Pera katoa, kua akaari a Karaiti i te aroa na roto i tetai mataara puapinga roa atu. “Ko au te tiaki mamoe meitaki ra,” i karanga ai aia. “Ka oronga te tiaki mamoe meitaki i tona uaorai ora no te mamoe.”​—Ioane 10:11.

Akapeea te au Kerititiano Mua me Aru i Teia Tu? I te anere mataiti mua, kua kapiki te au Kerititiano ia ratou uaorai ei “taeake” me kore tuaine. (Philemona 1, 2) Kua āriki maoraoraia te au tangata mei te au pa enua ravarai ki roto i te putuputuanga Kerititiano, no te mea irinaki ratou “kare rava oki e tu ke te ngati Iuda e te Eleni; e takinga-meitaki maata oki to te Atu o te au mea katoatoa nei.” (Roma 10:11, 12) I muri ake ia Penetekote 33 T.N., “kua oko atura oki [te au pipi i Ierusalema] i to ratou kainga e te apinga, e tua iora oki na ratou ravarai, e tau katoatoa akera.” Eaa ratou i akapera ai? Kia noo te au pipi ou tei papetitoia i Ierusalema e kia “mou piri tikai atura ratou i ta te au aposetolo i apii ra.” (Angaanga 2:41-45) Eaa tei akakeu ia ratou? Mei te 200 mataiti i muri ake i te mate anga o te au apotetoro, akakite a Tertullian i ta tetai ke i karanga no runga i te au Kerititiano: “E āka aroa to ratou ia ratou uaorai . . . e kua papa katoa ratou kia mate no tetai e tetai.”

Koai ma i Teia Tuatau e Aru Meitaki Nei i Teia Tu? I roto i te puka The History of the Decline and Fall of the Roman Empire (1837) kua kiteaia i te au anere mataiti i aereia mai no runga i te aronga tei karanga e Kerititiano ratou “e kino atu ta ratou takinokino anga ia ratou uaorai, i te takinokino anga a te aronga meameaau [kare o ratou irinaki].” Kua kiteia i roto i tetai kimikimianga i Marike e ko te aronga aere pure​—te maataanga tei karanga e Kerititiano ratou​—e tu papakitai to ratou ki te au tangata enua ke. Te aronga i roto i tetai akonoanga, kare o ratou pirianga ki te au mema o ta ratou uaorai akonoanga i tetai enua ke, e no reira me anoanoia te tauturu, kare e rauka me kore kare ratou e inangaro i te tauturu atu i to ratou au taeake irinaki.

I te mataiti 2004, e ā uriia tei takino i te oire ko Florida i roto i te rua marama. Kua atoro atu te tiamana o te Florida’s Emergency Operations Committee i te akapapu e te taangaanga meitakiia ra ta ratou apinga tauturu. Karanga aia e kare e pupu ke atu tei akaaere meitakiia mei te Au Kite o Iehova, e kua karanga katoa aia e ka orongaia te au apinga tauturu tei anoanoia e ratou. I te mataiti 1997, kua teretere atu tetai pupu tauturu o te Au Kite o Iehova ki te Democratic Republic of Congo e kua tari i te vairakau, te kai, e te kakau ei tauturu i to ratou taeake Kerititiano e tetai ke. Kua oronga atu te au Kite no Europa i te au apinga tauturu tei taeria mei te okotai mirioni tara (moni Marike).