Alé voir le kontenu

BANN JEUN I POZ AZOT BANN KÉSTION

Koman arèt oir tout an noir ?

Koman arèt oir tout an noir ?

 Kèl kalité moun ou lé ?

  •   Kan ou oi tout an bien

     « Mi fé tout mon posib pou ésèy èt éré é viv san présion. I sré pa gayar, si néna okin sourir dési nout figur tou lé jour ! » (Valérie).

  •   Kan ou oi tout an noir

     « Kan i ariv amoin in bon zafèr, mon promié réflèks, sé di amoin, ké néna in zafèr i va pa ou ké lé tro inkroiyab pou èt vré » (Rebecca).

  •   Kan ou pran lé choz kom i lé

     « Kan ou oi tout an bien, i désoi aou kan lé choz i èspas pa bien. É kan ou oi tout an noir, sé lo méyèr fason pou èt maléré. Alor mi préfèr gard la réalité an fas é pran tout kom i lé » (Anna).

 Poukosa lé inportan

 La Bib i di ké « sak néna kontantman dann kèr i viv in ropa d’fèt toultan » (Provèrb 15:15). Lé sur, sak i rès pa kalé su bann pansé négatif é k’i pran lo bon koté la vi, lé souvan plis éré. Dabitud, bann moun komsa néna plis kamarad. Kisa la anvi pas lo tan èk in moun i oi tout an noir ?

 Lé sur, mèm lo moun lo plis pozitif, i doi afront bann difikulté i ariv dan la vi. Par égzanp :

  •   Lé vré, dann télé, radio, lintèrnèt, souvan ou antand i koz su la gèr, téroris, bann krim.

  •   Pétèt ou néna difikulté dan out fami.

  •   Pétèt ou néna bann défo, oubien ou la pa réusi fé sèrtin zafèr é sa lé dur pou surmonté.

  •   Pétèt in kamarad la blès aou.

 Olèrk fé komsi la pa ariv bann problèm-la, ou o kontrèr majine sa toultan, o poin ké sa i kas out moral, fé zéfor pou ké sa i travay pa tro out tèt. Kan ou va gard la réalité an fas, ou sra moin négatif, é ou va aksèp ké la vi lé komsa é ou va pa lès aou abat.

Ou pé pas par bann tanpèt dan la vi, parské ou lé sur ké solèy va rovni

 Sak ou pé fé

  •   I fo pa ou lé tro dur èk ou mèm.

     La Bib i di : « Parské na poin in moun jus su la tèr i fé toultan sak lé bien é jamé i pèch » (Éklézias 7:20). Mèm si ou néna défo oubien ou fé bann zérèr, i vé pa dir ou vo pa rien. Sa i vé jus dir ké ou lé in moun kom in not.

     Oi lé choz kom i lé : Ésèy travay dési ou, mé atand pa èt parfé. Kaleb, in jènjan, i èsplik : « Mi ésèy pa ropans toultan mon bann zérèr, mé olèrksa mi tir bann loson pou ké sa i rand amoin méyèr. »

  •   Konpar pa ou èk lé zot.

     La Bib i di : « Alon pa rod mèt anou an avan, sa mèm i ariv kan nou provok anou inn é lot, é kan nou anvi anou inn é lot » (Galat 5:26). Kan ou gard bann foto su rézo sosial é ké ou oi bann soiré ou té pa invité, sa i pé désoi aou é mèm vèks aou. Sa i pé amèn aou oir out bann méyèr kamarad kom out pir zènmi.

     Oi lé choz kom i lé : Fo ou rokoné ké ou pé pa èt invité partou. An plis, sak domoun i mèt su rézo sosial, sé rienk in bout zot vi. Alexis in jèn fi i di « Lo plis souvan, sé bann gayar moman dan nout vi ké nou mèt su bann rézo sosial. Nou mèt pa su rézo sosial bann situasion la vi tou lé jour. »

  •   Fé tout pou gard la pé, surtou dan out fami.

     La Bib i di : « Si posib, tank zot i gingn, viv an pé » (Romin 12:18). Souvan, ou gingn pa kontrol sak lé zot i fé, mé ou pé kontrol out réaksion. Ou pé désid fé tout pou la pé.

     Oi lé choz kom i lé : Fé tout, pou évit agrav bann problèm dan la fami, parkont gard la pé èk zot, kom ou noré fé èk out bann kamarad. Mélinda, in jènfi i di « Pèrsone lé parfé é nout tout, nou vèks anou inn é lot tanzantan. Mé sé nou, i désid koman nou va réaji, si nou vé jèr sa trankilman ou pa »

  •   Aprann èt rokonésan

     La Bib i di : « Mont azot rokonésan » (Kolosien 3:15). Kan ou lé rokonésan, ou va ariv konsant aou su bann bon zafèr i èspas dan out vi, olèrk rès kalé su bann mové zafèr k’i ariv aou.

     Oi lé choz kom i lé : Mèm si ou koné ké ou va pas dann difikulté, oubli pa i ariv osi bann bon zafèr dan out vi. In jèn madam k’i apèl Rebecca i di « Tou lé jour, mi ékri in nafèr pozitif dan mon kayé. Mi vé surtou rapèl amoin ké mèm si mi néna bann traka, mi néna osi in ta bon zafèr ké mi pé pansé ».

  •   Choizi bien out bann dalon.

     La Bib i di : « Bann mové frékantasion i gat bann bon zabitud » (1 Korintien 15:33). Si ou pas lo tan èk domoun i kritik, bann mokèr ou bann domoun négatif, zot fason pansé va détèn dési ou.

     Oi lé choz kom i lé : Kan out bann dalon i pas bann moman difisil, i pé arivé ké zot i oi tout an noir pandan in tan. Èd azot, mé lès pa ou noiyé par zot bann problèm. In jèn madam k’i apèl Michelle i di « I fo pa antour anou rienk avèk domoun négatif. An matématik, kan i rajout dé nonm négatif ansanm, i done in nonm négatif plis gran ankor ».

 Sak i pé èd aou an plis

 Nou viv sak la Bib i apèl « bann pèryod difisil pou suporté » (2 Timoté 3:1). Èské ou trouv difisil rès pozitif dan in monn ousa néna in ta problèm ? Lir lo chapit « Akoz néna tousa soufrans la ? ».