Dža ko teksto

Dža ki sodržina

Phraljalen so sien imenujme — sikljoven taro Timotej

Phraljalen so sien imenujme — sikljoven taro Timotej

O BERŠ so nakhlja, but phralja ko celo sveto sine imenujme sar starešine hem sluga-pomošnikija. Ako tu da sian jekh taro adala phralja, sigurno sian bahtalo so šaj te služine e Jehovaske hem tle phralenge ko asavko način.

Džangjola pe, šaj dži negde sian sekirimo ili na sian sigurno ki tute. Jekh terno starešina so vikinela pe Džejson vakerela: „Keda sium sine imenujmo, osetinava man sine sar poplavimo taro but neve obvrske“. O Mojsej hem o Eremija mislingje kaj nane dovolno sposobna bašo neve zadače so dobingje len taro Jehova (2. Moj. 4:10; Erem. 1:6). Ako tu da osetinea tut agjaar, so šaj te kere te ovel tut pobari doverba ki tute hem ponadari da te napredujne duhovno? Šaj te sikljove but taro primer e Timotejeskoro (Dela 16:1-3).

DŽA PALO PRIMER E TIMOTEJESKORO

E Timoteje verojatno sine le otprilika 20 berš keda počmingja te patujnel e Pavlea. Ko početok, o Timotej šaj mislinela sine kaj nane dovolno sposobno te sikavel hem te del sovet e javerenge adaleske so sine terno (1. Tim. 4:11, 12; 2. Tim. 1:1, 2, 7). Ama ov ponadari da napredujnela sine hem palo deš berš o Pavle vakergja e phralenge taro Filipi: „Nadinava man kaj ako tano ki volja e Gospodareske e Isuseske, panda hari ka bičhalav tumenge e Timoteje... Soske nane man nikoj sar leste“ (Fil. 2:19, 20).

Soske o Timotej tano šukar primer e imenujme phralenge? Te dikha šov bukja.

1. Ov čače grižinela pe sine e manušenge. O Pavle e phralenge ko Filipi bašo Timotej vakergja: „Nane man nikoj sar leste, kova so čače ka grižinel pe tumenge“ (Fil. 2:20). O Timotej mangela sine te pomožinel e phralenge te oven paše e Jehovaja hem sine spremno te žrtvujnel plo vreme hem pli sila bašo adava.

O Vilijam kova soj starešina poviše taro 20 berš, sekogaš vakerela e neve imenujme starešinenge: „Mangen tumare phralen. Na valjani te ovel tumenge najvažno te organizirinen o sobraniska aktivnostija, nego mangipaja te pomožinen e phralenge“. Ma ov sar nesavo šoferi so vozinela avtobusi koleske soj považno te resel ko vreme ki avtobusko stanica, a na te lel patnikon ko avtobusi.

2. O duhovna bukja sine leske ko prvo than. O Pavle vakergja kaj o Timotej sine porazlično taro okola so „grižinena pe samo peske, a na bašo adava so pripadinela e Isus Hristoseske“ (Fil. 2:21). O Pavle dikhlja kaj o phralja okolu leste sine previše zafatime ple lična bukjencar. Ponekogaš ola čhivena sine ple lična interesija angleder i služba bašo Jehova. Ama, o Timotej na sine asavko! Keda dobingja prilika te kerel poviše ki služba bašo Jehova sine le isto stavi sar o Isaija kova so vakergja: „Ake sium me! Bičhal man!“ (Isa. 6:8).

Sar šaj te ovel tut ramnoteža maškar o lična potrebe hem o sobraniska obvrske? O Pavle dengja amen sovet te procenina soj najvažno (Fil. 1:10). Najvažno neka ovel tuke i služba bašo Jehova. Dujto, izbegin bukja kola so ka len tutar but vreme hem sila. O Pavle pottikningja e Timoteje: „Naš taro želbe e ternipaskere, a rode pravednost, vera, mangipe hem mir“ (2. Tim. 2:22).

3. Revno kerela sine o teokratska aktivnostija. O Pavle bašo Timotej vakergja: „Sar čhavo pe dadea, sine robo mancar te širinel o šukar haberi“ (Fil. 2:22). O Timotej na sine mrzalo. Ov revno trudinela pe sine te kerel o teokratska aktivnostija zaedno e Pavlea, a adava kergja len te oven panda popaše.

Avdive ki e Jehovaskiri organizacija isi but buti. Akaja buti čače kerela amen bahtale hem paše amare phralencar hem phenjencar. Adaleske, čhiv tuke cel sekogaš te ove zafatimo ki služba bašo Jehova (1. Kor. 15:58).

4. Kerela sine adava so sikljovela. O Pavle pišingja e Timotejeske: „Šukar pendžargjan mlo sikljojbe, mlo način sar živinava, mli cel, mli vera, mli strplivost, mlo mangipe, mli istrajnost“ (2. Tim. 3:10). Adaleske so kerela sine adava so sikljovela, o Timotej dobingja pobare odgovornostija (1. Kor. 4:17).

Dali isi tut nesavo amal soj iskusno starešina kova so šaj te pomožinel tuke ko duhovno pogled? Ako na, šaj li te arakhe? O Tom, kova so beršencar služinela sar starešina setinela pe kaj jekh iskusno starešina ulo amal lea hem sikavgja le bašo but bukja. Ov vakerela: „Sekogaš rodava lestar sine sovet hem primeninava le sine. Akava kergja te ovel man pobari doverba ki mande“.

5. Ov ponadari da sikljola sine. O Pavle pottikningja e Timoteje: „Vežbin te ove verno e Devleske“ (1. Tim. 4:7). Jekh sportisti obično isi le treneri, ama ov mora korkori da te vežbinel. O Pavle pišingja e Timotejeske: „Ponadari da koncentririn tut ko javno čitibe, ko ohrabribe e javeren, ko sikajbe... Razmislin bašo adava, posvetin tut ko adava, te šaj tlo napredok te dikhen sarine“ (1. Tim. 4:13-15).

Trudin tut ponadari da te kere buti ko tle veštine. Proučin hor i Biblija hem ov ko tek e najneve upatstvoncar tari organizacija. Na valjani te ovel tut previše doverba ki tute. Pogrešno tano te misline kaj adaleske so isi tut baro iskustvo šaj te ikljove ko krajo sekole situacijaja bizo angleder šukar te istražine. Isto sar o Timotej, „pazin šukar sar živinea hem sar sikavea“ (1. Tim. 4:16).

6. Ov mukhlja te vodinel le e Jehovaskoro duho. Keda kerela sine lafi baši e Timotejeskiri služba, o Pavle setinkergja le: „Arakh akala skapocena bukja so dobingjan len preku o sveti duh, kova soj ki amende“ (2. Tim. 1:14). O Timotej valjani sine te mukhel te vodinel le e Devleskoro sveti duh.

O Donald, kova so beršencar služinela sar starešina, vakergja: „O imenujme phralja valjani te ceninen plo amalipe e Jehovaja. Okola so kerena adava, ka ovel len sa pobari hem pobari sila. Ako molinena pe bašo sveti duh hem ako trudinena pe te sikaven o osobine so avena lestar, ka oven baro bereketi ple phralenge“ (Ps. 84:7; 1. Pet. 4:11).

CENIN TLI SLUŽBA

Čače ohrabrinela adava so dikhaja kaj but neve imenujme phralja sar tute duhovno napredujnena. O Džejson, kaske so kergjem lafi angleder, vakerela: „Otkeda počmingjum te služinav sar starešina, sikliljum but hem ulo man pobari doverba ki mande. Akana uživinava ki mli zadača hem ki late dikhava sar bari čest!“

Ka napredujne li ponadari da? Ako džaja palo primer e Timotejeskoro, tu da ka ove bereketi tle phralenge hem phenjenge.