Dža ko teksto

Dža ki sodržina

ISKUSTVO

„O Jehova na bistergja man“

„O Jehova na bistergja man“

ŽIVINAVA ko Oreala, jekh gav so isi le okolu 2.000 žitelija ki Gvanaja (Južno Amerika). O gav tano izolirimo, hem dži leste resela pe samo tikne avionea ili čamcoja.

Bijamo sium ko 1983 berš. Ko prva berša taro mlo životo sine man normalno tiknipe. Ama, keda phergjum 10 berš, počmingjum te osetinav silna dukha ko celo telo. Okolu duj berš pokasno, jekh sabaj keda uštiljum, našti sine te mrdinav. Našti sine te dvižinav mle pre. Taro adava dive našti sine više te phirav. Adava nasvalipe kergja te na bajrovav više hem ačhiljum sar tikno čhavo.

Nekobor masekija otkeda nasvaliljum, ki amende ale duj džuvlja so sine e Jehovaskere svedokija. Obično, keda avela sine nekoj, garavava man sine, ama adava dive mukhljum akala duj džuvlja te keren mancar lafi. Džikote vakerena sine mange bašo raj, setingjum man ko nešto so šungjum keda sine man pandž berš. Ko adava vreme, jekh misioneri so vikinela pe sine Džetro, kova so živinela sine ko Surinam, avela sine ko amaro gav jekh puti ko masek hem proučinela sine me dadea i Biblija. O Džetro sine but ljubezno mancar. But mangava le sine. Isto agjaar, mi baba hem mo papo, lena man sine pea ko sostanokija, kola so o Svedokija ikerena sine ko amaro gav. Adaleske, keda i Florens, jekh taro džuvlja so ale ki amende adava dive, pučlja man dali mangava te džanav nešto poviše, vakergjum oja.

I Florens ali palem ple romea, o Džastas, hem počmingje zaedno te proučinen i Biblija mancar. Keda dikhle kaj na džanava te čitinav, ola pomožingje mange te sikljovav te čitinav. Palo nesavo vreme, šaj sine korkori te čitinav. Jekh dive vakergje mange kaj ka bičhalen len te služinen ko Surinam. Ama, ko Oreala na sine nikoj so šaj sine te proučinel mancar. Sepak o Jehova na bistergja man.

Kratko palo adava, jekh pioneri so vikinela pe Flojd reslja ko Oreala, hem zapoznajngjem amen džikote propovedinela sine tari koliba ki koliba. Keda pučlja man dali mangava te proučinav i Biblija, asandiljum. Ov pučlja man: „Soske asaja?“. Me vakergjum leske kaj više proučingjum i brošura So rodela amendar o Devel? hem kaj počmingjum te čitinav o lil Spoznanie kova so vodinela ko večno životo. * Objasningjum leske soske čhinavgjum te proučinav. Otkeda lea proučingjum o lil Spoznanie, ov da sine bičhaldo te služinel ko javer than. Palem na sine kasaja te proučinav i Biblija.

Ko 2004 berš, o Grenvil hem o Džošua, duj specijalna pionerija, sine bičhalde te služinen ko Oreala. Ola propovedinena sine tari koliba ki koliba, hem arakhle man. Keda pučle man dali mangava te proučinav, asandiljum. Pučljum len dali šaj te proučinav taro početok o lil Spoznanie. Mangljum te dikhav dali ka sikaven man o ista bukja so sikavgje man o javera angleder lende. O Grenvil vakergja mange kaj ko gav ikerena pe o sostanokija. Iako na ikliljum kher­aldan skoro deš berš, mangljum te džav ko sostanokija. Agjaar o Grenvil alo mande khere, čhivgja man ki invalidsko količka hem ingargja man dži ki dvorana kote so ikerena pe sine o sostanokija.

Sar nakhela sine o vreme, o Grenvil pottikningja man te učestvujnav ki Teokratsko škola baši služba. Ov vakergja mange: „Iako našti te dvižine tut, šaj te kere lafi. Jekh dive ka ikere govor baši javnost. Sigurno sium ko adava!“ Leskere ohrabruvačka lafija kergje te ovel man samodoverba.

Počmingjum te džav ki služba e Grenvilea. Ama, adaleske so ko drumija ko gav sine but dupke, pharo sine te gurinel pe i invalidsko količka. Adaleske zamolingjum le te čhivel man ki količka maltereske hem te gurinel man ki late. Laja sine pošukar. Ko april 2005 berš, krstingjum man. Sigate palo adava, o phralja obučingje man te grižinav man baši sobranisko literatura hem te pomožinav ko ozvučuvanje ki dvorana.

Ko 2007 berš, mo dad mulo ki nesrekja čamcoja. Mi familija sine ko šok. O Grenvil molinela pe sine amencar hem utešinela amen sine bibliska stihoncar. Palo duj berš, slučingja pe panda jekh tragedija — o Grenvil mulo ki slično nesrekja.

Amaro tikno sobranie, kote so sarine siem sine tažna bašo adava, ačhilo samo jekhe sluga-pomošnikoja hem bizo starešina. Sium sine but tažno soske mulo mlo manglo amal o Grenvil. Sekogaš grižinela pe sine mange ko duhovno hem ko fizičko pogled. Ko sostanok so sine ikerdo odma palo leskoro meribe, valjani sine te čitinav i statija tari Stražarsko kula so proučinela pe sine adava kurko. Otkeda čitingjum o prva duj pasusija, počmingjum te rovav hem o asva samo thavdena sine. Mora sine te huljav tari bina.

Počmingjum te osetinav man pošukar keda ko Oreala ale te pomožinen phralja taro jekh javer sobranie. Isto agjaar, i podružnica bičhalgja amenge jekhe specijalno pionere so vikinela pe Kodžo. Sium sine but bahtalo keda mi daj hem mo potikno phral počmingje te proučinen hem krstingje pe. Palo adava, ko mart 2015 berš, sium sine imenujmo sar sluga-pomošniko. Palo nesavo vreme, ikergjum mlo prvo govor baši javnost. Adava dive, hem asava sine hem me jakhja sine pherde asva keda setingjum man ko adava so vakergja mange o Grenvil angleder nekobor berša: „Jekh dive ka ikere govor baši javnost. Sigurno sium ko adava!“

Taro emisie ko JW Broadcasting® doznajngjum kaj isi javera da phralja hem phenja kola soj tane ki slično situacija sar mli. Iako tane nasvale, ola šaj te keren but bukja hem te oven bahtale. Me da šaj te kerav nesave bukja. Adaleske so mangava te služinav e Jehovaske celo mle silaja, odlučingjum te počminav e pionersko službaja. A ko septemvri 2019 berš, ulo nešto so na očekujngjum! Sium sine imenujmo te služinav sar starešina ko amaro sobranie ko kova isi okolu 40 objavitelija.

But sium blagodarno e phralenge hem e phenjenge so proučingje mancar hem so pomožingje mange te kerav mli služba. A najviše taro sa, blagodarno sium e Jehovaske so nikogaš na bistergja man.

^ pas. 8 O lil tano ikaldo taro e Jehovaskere svedokija, ama više na pečatinela pe. Akava lil nane ki romani čhib.