Dža ko teksto

Dža ki sodržina

ISKUSTVO

Uživinava te sikljovav hem te poučinav bašo Jehova

Uživinava te sikljovav hem te poučinav bašo Jehova

DŽIKOTE bajrovav sine ko Iston Pensilvanija (SAD), mi cel sine te džav ko fakulteti te šaj te ovav uspešno. Uživinava sine te učinav hem sium sine but šukar ko predmetija baši matematika hem prirodna nauke. Ko 1956 jekh organizacija bašo manušikane pravija, dengja man 25 dolarija soske sine man o najšukar ocenke maškar o učenikija tari kali rasa. Ama pokasno mle celija meningje pe. Soske?

SAR DOZNAJNGJUM BAŠO JEHOVA

Kratko palo 1940, mle roditelija počmingje te proučinen i Biblija e Jehovaskere svedokoncar. Ama iako ola čhinavgje e proučibaja, mi daj ponadari da dobinela sine Stražarsko kula hem Džangavgjoven! Ko 1950 berš e Jehovaskere svedokija ikergje jekh megjunarodno kongres ko Njujork hem mi familija gele ko adava kongres.

Kratko palo adava, o phral o Lorens Džefris počmingja te posetinel amen. Ov manglja te pomožinel mange. Ko početok na složinava man sine lea bašo adava so e Jehovaskere svedokija na mešinena pe ki politika hem ko vojne. Vakergjum leske kaj ako sarine ki Amerika odbinena te džan ki vojna tegani o neprijatelija šaj te napadinen celo phuv. O phral o Džefris sine strplivo mancar hem odgovoringja mange: „So mislinea, so ka kerel o Jehova ako sa o manuša tari Amerika služinena leske a o neprijatelija napadinena len?“. Leskoro odgovor bašo akava hem bašo but javera bukja, pomožingja mange te haljovav kaj na sium ko pravo. Adava kergja panda poviše te interesina man bašo biblisko čačipe.

Keda krstingjum man

Saatencar čitinava sine popurane broja tari Stražarsko kula hem Džangavgjoven! kola so mi daj garavgja len ko podrumi. Sar so nakhela sine o vreme, haliljum kaj akava tano o čačipe, adaleske prifatingjum te proučinav e phralea e Džefrisea. Isto agjaar počmingjum redovno te džav ko sostanokija. O čačipe khuvgja mange ko vilo, hem adaleske uljum objaviteli bašo šukar haberi. Mle celija meningje pe keda haliljum kaj tano paše „o baro dive e Jehovaskoro“ (Sof. 1:14). Namesto te koncentririnav man te džav ko fakulteti, mangava sine te pomožinav e javerenge te sikljoven o čačipe.

Završingjum e sredno školaja ko 13 Juni 1956, hem palo trin dive krstingjum man ko jekh pokrainsko kongres. Tegani ni hari na sium sine svesno kobor but bereketija ka dobinav taro Jehova adaleske so biringjum te koristinav mlo životo te sikljovav hem te poučinav baši leste.

POČMINGJUM E PIONERSKO SLUŽBAJA

Palo šov masek otkeda krstingjum man, počmingjum e opšto pionersko službaja. Ko dekemvrisko broj tari Amari služba bašo Carstvo ko 1956 berš sine i statija „Šaj li te služine kote so isi pobari potreba?“. Adava pottik važinela sine mange da. Mangljum te džav te pomožinav ko thana kote so sine hari propovedimo (Mat. 24:14).

Adaleske selingjum man ko Edžfild, Južno Karolina. Ko adava sobranie sine samo štar objavitelija hem akana mancar siem sine pandž. Amare sostanokija ikeraja len sine ki jekh dnevno soba jekhe phraleskiri. Sekova masek džava sine po šel saatija ki služba. Sium sine but zafatimo adaleske so predvodinava sine ki služba ko podračje hem ikerava sine govorija ko sobranie. Interesno sine adava so kobor poviše sium sine zafatimo doborom poviše sikljovava sine bašo Jehova.

Jekh romni kasaja so proučinava sine i Biblija sine la jekh kapela ko Džonston, jekh diz dur nekobor kilometrija. Oj sine ljubezno hem dengja man te kerav ki late buti ekvaš dive hem dozvolingja amenge te ovel amen sostanokija ki jekh lakiri tikni zgrada.

O Džoli Džefris, o čhavo e phraleskoro kova so proučinela sine mancar, selingja pe ko Bruklin, Njujork, hem zaedno služinaja sine sar pionerija. Živinaja sine ki jekh tikni prikolka koja so jekh phral pozajmingja la amenge.

Ko adava vreme, o plate sine but tikne ko Južno delo tari Amerika. Bašo celo dive buti zarabotinaja sine samo duj ili trin dolarija. Jekh puti, dengjum o posledna pare te šaj te kinav nešto hajbaske ki dukjana. Keda ikliljum avri tari dukjana, jekh manuš alo ki mande hem pučlja man: „Dali mangea te kere buti? Ka platinav tut jekh dolari ko saati“. Kergjum leste trin dive buti. Jasno sine kaj o Jehova pomožingja mange te ačhovav ko Edžfild. Ama iako sine man hari pare, sepak ko 1958 berš geljum ko megjunarodno kongres so ikergja pe ko Njujork.

Keda venčingjem amen

O dujto dive ko kongres slučingja pe nešto posebno. Zapoznajngjum jekhe phenja so vikinela pe Rubi Vedlington koja so služinela sine sar opšto pionerka ko Galatin, Tenesi. Adaleske so o solduj džene mangaja sine te služina sar misionerija, gelem ko jekh sostanok baši Škola Gilead so ikergja pe ko adava kongres. Palo adava počmingjem te bičhala amenge pismija. Keda sium sine kanimo ko Galatin te ovel man govor koristingjum i prilika te pučav la dali ka ovel mi romni. Palo adava selingjum man ko lakoro sobranie hem ko 1959 lelem amen.

SLUŽINAVA KI POBARI MERA KO SOBRANIE

Keda sine man 23 berš sium sine imenujmo sar sluga e sobranieskoro ko Galatin (akana pendžardo sar koordinator ko starešinstvo). Amen siem sine o prvo sobranie kote so o Čarls Tomson alo sar pokrainsko nadgledniko. Ov sine but iskusno, sepak pučlja man so mislinava bašo adava so valjani e phralenge hem sar o pokrainska nadglednikija so ale angleder grižinena pe sine e sobranieske. Lestar sikliljum kaj tano šukar angleder te ana nesavi odluka te puča te šaj te oven amen sa o informacie.

Ko maj 1964 berš, sium sine kanimo te prisustvujnav ki Škola bašo imenujme phralja koja so ikergja pe ko Saud Lensing (Njujork). Akaja škola trajngja jekh masek. O phralja kola so vodingje akaja škola bajrargje ki mande i želba te sikljovav panda poviše hem te napredujnav sar duhovno ličnost.

SLUŽINAVA SAR POKRAINSKO HEM OBLASTNO NADGLEDNIKO

Ko 1965 berš me hem i Rubi dobingjem pokana te počmina e pokrainsko službaja. Amen valjani sine te služina ko but baro podračje, ov počminela sine taro Noksvil, Tenesi, pa skoro dži ko Ričvald, Virdžinija. Valjani sine te posetina o sobranija tari Severno Karolina, Kentaki hem Zapadno Virdžinija. Posetinava sine sobranija kote so sine phralja samo tari kali rasa soske ko adava vreme ko južno delo taro SAD o zakoni na dozvolinela sine o manuša tari kali rasa te kheden pe zaedno e manušencar tari parni rasa. Adari o phralja sine čorole hem adava sikavgja amen te delina adava so sine amen maškar amende. Jekh phral so služinela sine but berša sar pokrainsko nadgledniko, vakergja mange jekh but važno buti: „Keda ka dža ko sobranie ov phral, ma ponašin tut lencar sar šefi. Tu šaj te pomožine lenge samo tegani keda ola ka dikhen tut sar lengoro phral“.

Džikote posetinaja sine jekh tikno sobranie, i Rubi počmingja te proučinel jekhe terne džuvljaja so sine la jekhe beršeskiri čhaj. Keda nikoj taro sobranie našti sine te proučinel laja i Rubi kerela sine adava preku pismija. Keda o javer puti gelem ko adava sobranie, i romni ali ko sekova sostanok. Keda ko adava sobranie ale te služinen duj phenja sar specijalna pionerke, ola prodolžingje te proučinen laja hem palo adava oj krstingja pe. Palo 30 berš, ko 1995, ko Betel ko Paterson jekh terni phen ali ki Rubi te pozdravinel pe laja. Adaja sine i čhaj e romnjakiri kolaja so i Rubi proučinela sine. Adaja phen hem lakoro rom sine ko 100-to klasi ki Škola Gilead.

Amari dujto pokraina sine ki centralno Florida. Ko adava vreme valjani sine amenge vrda hem arakhlem jekh kova so sine but eftino. Ama o prvo kurko rumindilo jekh delo taro motori. Na sine amen pare baši popravka. Adaleske javingjum man ko jekh phral kova so mislingjum kaj šaj te pomožinel amenge. O phral zamolingja jekhe taro ple rabotnikon te mestinel o vrda hem na rodingja amendar ništo bašo adava. Ov samo vakergja amenge: „Sredimo tano“. Ov čak dengja amen pare! Akava sikavgja amenge sar o Jehova grižinela pe bašo ple sluge hem pottikningja amen te ova darežliva e javerencar.

Keda posetinaja sine nesavo sobranie, sovaja sine ko phralja. Adava dengja amenge prilika te kera amenge but šukar amala. Jekh dive pišinava sine jekh izveštaj bašo jekh sobranie hem adaleske so mora sine te ikljovav, mukhljum adava izveštaj ko ekvaš ki mli mašina pišibaske. Keda irangjum man rakjate, so te dikhav, o tikno čhavo e phralengoro kaj so bešaja sine, „pomožingja“ mange te završinav mlo izveštaj. Palo adava beršencar zadinava le sine bašo adava.

Ko 1971 berš dobingjum pismo kolea so sium sine izvestimo kaj ka služinav sar oblastno nadgledniko ki diz Njujork. Siem sine but iznenadime! Sine man samo 34 berš keda selingjem amen adari. Me sium sine o prvo oblastno nadgledniko tari kali rasa ki adaja diz, ama o phralja but šukar dodžakergje man.

Sar oblastno nadgledniko uživinava sine te sikavav e javeren bašo Jehova sekova vikend ko pokrainska kongresija. But džene taro pokrainska nadglednikija sine but poiskusna mandar. Jekh lendar ikergja o govor krstibaske keda me krstingjum man. Jekh javer lendar, o Teodor Džerez, pokasno ulo členi ko Vodečko telo. Isto agjaar sine but iskusna phralja kola so služinena sine ko Betel ko Bruklin. But sium sine blagodarno so o pokrainska nadglednikija hem o betelitija kergje te osetinav man šukar. Lično uveringjum man kaj ola tane ljubezna pastirija kola so rodena vodstvo taro e Devleskoro lafi hem verno poddržinena e organizacija. Lengiri poniznost kergja mange polokho te služinav sar oblastno nadgledniko.

IRANGJUM MAN KI POKRAINSKO SLUŽBA

Ko 1974 berš, o Vodečko telo čhivgja jekh javer grupa pokrainsko nadglednikon te služinen sar oblastna nadglednikija hem adaleske me palem počmingjum te služinav sar pokrainsko nadgledniko. Ama akava puti ki Južno Karolina. Ama dži tegani o sobranija kote so sine crncija hem belcija na sine više odvojme hem šaj sine te kheden pe zaedno. Adaleske o phralja sine but bahtale bašo adava.

Ko krajo taro 1976 berš, sium sine kanimo te služinav ki jekh pokraina ki Džordžija so arakhljola maškar Atlanta hem Kolumbus. Panda šaj šukar te setinav man keda ikergjum o govor bašo pogreb pandže čhavenge tari kali rasa kola so mule soske nesave manuša thargje lengoro kher. I daj mora sine te pašljol ki bolnica soske sine but povredimi. But phralja tari kali rasa hem tari parni rasa avena sine ki bolnica te šaj te utešinen e roditelen. Dikhljum kaj e phralengoro mangipe sine but baro. Asavko sočuvstvo šaj te pomožinel e Devleskere slugenge te izdržinen čak ko najphare okolnostija.

POČMINAJA KO BETEL

Ko 1977 berš siem sine vikime ko Betel ko Bruklin te šaj te pomožina nekobor masekija bašo jekh proekti. Angleder te završinel o proekti, duj džene taro Vodečko telo ale hem zamolingje man hem e Rubi te ačhova te služina ko Betel. Hem amen prifatingjem adaja pokana.

Služingjum 24 berš ko Oddelenie baši služba kote so o phralja pomožinena sine te rešinen pe nesave phare pučiba. Beršencar, o Vodečko telo dela upatstvija kola soj tane ko sklad e biblisko načeloncar. Akala upatstvija koristingje pe te šaj te odgovorinen pe but pučiba, ama isto agjaar ola pomožingje te šaj te obučinen pe e pokrainsko nadglednikon, e starešinen hem e pioneren. Akaja obuka pomožingja bute dženenge duhovno te napredujnen. A adava kergja e Jehovaskiri organizacija te napredujnel.

Taro 1995 dži ko 2018 berš, posetingjum but podružnice sar pretstavniko taro glavno sedište, kova so angleder sine pendžardo sar zonsko nadgledniko. Kerava sine lafi e phralencar taro odborija e podružnicakere, e betelitencar hem e misionerencar te šaj te ohrabrinav len hem te pomožinav len ako sine len nesave pharipa. Ama isto agjaar me hem i Rubi siem sine but ohrabrime taro lengere iskustvija. Na primer, keda gelem ki Ruanda ko 2000 berš but siem sine pogodime taro adava keda šungjem sar o phralja hem o betelitija preživingje o genocid ko 1994 berš. But džene našavgje pumare manglen, ama iako nakhle sa adava pharipe o phralja na našavgje pumari vera, nadež hem radost.

Ki amari 50-to godišnina

Akana isi amen poviše taro 80 berš. O posledna 20 berš služinava ko Odbor e podružnicakoro ko SAD. Iako nikogaš na geljum ko fakulteti, ama sepak isi man i najbari škola taro Jehova hem leskiri organizacija. Akava obučingja man te sikavav e javeren bašo čačipe kova so ka koristinel lenge ki celo večnost (2. Kor. 3:5; 2. Tim. 2:2). Dikhljum sar o čačipe pomožinela e manušenge te ovel len pošukar životo hem te oven paše pumare Stvoritelea (Jak. 4:8). Sekogaš keda šaj, me hem i Rubi ponadari da ohrabrinaja e javeren te ceninen i prednost so isi len te sikljoven bašo Jehova hem te sikaven e javeren bašo čačipe. Adaja tani i najbari prednost so šaj te ovel jekhe Jehovaskere sluga!