3. ČLANKO PROUČIBASE
ĐILI 35 „Te haljova soj tano najvažno“
Ana odluke kola tane premali Jehovasi volja
O strahopoštovanje premalo Jehova tano prvo so e manušese valjani te šaj te ovel le mudrost, a o đandipe ando najsveto legari đi i razboritost (POSL. 9:10)
SO KA SIKLJOVA?
Ka dikha sar šaj te koristina amaro đandipe, amari sposobnost ando prosuđivanje hem amari razboritost te šaj te ana mudra odluke.
1. So valjani sare te ćera?
SVAKO DIVE valjani te ana odluke. Disave tane lokhe, sar na primer so ka ha sabale ja ked ka đa te sova. Ama, avera nane odobor lokhe. On šaj te utičinen upro amaro sastipe, bahtalipe, upro amare mangle ja upro odova sar ka služina e Jehovase. Amen mangaja amare odluke te pomožinen amenđe hem amare porodicaće. Odova soj tano najvažno, nadinaja amen so amare odluke ka oven ugodna e Jehovase (Rimlj. 12:1, 2).
2. So ka pomožini amen te ana mudra odluke?
2 Verovatno ka ane mudra odluke ako (1) leja ko obzir sa o činjenice, (2) razmislineja sar o Jehova dikhela ki disavi buti hem (3) razmislineja odolestar kola opcije isi tut. Ko akava članko ka razmotrina akala buća hem odova ka pomožini amen te vežbina amari sposobnost ando prosuđivanje (Posl. 2:11).
LE KO OBZIR SA O ČINJENICE
3. Sose tano važno te le ko obzir sa o činjenice angleder te ane disavi odluka? Vaćer jekh primer.
3 I prvo buti koja valjani te ćere tani te le ko obzir sa o činjenice. Sose tano odova važno? Zamislin jekhe manuše kova đelo ko doktori odolese so isi le problemi sastipaja. Da li o doktori ka del le disavo leko bizo te pregledini le ja te pućel le diso? Verovatno na. Isto ađahar, tu ka ane pošukar odluke ako najangleder leja ko obzir sa o činjenice kola odnosinena pe ki ti situacija. Sar šaj te ćere odova?
4. Premalo Poslovice 18:13, so valjani te ćere ako mangeja te đane sa o činjenice? (Dikh i slika.)
4 Ako mangeja te đane sa o činjenice, valjani te oven tut disave pućiba. Zamislin so hijan vićimo ko jekh druženje. Da li ka đa? Ako na đaneja e osoba koja ćerela odova druženje ja na đaneja so ka ćerel pe uduri, šaj te puće tut: „Kaj hem ked ka ovel odova druženje? Kobor manuša ka oven? Da li ka ovel neko ko ka ovel odgovorno ako diso ka desini pe? Ko ka avel? Soj tano planirimo te ćerel pe? Da li ka ovel alkohol?“ Akala pućiba ka pomožinen tut te ane jekh mudro odluka. (Čitin Poslovice 18:13.)
Le ko obzir sa o činjenice ađahar so ka razmisline ando disave pućiba (Dikh o 4. odlomko) a
5. So valjani te ćere palo odova so đaneja sa o činjenice?
5 Akana, ked đaneja sa o činjenice, razmislin andi celo situacija. Na primer, so ako ko odova druženje ka oven disave manuša kola na ićerena pe ko biblijake načelija? So ako ka ovel alkohol, ama niko na ka pazini kobor ka pijel pe? Da li već dikheja so odova druženje ka ovel sar disavi neobuzdano zabava? (1. Petr. 4:3). Ki aver strana, so ako odova druženje ka ovel ked isi tut sastanak ja ked valjani te đa ki služba? Ked razmislineja kotar sa akala buća, ka ovel tuće polokho te ane šukar odluka. Ama, isi pana diso. Akana tu đaneja sar dikheja ki situacija. Ama, sar o Jehova dikhela? (Posl. 2:6).
RAZMISLIN SAR O JEHOVA DIKHELA KI DISAVI BUTI
6. Premali Jakovljeva 1:5, sose valjani te molina amen e Jehovase asi pomoć?
6 Molin tut e Jehovase te pomožini tut te haljove sar ov dikhela ki disavi buti. O Jehova obećini so ka del amen mudrost te haljova da li disavi odluka tani šukar anglo lese jaćha. Ov dela asavki mudrost „velikodušno hem bizo te rodel o greške“. (Čitin Jakovljeva 1:5.)
7. Sar šaj te đane sar o Jehova dikhela ki disavi buti? Vaćer jekh primer.
7 Palo odova so molinđan tut e Jehovase, trudin tut te haljove o odgovor ki ti molitva. Aće jekh primer: Ako pođinđan ko drumo hem našaldiljan, verovatno ka puće nekas ko živini othe te pomožini tut. Ama, da li ka đa tuće angleder te phenel tuće kaj valjani te đa? Naravno so na. Pažljivo ka šune le đi vaćeri tuće kaj te đa. Isto ađahar, palo odova so molinđan e Jehova asi mudrost, trudin tut te haljove o odgovor ki ti molitva ađahar so ka rode o načelija andi Biblija kola primeninena pe ki ti situacija. Na primer, ked valjani te odlučine da li ka đa ko druženje kolestar angleder vaćerđam, šaj te istražine so i Biblija vaćeri ando neobuzdana zabave, ando lošno društvo hem ando odova kobor tano važno te ćhiva o Kraljevstvo ko prvo than (Mat. 6:33; Rimlj. 13:13; 1. Kor. 15:33).
8. So šaj te ćere ako valjani tuće pomoć te arakhe nesave informacije? (Dikh i slika.)
8 Ama, podijekh puti šaj ka valjani tuće pomoć te arakhe nesave informacije. Tegani šaj te rode savet ando nesavo iskusno phral ja phen. Ama, but ka pomožini tuće ako kokri istražineja. Isi but informacije ko amare publikacije, sar na primer ko Vodič kotar publikacije ando Jehovase Svedokija ili ki knjiga Načela za hrišćanski život. Ma bistri soj tano to cilj te ane odluka koja tani premali Jehovasi volja.
Razmislin sar o Jehova dikhela ki disavi buti (Dikh o 8. odlomko) b
9. Sar šaj te ova sigurna so amare odluke ka oven ugodna e Jehovase? (Efešanima 5:17)
9 Sar šaj te đana da li amare odluke ka oven ugodna e Jehovase? Najangleder, valjani šukar te penđara e Jehova. Ki Biblija pisini: „O đandipe ando Najsveto legari đi i razboritost“ (Posl. 9:10). I razboritost avela ando odova ked đanaja savo tano o Jehova, olesi namera, so ov mangela hem so mrzini. Odolese, puć tut: „So valjani te đanav ando Jehova te šaj te anav odluke kola ka oven lese ugodna?“ (Čitin Efešanima 5:17.)
10. Sose tane e biblijake načelija považna andi tradicija ili kultura?
10 Te šaj te ugodina e Jehovase, podijekh puti ka razočarina okolen kola tane amenđe paše. Na primer, disave roditeljija kola isi len šukar namera šaj terinena pe ćhaja te lel disave barvale ćhave ili nekas ko šaj te del but pare olaće, iako ov šaj nane odobor paše e Jehovaja. Normalno tano so o roditeljija mangena olengi ćhaj te ovel la šukar životi, ama ko ka pomožini la duhovno te napredujini? Sar o Jehova dikhela ko odova? O odgovor šaj te arakha ko Matej 6:33. Uduri o hrišćanija tane podstaknime „najangleder [te] roden o Kraljevstvo“. Iako amen poštujinaja amare roditeljen hem amare familija, najvažno tano te ćera e Jehova bahtalo.
RAZMISLIN KOLA OPCIJE ISI TUT
11. Premalo Filipljanima 1:9, 10, koja osobina ka pomožini amen te razmislina ando opcije kola isi amen?
11 Akana ked haljiljan sar disavo načelo šaj te utičini ki ti odluka, valjani te razmisline kola opcije isi tut. (Čitin Filipljanima 1:9, 10.) I razboritost šaj te pomožini tut te procenine so svako opcija šaj te anel. Disavo puti ka ovel lokho te ana nesave odluke. Ama, disavo puti ka ovel pharo. I razboritost ka pomožini amen te ana šukar odluke, iako i situacija tani phari.
12-13. Sar šaj i razboritost te pomožini tuće te odlučine koja buti ka prihvatine?
12 Zamislin so rodeja tuće buti te šaj te izdržine te porodica. Arakhljan duj thana kaj šaj te khuve ki buti. Sigurno razmislineja ando odova savi tani odija buti, kola smene ćerela pe hem kobor vreme ka valjani tuće te rese đi uduri. O solduj opcije nane protiv e biblijake načelija. Šaj jekh andi opcija poviše sviđini pe tuće sebepi i buti ili sose tani i plata pobari. Ama, isi pana diso sostar valjani te razmisline angleder te odlučine.
13 Na primer, da li odija buti valjani te ćerel pe ked tano sastanak? Da li sebepi odija buti na ka ovel tut vreme te brinine tut ando te porodicake emocionalna hem duhovna potrebe? Asavke pućiba ka pomožinen tut o „najvažna buća“ te ćhive ko prvo than, a odola tane i služba e Jehovase hem te porodicake potrebe, a na o materijalna buća. Palo odova, šaj te ane odluka koja o Jehova ka blagoslovini.
14. Sar i razboritost hem o mangipe ka pomožinen amen te na spotaknina averen?
14 Isto ađahar, i razboritost ka podstaknini amen te razmislina sar amare odluke šaj te utičinen upro avera te na bi spotakninaja averen (Fil. 1:10). Odova tano važno te ćera ked valjani te ana disave lična odluke, sar soj tane so ka urava hem sar ka izgledina. Na primer, amenđe šaj te sviđini pe disavo stil, ama so ako sebepi odova stil disave phralja ki skupština ja o manuša ko sveto ka spotakninen pe? I razboritost ka pomožini amen te poštujina olenge osećanja. O mangipe ka podstaknini amen te dikha „averenđe te ovel šukar“ hem te ova skromna (1. Kor. 10:23, 24, 32; 1. Tim. 2:9, 10). Tegani ka ana odluka koja ka mothovi so mangaja hem poštujinaja averen.
15. Sostar valjani te razmisline angleder te ane jekh bari odluka?
15 Ako valjani te ane disavi bari odluka, razmislin da li hijan spremno te ićere tut ko odova so ka odlučine. O Isus phenđa so valjani te računine „kobor ka koštini odova“ (Luka 14:28). Odolese razmislin kobor vreme, sredstvija ja trud ka valjani tuće te šaj te ćere odova so ka odlučine. Disavo puti šaj te vaćere te porodicaja ando odova so svako olendar šaj te ćerel te šaj te podupirini odija odluka. Sose tano odova šukar? Odova šaj te pomožini amen te haljova so disavo puti ka valjani te ćera disave promene ja ka ovel disavi aver opcija koja tani pošukar. Ked ti porodica učestvujini ko odova hem šuneja olenge predlogija, tegani olenđe ka ovel polokho te podupirinen odija odluka (Posl. 15:22).
ANA ODLUKA KOJA O JEHOVA KA BLAGOSLOVINI
16. So ka pomožini tuće te ane jekh odluka koja o Jehova ka blagoslovini? (Dikh o okvir „ Sar šaj te ane mudra odluke?“)
16 Ako ka ćere sa o buća kola đi akana pominđam, tu hijan spremno te ane jekh mudro odluka. Sose? Odolese so leljan ko obzir sa o činjenice hem razmislinđan ando načelija kola ka pomožinen tut te ane odluka koja ka ovel premali Jehovasi volja. Akana šaj te moline e Jehova te blagoslovini ti odluka.
17. Soj tani i najvažno buti koja šaj te pomožini amen te ana šukar odluke?
17 Čak iako angleder anđan but šukar odluke, ma bistri so i najvažno buti koja ka pomožini tut te ane šukar odluke tani te oslonine tut upro Jehova, a na upri ti sposobnost hem upro to iskustvo. Ov dela amen đandipe, sposobnost ando prosuđivanje hem razboritost. Odola buća pomožinena amen te ova mudra (Posl. 2:1-5). O Jehova šaj te pomožini amen te ana odluke kola tane premali olesi volja (Ps. 23:2, 3).
ĐILI 28 Te ova e Jehovase amala
