KO EFTATO veko angl. n. e., i Asirija hine najbari svetsko sila. Sar so hine objasnimo ko sajt ando britansko muzej, oj vladinđa kotar Kipar ko zapad, pa sa đi o Iran ko istok hem čak reslja ko Egipat. Olaki glavno diz hine i Niniva, koja ko odova vreme hine najbari diz ko sveto. Oj hine la but šuže vrtija, bare palate hem biblioteke. O lafija kola hine pisime ko zidija ki Niniva mothovena so o kralj Asurbanipal, sar avera asirska kraljija, phenđa soj tano ov „kralj ando celo sveto.“ Đi ov vladinđa, dićhilo so niko našti te osvojini e Asirija.

Ked i Asirija hine najzorali, o Jehova prekalo prorok Sofonija phenđa: „[O Jehova]... ka uništini e Asirija, i Niniva ka ovel pusto, ka ovel šuki sar pustinja.“ Uzo odova, prekalo prorok Naum o Jehova phenđa: „Len tumenđe srebro, len tumenđe zlato!... I diz tani ćući, pusto, sa tano lendo!... Svako ko ka dikhel tut ka našel tutar hem ka phenel: ’I Niniva tani pusto!‘“ (Sof. 2:13; Na. 2:9, 10; 3:7). Ked šunđe odola lafija, o manuša šaj pućlje pe: „Ćaće li ka ovel odova? Da li ćaće i Asirija ka ovel osvojimi?“ Dićhilo lenđe so i Asirija niked na ka ovel osvojimi.

Odova so mislinđe so niked na ka ovel, ćaće ulo! Ko krajo ando eftato veko angl. n. e., o Vaviloncija hem o Međanija osvojinđe i Asirija. Ko krajo, i Niniva aćhilji pusto hem sare bisterđa la. Premali jekh publikacija koja ikalđa o muzej andi umetnost Metropoliten ko Njujork, i Niniva hine thardi hem o manuša šaj hine te šunen andi Niniva samo kotar Biblija. Premali internet arhiva ando biblijako arheološko društvo, ko 1800-ta berša, „niko na đanđa da li i Niniva ćaće postojinđa.“ Ama, ko 1845. berš, o arheolog Ostin Henri Lerd počminđa te hanel o ruševine andi Niniva. Odova so arakhlja mothovđa so i Niniva ćaće postojinđa.

Odova so e biblijake proročanstvija andi Niniva ispuninđe pe đi o najtikno detalji, uverini amen so e biblijake proročanstvija kotar avdisutne svetska sile sigurno ka ispuninen pe (Dan. 2:44; Otkr. 19:15, 19-21).