Ja ku birimwo

Ja ku rutonde rw’ibirimwo

‘Ijambo ry’Imana rirafise ububasha’

‘Ijambo ry’Imana rirafise ububasha’

Ijambo ry’Imana [ni] rizima kandi rigira ububasha.”​—HEB. 4:12.

INDIRIMBO: 96, 94

1. Ni igiki cerekana ko Ijambo ry’Imana rifise ububasha? (Raba ishusho itangura.)

TWEBWE Ivyabona vya Yehova, turazi neza ko ijambo ry’Imana, ni ukuvuga ubutumwa yahaye abantu, “ari rizima kandi rigira ububasha.” (Heb. 4:12) Benshi muri twebwe twariboneye ko Bibiliya ifise ububasha bwo guhindura ubuzima bw’abantu. Hari abavukanyi na bashiki bacu bahoze ari ibisuma, imborerwa canke abasambanyi. Abandi na bo, naho wamengo bararoraniwe muri iyi si, barumva ko hari ico babuze. (Umus. 2:3-11) Hari abantu benshi vyasa n’uko batagira icizigiro, bahavuye baronka icizigiro bivuye ku bubasha bw’Ijambo ry’Imana. Ushobora kuba umaze gusoma inkuru mwene izo zishimishije muri rwa rukurikirane rw’ibiganiro bisohorwa mu Munara w’Inderetsi bivuga ngo “Bibiliya irahindura ubuzima bw’abantu.” Vyongeye, uramaze kwibonera ko naho umukirisu aba amaze kwemera ukuri, abandanya kugira amahinduka abifashijwemwo n’Ivyanditswe.

2. Ububasha bw’Ijambo ry’Imana bwagaragaye gute mu kinjana ca mbere?

2 Vyoba bitangaje kubona abantu benshi muri iki gihe baragize amahinduka akomeye kubera ko bize Bibiliya? Habe namba! Ivyo bitwibutsa abavukanyi na bashiki bacu bo mu kinjana ca mbere bari bafise icizigiro c’ijuru. (Soma 1 Abakorinto 6:9-11.) Intumwa Paulo amaze kuvuga abantu batazotorana Ubwami bw’Imana, yaciye yongerako ati: “Ukwo ni ko bamwe muri mwebwe bari bameze.” Ariko bari barahindutse babifashijwemwo n’Ijambo ry’Imana be n’impwemu nyeranda yayo. N’inyuma y’aho bamwebamwe bamenyeye ukuri, babwirijwe kugira amahinduka akomeye. Bibiliya iravuga umukirisu yarobanuwe wo mu kinjana ca mbere yaciwe mw’ishengero, mu nyuma aragarukanwa. (1 Kor. 5:1-5; 2 Kor. 2:5-8) Ntibiremesha none kubona Ijambo ry’Imana ryarafashije abo bavukanyi bacu gutsinda ingeso mbi zitandukanye?

3. Muri iki kiganiro turimbura iki?

3 Nta gukeka ko twipfuza gukoresha neza ico gikoresho gifise ububasha, ari ryo Jambo ry’Imana. (2 Tim. 2:15) Muri iki kiganiro, turaza kurimbura ingene tworeka ububasha bw’Ijambo ry’Imana bugakora (1) mu buzima bwacu, (2) igihe turi mu ndimiro (3) be n’igihe twigisha mw’ishengero. Ivyo bizodufasha kwerekana ko dukunda be n’uko dukengurukira Umuvyeyi wacu wo mw’ijuru atwigisha ibitwungura.​—Yes. 48:17.

MU BUZIMA BWACU

4. (a) Dukwiye gukora iki kugira ngo Ijambo ry’Imana ridufashe? (b) Wewe usoma Bibiliya ryari?

4 Kugira ngo Ijambo ry’Imana ridufashe, turakwiye kurisoma tudahorereza, mbere bishobotse imisi yose. (Yos. 1:8) Ego ni ko, benshi muri twebwe bacurumba muri vyinshi. Ariko rero, ntidukwiye kureka ngo hagire ikintu na kimwe kitubuza kwama dusoma Bibiliya, naho yoba ari amabanga tujejwe. (Soma Abanyefeso 5:15, 16.) Benshi mu basavyi ba Yehova barishingiye umwanya wo kuyisoma. Hari abayisoma mu gitondo, abandi ku mugoroba kibure ku wundi mwanya. Babona ibintu nk’uko umwanditsi w’amazaburi yabibona. Yavuze ati: “Ewe kuntu nkunda itegeko ryawe! Ni ryo nitwararika bukarinda bwira.”​—Zab. 119:97.

5, 6. (a) Kubera iki kuzirikana bihambaye? (b) Ni igiki codufasha kuzirikana mu buryo ngirakamaro? (c) Wewe ubwawe wungukiye gute ku gusoma Ijambo ry’Imana no kurizirikanako?

5 Ariko rero gusoma Bibiliya vyonyene ntibihagije. Birahambaye ko tuzirikana ku vyo dusoma. (Zab. 1:1-3) Aho ni ho gusa tuzoshobora kwungukira ku mpanuro zayo zidata igihe. Twaba dusoma Ijambo ry’Imana muri Bibiliya ubwayo canke mu twuma tw’ubuhinga bwa none, dukwiye kwihatira gushira ku mutima ivyo dusoma.

6 None ni igiki codufasha kuzirikana mu buryo ngirakamaro? Benshi basanze ari vyiza gufata akanya bahejeje gusoma igihimba kanaka, bakibaza ibibazo bikurikira: ‘Ibi binyigishije iki ku vyerekeye Yehova? Ndiko nshira mu ngiro gute ingingo ngenderwako ziri muri iki gice nsomye? Ni ibiki noryohora?’ Nitwazirikana kw’Ijambo ry’Imana tubijanisha n’isengesho, bizotuma turushiriza gushira mu ngiro impanuro ritanga. Emwe, bizotuma ububasha bw’Ijambo ry’Imana bukora cane mu buzima bwacu.​—2 Kor. 10:4, 5.

MU NDIMIRO

7. Twokoresha neza gute Ijambo ry’Imana igihe turi mu ndimiro?

7 Twokoresha gute neza Ijambo ry’Imana igihe turi mu ndimiro? Intango ya vyose ni ukurikoresha kenshi gashoboka. Umuvukanyi umwe ni we yavuze ati: “Hamwe woba uriko uramamaza inzu ku nzu uri kumwe na Yehova, ubwo ni wewe woguma uvuga canke womureka na we akavuga?” Yashatse kwerekana ko igihe dusomeye umuntu Ijambo ry’Imana turi mu ndimiro, tuba turetse Yehova akaba ari we yivugira. Icanditswe catowe neza kiragira ububasha kuruta ivyo twovuga vyose. (1 Tes. 2:13) Niwibaze rero uti: ‘Noba ngerageza uko nshoboye kwose gusomera Ijambo ry’Imana abo mbwira inkuru nziza?’

8. Igihe turi mu ndimiro, ni kubera iki gusomera gusa abantu ivyanditswe bidahagije?

8 Ariko rero gusomera gusa abantu ivyanditswe ntibihagije. Uti kuki? Kuko abenshi usanga badatahura Bibiliya. No mu kinjana ca mbere ni ko vyari bimeze. (Rom. 10:2) Ntidukwiye rero kwiyumvira ko dusomeye gusa umuntu icanditswe aca atahura ibivugwamwo. Turakwiye gushimika ku majambo nyamukuru ari muri ico canditswe, bishobotse tugasubira kuyasoma, hanyuma tukayasigura. Tubigenjeje gutyo, twoshobora gutuma Ijambo ry’Imana rikora ku mutima abatwumviriza.​—Soma Luka 24:32.

9. Twobigenza gute kugira ngo dutume abo dusomera icanditswe basonera Bibiliya? Tanga akarorero.

9 Vyongeye, ivyo tuvuga imbere yo gusomera umuntu icanditswe bikwiye kuba ivyotuma asonera Bibiliya. Nk’akarorero twovuga duti: “Reka turabe ico Imana ivuga kuri iki kintu.” Igihe uwo muntu aba atari umukirisu twovuga duti: “Raba ico Ivyanditswe Vyeranda bivuga.” Nimba na ho turiko tuyaga n’uwutamenyereye ivy’idini, twomubaza duti: “Woba urigera wumva iki kintu cavuzwe kera?” Egome, turakwiye kwibuka ko abo tuganira batandukanye maze umwe wese tukamuyagisha duhuje n’uko ivyiwe vyifashe.​—1 Kor. 9:22, 23.

10. (a) Niwigane ivyashikiye umuvukanyi umwe. (b) Wiboneye gute ububasha bw’Ijambo ry’Imana mu gikorwa co mu ndimiro?

10 Benshi basanze gusoma Ijambo ry’Imana mu ndimiro bikora cane ku mutima abo tuyaga. Nk’akarorero, hari umuvukanyi yasubiye kuraba umutama umwe yari amaze imyaka asoma ibinyamakuru vyacu. Aho kumushikiriza gusa Umunara w’Inderetsi mushasha, uwo muvukanyi yaciye amusomera icanditswe kimwe cari muri wo. Yamusomeye mu 2 Abakorinto 1:3, 4, ahagira hati: “Se w’imbabazi zuzuye ikibabarwe ikaba n’Imana y’uruhoza rwose, [iraduhoza] mu makuba yacu yose.” Ayo majambo yarakoze ku mutima cane uwo mutama, aca asaba uwo muvukanyi ngo asubire kuyamusomera. Uwo mutama yaciye amubwira ko we n’umugore wiwe bari bakeneye cane indemesho, aca yipfuza kumenya n’ibindi Bibiliya ivuga. Ntiwemera none ko gukoresha Ijambo ry’Imana mu ndimiro ari ngirakamaro?​—Ivyak. 19:20.

IGIHE TWIGISHA MW’ISHENGERO

11. Abavukanyi bigisha mw’ishengero bafise ibanga irihe?

11 Twese turahimbarwa no kwitaba amakoraniro, amateraniro be n’amahwaniro. Ahanini tuyitaba kugira ngo dusenge Yehova. Ariko kandi turungukira cane ku nyigisho tuharonkera. Abavukanyi bigisha kuri ivyo biringo barafise agateka kadasanzwe. Naho ari agateka, barakwiye kwibuka ko ari n’ibanga rikomeye. (Yak. 3:1) Bakwiye kwama bitwararika ko ivyo bigisha babishingira kw’Ijambo ry’Imana. Igihe ufise ako gateka ko kwigisha, wokwerekana gute ko Ijambo ry’Imana rifise ububasha?

12. Umushikirizansiguro yokwiyemeza gute ko insiguro yiwe ishingiye ku Vyanditswe?

12 Niwiyemeze ko insiguro yawe ishingiye ku Vyanditswe. (Yoh. 7:16) None ivyo bisobanura iki? Kimwe coco, niwirinde ko hagira ikintu na kimwe, vyaba ivyabonywe, uturorero canke mbere uburyo uyishikiriza, gipfukiranya imirongo usoma. Niwibuke kandi ko gusoma gusa imirongo myinshi atari kwo gushingira inyigisho kuri Bibiliya. Nkako, gukoresha imirongo myinshi cane, vyoshobora gutuma abakwumviriza badasigarana n’umwe mu bwenge. Nuhitemwo rero witonze ivyanditswe nyamukuru, ufate umwanya wo kubisoma, kubisigura, kubitangira akarorero no kwerekana ingene vyoshirwa mu ngiro. (Neh. 8:8) Nimba insiguro yawe ishingiye ku rucacagu rwatanzwe n’ishirahamwe, nufate umwanya wo kurusuzuma be n’ivyanditswe birimwo. Niwihatire gutahura isano riri hagati y’ivyiyumviro birimwo be n’ivyanditswe vyatanzwe. Nuce ukoresha ivyanditswe wahisemwo kugira ngo wigishe ivyo vyiyumviro. (Urashobora kuronka ivyiyumviro ngirakamaro mu cigwa ca 21 gushika 23, mu gitabu Niwungukire ku Nyigisho yo mw’Ishure ry’Ubusuku bwa Gitewokarasi.) Ikiruta vyose, nusabe Yehova agufashe guserura ivyo vyiyumviro bihambaye biri mw’Ijambo ryiwe.​—Soma Ezira 7:10; Imigani 3:13, 14.

13. (a) Mushiki wacu umwe yakozwe gute ku mutima n’ukuntu ivyanditswe vyakoreshejwe kw’ikoraniro rimwe? (b) Wungukiye gute ku kuntu Ivyanditswe bikoreshwa mu makoraniro yacu?

13 Hari mushiki wacu wo muri Ostraliya yakozwe ku mutima cane n’ukuntu ivyanditswe vyakoreshejwe kw’ikoraniro rimwe. Naho yari yarashikiwe n’ibintu bibabaje akiri muto, yarakiriye neza ubutumwa bwo muri Bibiliya maze ariyegurira Yehova. Ariko rero, vyaramugora kwemera ko Yehova amukunda. Yamara, yahavuye ahindura ivyiyumviro. None ni igiki camufashije? Ivyo vyabaye igihe yazirikana ku canditswe cakoreshejwe kw’ikoraniro rimwe aca agihuza n’ibindi vyanditswe vyo muri Bibiliya. * Woba nawe warigeze gukorwa ku mutima n’ukuntu Ijambo ry’Imana ryakoreshejwe kw’ikoraniro, kw’iteraniro canke kw’ihwaniro?​—Neh. 8:12.

14. Twokwerekana gute ko duha agaciro Ijambo rya Yehova?

14 None ntidukengurukira Yehova kuba dufise Ijambo ryiwe Bibiliya? Uretse ko yariduhaye abigiranye urukundo, yaranashikije umuhango yatanze w’uko rizokwamaho ibihe vyose. (1 Pet. 1:24, 25) Turakwiye rero gusoma Ijambo ry’Imana tudahorereza, tukaryisunga mu buzima bwacu, kandi tukarikoresha mu gufasha abandi. Tubigize, tuzoba twerekanye ko dukunda kandi duha agaciro ubwo butunzi, na canecane uwabuduhaye ari we Yehova Imana.

^ ing. 13 Raba uruzitiro ruvuga ngo  “Ihinduka rikomeye.”