Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

“Bâ, bamara so ayeke ti kete mara ti Juda”

“Bâ, bamara so ayeke ti kete mara ti Juda”

Chapitre 4

“Bâ, bamara so ayeke ti kete mara ti Juda”

1-3. Kpale wa ayeke hara Jésus? Lo sara ye tongana nyen?

 GBÂ ti azo ayeke gue na peko ti Jésus ti gbu lo. Ala mû a-épée na anduru keke nga aturugu ayeke na popo ti ala. Ndo avuko mingi me ala yeke hon na ndo ti alege ti gbata ti Jérusalem na bï mo bâ mo tene gi oko sioni bibe si ayeke fa lege na ala. Ala fâ popo-hoto ti Cédron ti gue na Hoto ti akeke ti olive. Nze aga kota kue na lê ti nduzu awe, me ala yeke na akeke so wâ ayeke na li ni nga na alampe. Ala mû awâ ndali ti so mbinda akanga lê ti nze? Wala ala bâ ti ala a tene zo ni so ala yeke gi lo ahonde tere ti lo na yâ ti vukongo ndo? Atâa araison ti ala ni ayeke tongana nyen, zo so apensé ti lo atene tere ti Jésus ayeke dö na mbeto, andâ lo hinga Jésus ni nzoni pëpe.

2 Jésus ahinga kpale so ayeke hara lo. Atâa so kue, lo kpe pëpe me lo yeke ku ni. Gbâ ti azo ni aga nduru, na Judas si amû ala na peko ti lo; lo yeke lani mbeni kota kamarade ti Jésus. Na kamene pëpe, Judas akä Jésus na lege so, ti fa lo na azo ni, lo bara lo na lo su ngbanga ti lo ti mvene ni. Ye oko, Jésus adö kirikiri pëpe. Na pekoni, lo gue na dawa ti azo ni. Lo hunda ala lo tene: “Ala yeke gi zo wa?” Ala tene: “Jésus, zo ti Nazareth.”

3 Azo mingi ayeke sara fade mbeto na gbele gbâ ti azo so amû aye ti bira na maboko ti ala tongaso. Peut-être a yeke ye so gbâ ti azo so aku ti bâ fade na mbage ti koli so ayeke luti na gbele ala so. Me tere ti Jésus adö pëpe; lo kpe pëpe nga yanga ti lo adö ti tene mbeni mvene pëpe. Lo tene gi na ala tënë so: “Mbi la.” So lo sara ye kirikiri pëpe nga mbeto asara lo pëpe asara si li ti azo ni akpe kue. Ala kiri na peko na ala tï na sese!​—Jean 18:1-6; Matthieu 26:45-50; Marc 14:41-46.

4-6. (a) A haka Molenge ti Nzapa na anyama wa? Ngbanga ti nyen? (b) Na alege ota wa Jésus afa so lo yeke na mbeto pëpe?

4 Nyen la amû lege na Jésus ti sara ye kirikiri pëpe nga ti dö pëpe na gbele ye ti sioni tongaso? Na nduru tënë, a yeke sarango ye na mbeto pëpe. Sarango ye na mbeto pëpe ayeke na popo ti asarango ye so azo aye ni mingi nga so ala ye ti bâ na mbage ti mbeni mokonzi; nga na ndo ti tënë ti sarango ye na mbeto pëpe, mbeni zo ti lingbi na Jésus nga ti hon lo ayeke dä pëpe. Na yâ ti chapitre so ahon, e bâ tongana nyen Jésus ayeke na tâ be-ti-molenge nga lo sara tere ti lo kete. A yeke na lege ni si a iri lo “Molenge ti ngasangbaga”. (Jean 1:29). Ye oko, ti fa so Jésus ayeke zo ti mbeto pëpe, a haka lo na mbeni nyama nde. Bible asara tënë ti Molenge ti Nzapa atene: “Bâ, bamara so ayeke ti kete mara ti Juda.”​—Apocalypse 5:5.

5 Fani mingi, a fa bamara tongana nyama so ayeke sara ye na mbeto pëpe. Mo tingbi lê na lê na mbeni kota bamara awe? Tongana mo tingbi na mbeni awe, mingi ni, mbeni ye akangbi popo ti mo na lo si lo sara sioni na mo pëpe; peut-être lo yeke na yâ ti mbeni gbagba na mbeni ndo ti batango anyama ti ngonda. Atâa so kue, mbeto ayeke sara mo. Tongana mo bâ lê ti kota nyama so, so ayeke na ngangu mingi, si lê ti lo atingbi na ti mo, mo yeke bâ so lo kpa mbeni nyama so alingbi ti kpe na mbeto na gbele mbeni ye pëpe. Bible asara tënë ti “bamara so ayeke ngangu ahon ambeni nyama kue, na mbeto ti mbeni nyama asara lo pëpe”. (aProverbe 30:30). Sarango ye ti Christ na mbeto pëpe ayeke nga tongaso.

6 Zia e bâ tongana nyen Jésus asara ye na mbeto pëpe tongana bamara na alege ota: Lo gbu koko ti tâ tënë, lo maï tënë ti mbilimbili, na lo luti na azo so agi ti kanga lege na kusala ti lo. Fade e yeke bâ nga so e kue, atâa e yeke azo ti mbeto wala azo ti mbeto pëpe, e lingbi ti mû tapande ti Jésus ti sara ye na mbeto pëpe.

Lo sara mbeto pëpe ti gbu koko ti tâ tënë

7-9. (a) Nyen la asi na ngoi so Jésus ayeke na ngu 12? Na bango ni, nyen la akpa ye ti mungo mbeto na zo? (b) Tongana nyen Jésus asara ye na mbeto pëpe na gbele awafango ye na yâ ti temple?

7 Na yâ ti dunia so Satan, “babâ ti mvene”, si ayeke mokonzi ni, mingi ni a hunda ti sara ye na mbeto pëpe ti gbu koko ti tâ tënë (Jean 8:44; 14:30). Jésus aku pëpe juska lo ga kota zo awe si lo gbu koko ti tâ tënë. Na ngoi so lo yeke na ngu 12, na peko ti matanga ti Pâque na Jérusalem, mo ye ti bâ, Jésus ayeke na tere ti babâ na mama ti lo pëpe. Lango ota, Marie na Joseph agi lo gbä. Na nda ni, ala wara lo na yâ ti temple. Lo yeke sara nyen kâ? “Lo yeke duti na popo ti awafango ye, lo yeke mä ala nga lo yeke hunda tënë na ala.” (Luc 2:41-50). Bâ azo ni so Jésus aduti na popo ti ala si lo yeke sara lisoro so.

8 Awasungo mbaï atene so ambeni na popo ti akpengba mokonzi-nzapa ti ngoi ni kâ ayeke ngbâ lakue na yâ ti temple na peko ti amatanga na ala yeke fa ye na azo na gbe ti mbeni kota véranda ti temple ni. Azo ayeke duti na gbe ti ala ti mä ala na ti hunda atënë na ala. Awafango ye so ayeke azo so ahinga mbeti mingi. Ala hinga Ndia ti Moïse mingi, ala hinga nga gbâ ti andia na angobo so azo asigigi na ni so ayeke dü gi na ndo ti tere tongana angu mingi ayeke hon. Tongana mo si mo yeke na popo ti azo tongaso, mo yeke bâ tere ti mo tongana nyen? Mbeto ayeke sara mo? A yeke duti na lege ni. Ka tongana mo yeke gi na ngu 12, ye ni ayeke duti tongana nyen? Amaseka mingi ayeke sara kamene (Jérémie 1:6). Na ekole, ambeni asara kue ti tene awafango ye na ala abi lê na ndo ti ala pëpe; amaseka so asara mbeto ti tene a hunda ala ti sara mbeni tënë, ti tene a di iri ti ala, nga ti tene a zia kamene na lê ti ala wala a he ala.

9 Ye oko, ge e bâ Jésus ayeke duti na popo ti azo so ahinga mbeti mingi so, na lo sara mbeto pëpe ti hunda ala na atënë so yâ ni alï. Nga lo sara mbeni ye nde ahon so. Bible atene: “Ala kue so ayeke mä lo, bê ti ala ayeke pika lakue ndali ti aye so lo hinga nga ndali ti atënë so lo yeke kiri na ni.” (Luc 2:47). Bible afa na e pëpe tënë wa la Jésus atene na ngoi ni so, me e lingbi ti hinga so Jésus asara ye tongana kukuru pëpe ti diko gi peko ti atënë ti mvene so amokonzi-nzapa so aye ni mingi (1 Pierre 2:22). Ên-ën, lo gbu koko ti atâ tënë ti Mbeti ti Nzapa, na bê ti azo so ayeke mä lo adö so mbeni molenge ti ngu 12 ayeke sara tënë na mara ti ndara tongaso nga na mbeto pëpe.

10. Tongana nyen amaseka Chrétien laso asara ye na mbeto pëpe tongana Jésus?

10 Laso nga, mo yeke wara amaseka Chrétien mingi mingi so ayeke mû tâ gi peko ti gere ti Jésus. Tâ tënë, ala yeke mbilimbili-kue pëpe tongana Jésus lani. Me tongana lo, ala ku pëpe ti ga kota zo awe si ala gbu koko ti tâ tënë. Na ekole wala na yâ ti vaka ti ala, ala yeke sara ye na kode ti hunda atënë na azo, ti mä ala nga ti fa tâ tënë na ala na nengo ala (1 Pierre 3:15). Tongana a mû ala kue, amaseka so amû maboko na akamarade ti ala ti ekole, awafango ye na ala nga avoizin ti ala ti ga adisciple ti Christ. Biani, sarango ye ti ala na mbeto pëpe alingbi gi ti nzere na bê ti Jéhovah! Bible ahaka amaseka ni so na mamio so adë pendere, amû ngia na bê ti zo nga ayeke gbani gbani.​—Psaume 110:3.

11, 12. Na ngoi so Jésus aga kota, tongana nyen si lo gbu koko ti tâ tënë na mbeto pëpe?

11 Na ngoi so lo ga kota, lege mingi Jésus afa so lo yeke sara ye na mbeto pëpe ti gbu koko ti tâ tënë. Biani, kusala ti lo ato nda ni na mbeni ngangu pikango patara so azo mingi ayeke bâ ni tongana ye ti mbeto. Atâa so lo yeke archange mbeni pëpe me gi mbeni senge zo ti mitele, Jésus adö sese na Satan so ayeke wato ti Jéhovah so sioni ti lo nga na ngangu ti lo ahon ti tanga ti awato ni kue. Jésus aluti na Satan na lo ke lege so Satan aba na yâ ti Mbeti ti Nzapa. Jésus akaï pikango patara ni na tenengo tënë so na mbeto pëpe: “Hon kâ, Satan!”​—Matthieu 4:2-11.

12 Na sarango tongaso, Jésus afa ye so lo yeke sara ande na ngoi ti kusala ti lo: na mbeto pëpe, lo yeke gbu koko ti Mbeti ti Nzapa na gbele angangu kue so a yeke sara ti ba yâ ni wala ti sara kua na ni na lege ni pëpe. Na ngoi ti lo lani, azo aye ti ba yâ ti tënë ti Nzapa mingi tongana ti laso. Jésus atene na amokonzi-nzapa ti ngoi ti lo, lo tene: “Ala sara si tënë ti Nzapa ayeke na ngangu mbeni pëpe ndali ti ngobo so ala fa ni na azo ti gue na ni.” (Marc 7:13). Amokonzi-nzapa ni so ayeke lani azo so azo akpe ala mingi, me Jésus asara mbeto pëpe ti sigigi na nda ti ala na tenengo na ala so ala yeke awaziba so afa lege na amba ti ala nga ala yeke awahandango lê ti zo * (Matthieu 23:13, 16). Tongana nyen si e lingbi ti mû tapande ti Jésus so ti sara ye na mbeto pëpe?

13. Tongana e yeke mû tapande ti Jésus, a lingbi e dabe ti e na nyen? Pasa wa e yeke na ni?

13 Biani, e dabe ti e so e yeke tongana Jésus pëpe so ayeke na ngangu ti diko ye na yâ ti bê ti azo nga e yeke na ngangu ti fâ ngbanga pëpe tongana lo. Me e lingbi ti mû tapande ti lo ti gbungo koko ti tâ tënë na mbeto pëpe. Na tapande, tongana e sigigi na nda ti afango ye ti wataka so azo atene na ndo ti Nzapa, na ndo ti aye so lo leke ti sara nga na ndo ti Bible, e yeke za lumière na yâ ti dunia so asabango ti Satan avuko lê ti azo ti yâ ni (Matthieu 5:14; Apocalypse 12:9, 10). E yeke mû maboko na azo ti sigigi na gbe ti ngbâa ti afango ye ti wataka so ayeke yôro tënë ti mbeto mingi na bê ti ala nga so ayeke tongana mbeni sioni yorö so ayeke buba songo ti ala na Nzapa. So pasa si e yeke na ni ti bâ gango tâ tënë ti zendo ti Jésus so: “Tâ tënë ayeke zi ala”!​—Jean 8:32.

Na mbeto pëpe, lo maï tënë ti mbilimbili

14, 15. (a) Mbeni lege so Jésus afa “ye so a iri ni mbilimbili” ayeke so wa? (b) So lo sara tënë na wali ti Samarie so, Jésus ake ti mû peko ti asioni bango ndo wa?

14 Aprophétie ti Bible afa ândö so fade Messie ayeke fa polele na azo ti amara “ye so a iri ni mbilimbili.” (Matthieu 12:18; Ésaïe 42:1). Biani, a yeke lani ye so Jésus ato nda ti sara ni na ngoi so lo yeke na sese. Tâ na mbeto pëpe, lo fa lakue so lo yeke sara ye mbilimbili nga lo yeke bâ yâ ti azo bango pëpe si lo sara ye na ala. Na tapande, lo ke asioni bango ndo so azo ayeke na ni na ndo ti ambeni zo na so ague nde na Mbeti ti Nzapa atâa so a yeke bango ndo ti azo mingi na ngoi ti lo.

15 Na ngoi so Jésus asara lisoro na wali ti Samarie na dungu ti Sychar, li ti adisciple ti lo akpe. Ngbanga ti nyen? Na ngoi ni kâ, aJuif mingi ake aSamaritain na bê oko; kengo ndo so abâ gigi ngbene ye ândö giriri kozoni si Jésus aga na sese (Esdras 4:4). Nga, ambeni kota mokonzi-nzapa ti aJuif abâ awali na nzoni lê oko pëpe. Andia ti ala so ala sigigi na ni, so na pekoni si a sû na mbeti, ahunda na koli ti sara lisoro na wali pëpe; a tene même so a yeke na lege ni pëpe ti fa Ndia ti Nzapa na awali. A yeke bâ awali ti Samarie tongana mbeni ye ti sioni. Jésus ake ti mû peko ti asioni bango ndo so, na lo fa ye na wali ti Samarie so dandara (atâa so duti ti lo alingbi na ndia ti Nzapa pëpe), na lo fa même na lo so lo yeke Messie.​—Jean 4:5-27.

16. Ngbanga ti nyen a lingbi aChrétien aduti na mbeto pëpe ti sara ye nde tongana a ndu tënë ti dutingo na asioni bango ndo na ndo ti ambeni zo?

16 Mo duti na tere ti azo so ayeke sara sioni tënë ti ambeni mara wala ti ambeni zo awe? Peut-être ala yeke sara ambeni tënë ti ngia ti he na azo ti mbeni mara nde, wala ala yeke sara asioni tënë na ndo ti awali wala akoli, wala ala yeke zere azo so duti ti ala na ti ala ayeke nde. Adisciple ti Christ ayeke yeda na mara ti asarango ye tongaso pëpe, na ala yeke sara kue ti zi na yâ ti bê ti ala akete kete bibe ti dutingo na sioni bango ndo na ndo ti ambeni mara wala ambeni zo (Kusala 10:34). A lingbi e oko oko kue e manda ti sara ye na mbeto pëpe na ndo ti tënë so.

17. Nyen la Jésus asara lani na yâ ti temple? Ngbanga ti nyen?

17 Sarango ye na mbeto pëpe amû lege nga na Jésus ti sara ngangu kue ti maï tënë ti dutingo na sioni oko pëpe ti azo ti Nzapa nga na ti aye so a leke teti vorongo Lo. Na tongo nda ti kusala ti lo, lo lï na yâ ti temple na Jérusalem na bê ti lo ason ti bâ awadengo buze na azo ti changengo nginza so ayeke dë buze dä. Teti so bê ti lo ason na lege ni, lo tomba azo ti kango ye so nga lo bi akungba ti ala na gigi (Jean 2:13-17). Na ngoi so kusala ti lo na sese ayeke nduru ti hunzi, lo kiri lo sara oko ye so (Marc 11:15-18). Aye so lo sara so asara si lo yeke lani na asioni wato, me lo gi bê ti lo pëpe ti sara ni. Ngbanga ti nyen? Ngbene ye so lo de kete, lo iri temple so da ti Babâ ti lo, na a yeke gi tënë ti yanga pëpe (Luc 2:49). Ti buba lege so a yeke voro na tâ Nzapa na yâ ti temple so ayeke mbeni sioni ye so lo lingbi lâ oko pëpe ti kanga lê na ndo ni. So lo yapu na sarango ye amû lege na lo ti duti tâ na mbeto pëpe ti sara ye so a lingbi lo sara.

18. Ti tene congrégation aduti na sioni oko pëpe, tongana nyen si aChrétien alingbi ti fa so ala yeke sara ye na mbeto pëpe?

18 Legeoko nga laso, adisciple ti Christ ayeke bi bê ti ala mingi na ndo ti tënë ti dutingo na sioni oko pëpe ti azo ti Nzapa nga na ti aye so a leke teti vorongo Lo. Tongana ala bâ so mbeni mba ti ala Chrétien asara mbeni kota siokpari, ala yeke kanga gi lê yeke na ndo ni pëpe. Na mbeto pëpe, ala yeke sara tënë ni na zo ni wala na a-ancien (1 aCorinthien 1:11). Ala yeke sara kue ti tene a-ancien ti congrégation ahinga tënë ni. A-ancien alingbi ti mû maboko na ala so ayeke na kobela na lege ti yingo na ala lingbi nga ti sara mbeni ye ti bata angasangbaga ti Jéhovah si ala duti na sioni oko pëpe.​—Jacques 5:14, 15.

19, 20. (a) ye wa a yeke na lege ni pëpe na ngoi ti Jésus? Azo apusu lani Jésus ti sara nyen? (b) Ngbanga ti nyen adisciple ti Christ ake ti yôro tere ti ala na yâ ti poroso nga na yâ ti aye ti ngangu so azo ayeke sara na amba ti ala? Mbeni futa ti pekoni ayeke nyen?

19 Ye oko, e lingbi ti tene so Jésus atiri lani ti leke aye kue so ayeke na lege ni pëpe so a mû ndo mingi na ngoi ti lo kâ? Tâ tënë, aye mingi lani ayeke dä so ayeke na lege ni pëpe na ngoi ti Jésus. Kodoro ti lo ayeke lani na gbe ti mbeni kodoro-wande. A-Romain ayeke sara lani pasi na aJuif na lege ti aturugu so ala zia na yâ ti kodoro ni, na lege ti futango gbâ ti lapo, na même ala yôro tere ti ala na yâ ti aye so andu vorongo Nzapa ti aJuif. A yeke ye ti dongo bê pëpe si gbâ ti azo aye lani ti tene Jésus ayôro tere ti lo na yâ ti aye ti poroso ti ngoi ti lo (Jean 6:14, 15). Ge nga, a lingbi lo fa so lo yeke sara ye na mbeto pëpe.

20 Jésus afa so Royaume ti lo ayeke ti dunia so pëpe. Na lege ti tapande ti lo, lo fa na adisciple ti lo ti ngbâ yongoro na atiri ti poroso ti ngoi ni na ti zia lê ti ala gi na ndo ti fango nzoni tënë ti Royaume ti Nzapa (Jean 17:16; 18:36). Lo fa mbeni kpengba lege ti dutingo nde na dunia so na ngoi so gbâ ti azo aga ti gbu lo. Pierre alondo hio ti sara mbeni ye; lo gboto épée ti lo na lo dë mbeni zo na kä. A yeke ngangu pëpe ti yeda na ye so Pierre asara so. Tongana a lingbi fade ti bâ sarango ye ti ngangu na zo tongana ye so ayeke na lege ni, a yeke duti fade gi na bï ni so, so azo aye ti sara sioni na Molenge ti Nzapa so tënë ayeke na li ti lo pëpe. Ye oko, ti londo na bï ni so, Jésus azia mbeni ndia ndali ti adisciple ti lo kue so ayeke na ndo ti sese; lo tene na Pierre: “Kiri na épée ti mo na place ni, teti azo kue so amû épée ayeke kui ande na lege ti épée.” (Matthieu 26:51-54). Ti adisciple ti Christ lani, ti sara ye na siriri ahunda ti duti na mbeto pëpe, tongana ti so a hunda ni laso. Ndali ti so ala duti nde na dunia so, aChrétien laso ayeke na tënë na li ti ala pëpe na yâ ti gbâ ti abira ti laso, tukungo mênë ti azo ti mbeni mara, tongana azo alondo na ngangu ti fa ngonzo ti bê ti ala, nga na ambeni mara ti ye ni tongaso. So a hinga ala tongana azo so tënë ayeke na li ti ala pëpe ayeke mbeni futa ti peko ti sarango ye ti ala na mbeto pëpe.

Na mbeto pëpe, lo luti na azo so agi ti kanga lege na kusala ti lo

21, 22. (a) Kozo si Jésus atingbi na kota tara kue so lo wara, maboko wa lo wara? (b) Tongana nyen Jésus afa so lo sara ye na mbeto pëpe juska na nda ni?

21 Molenge ti Jéhovah ahinga kozo awe so lo yeke tingbi na asioni zo so ayeke gi ti kanga lege na kusala ti lo na sese (Ésaïe 50:4-7). Fani mingi, azo agi ti fâ lo, juska na ti so a sara tënë ni na akozo paragraphe ti chapitre so. Tongana nyen si Jésus angbâ ti sara ye na mbeto pëpe na gbele akpale tongaso? Biani, nyen la Jésus ayeke sara fade kozoni si gbâ ti azo so aga ti gbu lo? Lo yeke sambela na Jéhovah ngangu. Nyen la Jéhovah asara? Bible atene na e so “a mä lo nzoni”. (aHébreu 5:7). Jéhovah atokua mbeni ange ti ga ti kpengba Molenge ti lo.​—Luc 22:42, 43.

22 Kete na pekoni so ange so akpengba lo, Jésus atene na abazengele ti lo: “Ala londo, e gue.” (Matthieu 26:46). Tara ti bâ tongana nyen lo fa so lo yeke na mbeto pëpe na yâ ti tënë ti lo so. Lo tene: “E gue”, atâa so lo hinga so lo yeke hunda na gbâ ti azo so aga ti gbu lo ti ndu adisciple ti lo pëpe, so adisciple ti lo ni ayeke dö lo ti kpe, nga so gi lo oko si lo yeke luti na lê ti ngoi ti ngangu so. Gi lo oko lo luti na lê ti ngbanga so a fâ na lege ni pëpe, na lê ti hengo ndo, pasi nga kuâ ti pono. Na yâ ti aye so kue, lo woko pëpe na mbeto.

23. Fa ngbanga ti nyen Jésus ayeke pëpe mbeni zo so ayeke sara ye gi tongaso sân ti gbu li na ngoi so lo tingbi na kota tara nga na ngoi so a ye ti fâ lo.

23 Jésus ayeke mbeni zo so asara ye gi tongaso sân ti gbu li? Ên-ën. Zo so ayeke sara ye gi tongaso sân ti gbu li ayeke nde mingi na zo so ayeke sara ye biani na mbeto pëpe. Ti tâ tënë ni, Jésus afa lani na adisciple ti lo ti sara ye na hange, ti zi tere ti ala yeke na yâ ti ye ti sioni si ala ngbâ ti sara ye so bê ti Nzapa aye (Matthieu 4:12; 10:16). Ye oko, so gbâ ti azo so aga ti gbu lo, Jésus ahinga so mbeni lege ti kpe ayeke dä pëpe. Lo hinga ye so bê ti Nzapa aye. Jésus aleke na bê ti lo ti ngbâ be-ta-zo; tongaso gi oko ye so lo lingbi ti sara ayeke ti gue gi na lê ti tara ni.

24. Ngbanga ti nyen e lingbi ti hinga biani so e lingbi ti sara ye na mbeto pëpe na gbele atara kue so alingbi ti londo?

24 Biani, fani mingi adisciple ti Jésus afa so ala yeke tambela na peko ti gere ti Maître ti ala na sarango ye na mbeto pëpe. Mingi ti ala aluti na lê ti hengo ndo, sarango ye ti ngangu na zo, kanga, pono na même kuâ. So ala yeke awasiokpari so, ala wara ngangu tongaso na ndo wa ti sara ye na mbeto pëpe? A dü ala dungo na ni pëpe. Legeoko tongana ti so Jésus awara lani ngangu so alondo na Nzapa, adisciple ti lo nga awara ngangu so alondo na Nzapa (aPhilippien 4:13). Tongaso, mo sara mbeto pëpe ti ye so alingbi ti si na mo kekereke. Leke na bê ti mo ti ngbâ be-ta-zo, na fade Jéhovah ayeke mû na mo ngangu so mo yeke na bezoin ni ti sara ye na mbeto pëpe. Ngbâ ti wara ngangu na lege ti tapande ti Jésus, Wafango lege na e, so atene: “Ala gbu ngangu! Mbi hon dunia so na ngangu awe.”​—Jean 16:33.

[Kete tënë na gbe ni]

^ Awasungo mbaï atene so mingi ni lani azo ayeke voro asende ti akota mokonzi-nzapa ti aJuif gi tongana ti so ala yeke voro lani asende ti aprophète nga na akota wakua ti Nzapa ti giriri.

Mo lingbi ti mû tapande ti Jésus tongana nyen?

● Tongana nyen si tapande ti Jésus alingbi ti mû maboko na mo ti sara ye na mbeto pëpe, atâa tongana atâ tënë so mo fa ason bê ti azo?​—Jean 8:31-59.

● Ngbanga ti nyen a lingbi e zia pëpe si mbeto ti Satan wala ti asioni yingo ti lo akanga lege na e ti mû maboko na azo?​—Matthieu 8:28-34; Marc 1:23-28.

● Ngbanga ti nyen a lingbi e duti nduru ti bâ mawa ti azo so ayeke na yâ ti pasi atâa a lingbi ti sara ye ti ngangu na e ndali ni?​—Jean 9:1, 6, 7, 22-41

● Tongana nyen si beku so ayeke lani na gbele Jésus amû maboko na lo ti luti na lê ti atara? Tongana nyen si beku so mo yeke na ni alingbi ti mû maboko na mo ti sara ye na mbeto pëpe?​—Jean 16:28; 17:5; aHébreu 12:2.

[Ahundango tënë ti manda na ye]

[Foto na lembeti 39]

Amaseka Chrétien mingi ayeke fa tënë ti mabe ti ala na mbeto pëpe

[Foto na lembeti 42]

“Mbi la”

[Foto na lembeti 44]

A-Témoin ti Jéhovah asara ye na mbeto pëpe na gbele ye ti ngangu so a sara na ala