Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

A yeke azo so avivre na ndö ti sese si akui la aga ayingo ape

A yeke azo so avivre na ndö ti sese si akui la aga ayingo ape

Ayingo ayeke dä biani. A yeke wara anzoni yingo na asioni yingo. Eskê a yeke azo so avivre na ndö ti sese si akui la aga ayingo?

Ên-ën. Tongana mbeni zo akui lo yeke gue na ndo ti ayingo ape, tongana ti so azo mingi apensé. E hinga ni tongana nyen? Ndali ti so Bible la afa ni. Bible ayeke mbeni mbeti so ayeke tene gï tâ tënë na alondo na oko tâ Nzapa, so iri ti lo ayeke Jéhovah. Jéhovah la aleke azo; lo la lo hinga mbilimbili ye so ayeke si na azo tongana ala kui.—Psaume 83:18; 2 Timothée 3:16.

A sara Adam na fuku ti sese

Bible atene so Nzapa asara Adam, kozo koli, “na fuku ti sese.” (Genèse 2:7) Lo zia lo na yâ ti Paradis, so ayeke yaka ti Éden. Tongana Adam amä lani yanga ti Jéhovah, lo yeke kui ape, lo yeke ngbâ na fini na ndö ti sese juska laso. Me na ngoi so lo ke na mbana ti bata ndia ti Nzapa, Nzapa atene na lo: “Mo [yeke] kiri na sese, teti a sara mo na sese. Mo yeke fuku ti sese, na mo yeke kiri ande na fuku ti sese.”—Genèse 3:19.

Tënë so aye ti tene nyen la? Zia e bâ si. Adam ayeke lani na ndo wa kozo si Jéhovah acréé lo na fuku ti sese? Lo yeke lani na ndo oko ape. Lo yeke lani mbeni yingo na yayu ape. Lo yeke na fini ape. Ni la, tongana Jéhovah atene na Adam atene mo yeke “kiri na sese”, lo ye ti tene so Adam ayeke kui. Adam ayeke gue na ndo ti ayingo ape. Na ngoi so lo kui, lo yeke na fini encore ape. Tongana zo akui aye ti tene so fini ti lo ahunzi awe.

Ka ti ambeni zo so akui awe so ayeke tongana nyen? Ala nga kue fini ti ala ahunzi awe? Bible atene:

  • “Ala kue [so ti tene azo na anyama] ayeke gue na oko ndo. A sara ala kue na fuku ti sese, na ala kue ayeke kiri na fuku ti sese.”—Zo-ti-fa-tene 3:20.

  • “Azo so akui awe ahinga ti ala ye oko pëpe.”—Zo-ti-fa-tene 9:5.

  • “Ndoye ti ala, kengo so ala ke na zo nga na mbanda so ala sara ayeke dä encore ape.”—Zo-ti-fa-tene 9:6.

  • “Na yâ ti Dû ti kuâ so mo yeke gue dä, kusala, lekengo kapa ti sara ambeni ye, hingango ye wala ndara ayeke dä pëpe.”—Zo-ti-fa-tene 9:10.

  • ‘Zo akiri na sese; na lango ni so, apensé ti lo akui.’—Psaume 146:4.

Gï azo so ayeke na fini la apeut ti sara aye so

A yeke ngangu na mo ti yeda na atënë ti yâ ti aversê ti Bible so? Tongana a yeke tongaso, gbu li ti mo na ndö ti ye so: Na yâ ti asewa mingi, koli la si ayeke gi nginza ti bata na azo ti da ti lo. Tongana lo kui, sewa ni ayeke wara akpale mingi. A peut ti si so wali ti lo na amolenge ti lo ayeke na nginza ti vo na ye ti tengo ni ape. Peut-être même ambeni wato ti koli ni aga asara ye ti ngangu na ala. Ni la, hunda terê ti mo: ‘Tongana koli so ayeke fade na fini na ndo ti ayingo, ngbanga ti nyen la lo ngbâ ti bata azo ti sewa ti lo ape? Ngbanga ti nyen la si lo kanga lege na asioni zo ti sara sioni na sewa ti lo ape?’ Ndali ti so, atënë so Bible atene ayeke tâ tënë. Koli ni so ayeke na fini encore ape, lo peut ti sara ye oko ape.—Psaume 115:17.

Akuâ apeut pëpe ti aidé azo so nzara asara ala wala ti bata pëpe azo so mbeni zo asara sioni na ala

So a ye ti tene so akuâ ayeke kiri ande na fini ape? Ên-ën. E yeke sara ande tënë na ndö ti zingongo ti akuâ. Me, a ye ti fa so akuâ ahinga ndö ape, ala yeke hinga pëpe aye so mo yeke sara. Ala peut ti bâ mo ape, ti mä mo ape wala ala peut ti sara tënë na mo ape. Mo bezoin ti sara mbeto ti ala ape. Ala peut ti aidé mo ape nga ti sara sioni na mo ape.—Zo-ti-fa-tene 9:4; Ésaïe 26:14.