Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

CHAPITRE 11

Ala yeke na ‘ngia mingi nga ala si na yingo vulu’

Ala yeke na ‘ngia mingi nga ala si na yingo vulu’

Ye so Paul asara na ngoi so azo aye ti mä lo kete ape

Kusala 13:1-52

1, 2. Nyen la asara si voyage so Barnabas na Saul ayeke gue ti sara ayeke nde mingi? Kua ti ala ayeke sara si Kusala 1:8 aga tâ tënë tongana nyen?

 TERÊ ti aita ti congrégation ti Antioche anzere mingi na lango ni so. Na lege ti yingo vulu, a soro Barnabas na Saul na popo ti gbâ ti aprophète na awafango ye so ayeke kâ ti tokua ala na ayongoro ndo ti fa nzoni tënë (Kus. 13:1, 2). a A tokua lani akoli so ayeke na nzoni kode ti fango ye na ambeni ndo tongana amissionnaire awe. Me a tokua ala gï na ando so aChrétien ayeke dä awe (Kus. 8:14; 11:22). Ye oko, ti so ni so, a yeke tokua Barnabas na Saul na ando so mingi ti azo ni ade ti mä nzoni tënë ape. Jean Marc ayeke gue na ala ti sara kua na ala.

2 A sara ngu 14 tongaso so Jésus atene na adisciple ti lo, atene: “Ala yeke duti atémoin ti mbi na Jérusalem, na yâ ti Judée kue nga na Samarie nga juska na ambage ti sese so ayeke tâ yongoro.” (Kus. 1:8). So a iri Barnabas na Saul ti ga amissionnaire ayeke sara si tënë ti Jésus so aga tâ tënë hio. b

A zia ala nde “ti sara kusala” ni (Kusala 13:1-12)

3. Nyen la asara si ayongoro voyage ayeke ngangu mingi na ngoi ti akozo Chrétien?

3 Laso, azo apeut ti gue na ando so ayo na yâ ti ngbonga oko wala use grâce na aye tongana oto wala avion. Me a yeke lani tongaso ape na ngoi ti akozo Chrétien. Mingi ti azo ayeke tambela lani na gere ti gue na ando nde nde, na alege so ala yeke mû ayeke nzoni ape. Tambela ti lango oko, so ayeke peut-être gï kilomètre 30, ayeke woko zo ngangu. c Tongaso, atâa so Barnabas na Saul ayeke na ngia ti komanse kua ti ala, ala hinga so a lingbi ala sara ngangu nga ala sara asacrifice mingi.—Mat. 16:24.

4. (a) A soro Barnabas na Saul tongana nyen? Aita abâ ni tongana nyen? (b) E lingbi ti sara nyen ti mû maboko na aita so bungbi amû na ala akua?

4 Me ngbanga ti nyen la yingo vulu afa gï Barnabas na Saul ti tene a zia ala nde “ti sara kusala” ni? (Kus. 13:2). Bible afa raison ni ape. Ye so e hinga ayeke so a soro akoli so na gbe ti yingo vulu. Ye oko afa ape so tanga ti aprophète na awafango ye na Antioche ake desizion ni. Me ala yeda na ni na bê ti ala kue. A nzere na Barnabas na Saul so aita asara bê na terê ti ala ape, me aita amû jeûne, ala sambela na ala “zia maboko na ndö ti [ala] na ala tokua ala ti gue.” (Kus. 13:3). A yeke nzoni e kue e mû maboko na aita so bungbi amû na ala akua, na tapande aita so aga ancien. Ahon ti sara bê na terê ti ala, a lingbi e ‘ne ala mingi mingi ndali ti kusala so ala yeke sara.’—1 aThes. 5:13.

5. Barnabas na Saul asara nyen ti fa tënë na zoa ti Chypre?

5 Na peko ti so Barnabas na Saul atambela si ala si na Séleucie, mbeni port so ayeke nduru na Antioche, ala mû bateau ti gue na zoa ti Chypre; a yeke voyage ti kilomètre 200 tongaso. d So Chypre ayeke kodro ti Barnabas, a nzere na lo ti fa nzoni tënë na kodro ti lo. Gï so ala si na Salamine, mbeni gbata so ayeke na est ti zoa ni, ala “komanse ti fa tënë ti Nzapa na azo na yâ ti asynagogue ti aJuif.” e (Kus. 13:5). Barnabas na Saul alondo na mbeni mbage ti Chypre ala gue juska na mbeni mbage ni, na âmanke ala yeke fa tënë na akota gbata so ala si dä. A dépend lege so ala mû, peut-être amissionnaire so atambela kilomètre 220 tongaso.

6, 7. (a) Sergius Paulus ayeke zo wa? Ngbanga ti nyen la Bar-Jésus aye pëpe si lo mä nzoni tënë? (b) Nyen la Saul asara ti tene Bar-Jésus akanga lege pëpe na Sergius Paulus so aye tâ tënë?

6 Na ngoi ni kâ, vorongo anzapa ti wataka amû ndo na Chypre. Barnabas na Saul abâ ni polele tongana ala si na Paphos so ayeke na ouest ti zoa ni. Kâ, ala tingbi na “Bar-Jésus, lo yeke zo ti yorö nga prophète ti wataka. Lo yeke na terê ti proconsul Sergius Paulus, mbeni koli so ahinga ndo mingi.” f Na ngoi ti akozo Chrétien, aRomain mingi so ahinga ndo ayeke bâ ka mbeni zo ti yorö wala zo ti gingo nda ti ye na lege ti atongoro ti mû maboko na ala ti mû akota desizion; même Sergius Paulus “so ahinga ndo mingi” ayeke sara nga tongaso. Atâa so kue, tënë ti Royaume agbu bê ti lo, na lo “ye biani ti mä tënë ti Nzapa.” Ye so anzere oko ape na Bar-Jésus, so a hinga lo nga na iri ti Élymas, so aye ti tene “zo ti yorö”.—Kus. 13:6-8.

7 Bar-Jésus aye ti lo tënë ti Royaume ape. Lo bâ so gï oko ye so lo peut ti sara ti bata kota ndo ti lo ti zo ti mungo wango na Sergius Paulus ayeke ti “gboto proconsul ni yongoro na tënë ti mabe ni.” (Kus. 13:8). Me Saul ayeke zia lege ape na zo ti magie so ti sara si Sergius Paulus ake tënë ni. Tongaso Saul asara nyen? Bible atene: “Saul, so a iri lo nga Paul, akomanse ti si na yingo vulu na lo bâ gï yâ ti lê ti [Bar-Jésus], si lo tene: ‘Mo koli so, mo so mo si singo na mara ti aye ti handa nde nde kue nga na ti aye ti sioni nde nde kue, molenge ti Zabolo, mo so mo yeke wato ti aye kue so ayeke mbilimbili, lawa la mo yeke zia ti ba yâ ti alege ti Jéhovah so ayeke mbilimbili so? Biani, bâ, maboko ti Jéhovah ayeke na ndö ti mo na mo yeke ga ande waziba, na yâ ti mbeni ngoi mo yeke bâ lumière ti lâ pëpe.’ Gï na lê ni lê ni, mbeni ye tongana gbâ ti guru ti ngu nga na bingo atï na ndö ti lo, si lo yeke ngoro na ndo oko na lo yeke gi mbeni zo ti gbu maboko ti lo ti fa lege na lo.” g Nyen la asi na peko ti miracle so? “Tongana proconsul ni abâ ye so asi so, lo mä na bê, ndali ti so bê ti lo adö na tënë ti Jéhovah so a fa ni.”—Kus. 13:9-12.

Tongana ti Paul, e yeke gbu koko ti tâ tënë atâa a sara ye ti ngangu na e

8. Na lege wa la e lingbi ti sara ye na mbeto ape tongana ti Paul?

8 Paul asara mbeto ti Bar-Jésus ape. Legeoko nga, a lingbi e sara mbeto ape tongana azo so ake tënë ti Royaume agi ti kinda mabe ti azo so asara nzara ni. Atâa so kue, a yeke nzoni ‘lakue atënë ti yanga ti e aduti nzoni, e zia ingo dä’. (aCol. 4:6). Me na oko ngoi ni, e ye pëpe ti dö mbeni zo so asara nzara ti tënë ni ti zia gï ngbanga ti so e ye tënë ape. Nga e yeke sara mbeto pëpe ti sigi na nda ti abungbi ti nzapa ti wataka so angbâ ti “ba yâ ti alege ti Jéhovah so ayeke mbilimbili”, tongana ti so Bar-Jésus asara (Kus. 13:10). Na tapande ti Paul, zia e ngbâ ti fa tâ tënë na mbeto ape na azo so tënë ni anzere na ala. Nga atâa so Nzapa ayeke mû maboko na e polele tongana ti so lo sara na Paul so ape, e hinga so, na lege ti yingo vulu ti lo, Jéhovah ayeke gboto azo so alingbi ti ga na yâ ti tâ tënë.—Jean 6:44.

“Mbeni tënë ti kpengba na azo” (Kusala 13:13-43)

9. Na lege wa la Paul na Barnabas azia nzoni tapande na azo so ayeke mû li ni na yâ ti congrégation laso?

9 Mbeni ye achangé na ngoi so akoli so azia Paphos na ala mû bateau ti gue na Pergé, mbeni gbata ti Asie Mineure so ayeke na terê ti ngu; a yo na Paphos kilomètre 250. Kusala 13:13 afa so akoli so ayeke “Paul na amba ti lo”. A ye peut-être ti tene so Paul akomanse ti mû li ni na yâ ti akua ni awe. Me ye oko afa ape so Barnabas asara bê na terê ti Paul. Akoli use so angbâ lani ti sara kua maboko na maboko ti sara ye so bê ti Nzapa aye. Paul na Barnabas azia nzoni tapande na azo so ayeke mû li ni na yâ ti congrégation laso. Ahon ti gbugburu terê ndali ti kota ndo, aChrétien adabe ti ala na tënë ti Jésus so lo tene: “Ala kue ayeke aita.” Nga lo tene: “Zo so ayâa iri ti lo, a yeke sara si lo ga kete, na zo so asara terê ti lo kete, a yeke yâa ande iri ti lo.”—Mat. 23:8, 12.

10. Ti londo na Pergé ti gue na Antioche ti Pisidie, voyage ayeke tongana nyen?

10 Tongana ala si na Pergé, Jean Marc azia Paul na Barnabas lo kiri na Jérusalem. Bible afa ape raison so lo zia ala gï hio tongaso so. Paul na Barnabas angbâ na voyage ni, ala londo na Pergé ala gue na Antioche ti Pisidie, mbeni gbata so ayeke na Galatie. A yeke kete tambela ape, ndali ti so Antioche ti Pisidie ayo mètre 1100 na ndö ti ngu-ingo. A yeke lani ngangu na ala ti tambela na ando ni so ahoto ahon ndö ni, nga abandit asi singo na lege ni. Na ndö ti akpale so, a yeke peut-être na ngoi ni so la Paul atï kobela. h

11, 12. Na ngoi so Paul amû tënë na yâ ti synagogue ti Antioche ti Pisidie, tënë ti nyen la lo tene ti tene azo amä lo?

11 Tongana Paul na Barnabas asi na Antioche ti Pisidie awe, ala lï na yâ ti synagogue ni na lâ ti Sabbat. Bible atene: “Na peko ti so a diko mbeti ti Ndia nga na ti aProphète na gbele azo kue awe, amokonzi ti synagogue ni atokua ndo na ala, atene: ‘Aita, tongana ala yeke na mbeni tënë ti kpengba na azo so, ala tene ni.’” (Kus. 13:15). Paul alondo ti sara tënë.

12 Paul akomanse tënë ti lo, lo tene: “Azo ti Israël na ala kue so akpe mbeto ti Nzapa.” (Kus. 13:16). A-Juif nga na aprosélyte la ayeke mä lo. So azo so ayeke mä lo ahinga pëpe place ti Jésus na yâ ti ye so Nzapa aye ti sara, Paul atene nyen ti tene ala duti na nzara ti mä lo? Kozoni, lo fa na nduru tënë mbaï ti aJuif. Lo fa na ala lege so Jéhovah ‘ayâa mara ni na nduzu na ngoi so ala sara kodro tongana awande na sese ti Égypte’; lo fa nga so, na peko ti so a zi ala, a sara nduru na ngu 40 tongaso, Nzapa ‘akanga bê na gbele asarango ye ti terê ti ala na yâ ti benyama.’ Paul afa nga so azo ti Israël amû Sese ti zendo nga so Jéhovah ‘amû sese [ni] na azo ti Israël tongana héritage.’ (Kus. 13:17-19). So na lâ ti Sabbat oko oko a yeke diko mbeni mbage ti Mbeti ti Nzapa na kota go, ambeni zo atene so peut-être Paul ayeke kiri na ndö ti ambeni tënë so a diko ni fade awe. Tongana a yeke tongaso, a yeke mbeni tapande so afa so Paul ahinga ti “ga ye kue ndali ti mara ti azo nde nde kue”.—1 aCor. 9:22.

13. Nyen la e peut ti sara ti ndu bê ti azo so e yeke fa tënë na ala?

13 A yeke nzoni e kue e gi ti sara si azo so e yeke fa tënë na ala amä e. Na tapande, ti hinga bungbi ti nzapa so azo ni ayeke sara alingbi ti mû maboko na e ti soro mbeni tënë so agbu bê ti ala. Nga, e lingbi ti fa peko ti aversê ti Bible so peut-être ala hinga ni. A lingbi ti duti nzoni ti hunda na ala ti diko versê ni na yâ ti Bible ti ala wani. Gi ti sara aye nde nde ti ndu bê ti azo so mo yeke fa tënë na ala.

14. (a) Paul atene nyen ti yôro nzoni tënë na ndö ti Jésus na yâ ti tënë ti lo? Wango wa la lo mû na azo ni? (b) Azo ni asara nyen?

14 Na pekoni, Paul afa tongana nyen la agbia ti Israël akomande na peko ti terê ngbii a si na ‘mbeni sauveur, Jésus,’ so Jean Baptiste aleke lege na lo kozo si lo ga. Paul afa nga so a fâ Jésus me na pekoni a zingo lo (Kus. 13:20-37). Lo tene: “Tongaso, aita, zia ala hinga so a yeke na lege ti zo so la si a yeke fa tënë ti pardon ti siokpari na ala. . . . Azo kue so amä na bê, a zi tënë ni na li ti ala na lege ti zo so.” Bazengele Paul awa ala, lo tene: “Ala sara hange si ye so a sara tënë ni na yâ ti ambeti ti aProphète so aga na ndö ti ala pëpe, so a tene: ‘Ala bâ ni, ala azo so azere ye, zia li ti ala akpe kue nga ala kui, ngbanga ti so mbi ngbâ ti sara mbeni kua na ngoi ti ala, mbeni kua so ala yeke mä na bê na ni lâ oko pëpe même tongana mbeni zo afa ndani kue na ala.’” Azo ni ayamba atënë ti Paul nzoni mingi. Bible atene: “Azo ni avoro yanga na ala ti tene ala kiri ala sara tënë na ndö ti aye so na lango ti Sabbat ti peko.” Nga, na peko ti so azo ti synagogue ni akangbi terê ti ala awe, “aJuif mingi nga na aprosélyte mingi so avoro Nzapa amû peko ti Paul na Barnabas.”—Kus. 13:38-43.

“E yeke gue ti e na azo ti amara” (Kusala 13:44-52)

15. Nyen la asi na lâ ti Sabbat ti peko?

15 Na lâ ti Sabbat ti peko, “mingi ti azo ti gbata ni” abungbi ti mä Paul. Ye so anzere na ambeni Juif ape, na ala “komanse ti tene asioni tënë ti ke na atënë so Paul ayeke tene.” Na mbeto ape, lo na Barnabas atene na ala: “A yeke nzoni a fa tënë ti Nzapa kozoni na ala. Me ndali ti so ala ke ni na ala pusu ni yongoro na ala, nga ala bâ terê ti ala so ala lingbi na fini ti lakue lakue pëpe so, bâ e yeke gue ti e na azo ti amara. Biani, Jéhovah amû commandement so na e, lo tene: ‘Mbi zia mo tongana lumière ti amara, si mo duti mbeni ye so aga na salut juska na anda ti sese.’”—Kus. 13:44-47; És. 49:6.

“Ala sara si a sara ye ti ngangu na Paul nga na Barnabas . . . Na adisciple ni angbâ ti duti na ngia mingi nga ti si na yingo vulu.”—Kusala 13:50-52

16. A-Juif asara ye tongana nyen na peko ti ngangu tënë so a tene na ala? Tongana a sara ye ti ngangu na Paul na Barnabas, ala sara nyen?

16 Terê ti azo ti amara nde so amä tënë ni anzere, na “ala kue so ayeke nduru ti yeda na tënë ni ti wara fini ti lakue lakue aga azo so amä na bê.” (Kus. 13:48). Gï na yâ ti kete ngoi, tënë ti Jéhovah amû yâ ti kodro ni. Me tënë ni anzere na aJuif ape. Ti bâ ni nzoni, Paul na Barnabas atene na ala so atâa so a fa tënë ti Nzapa na ala kozoni, ala ke Messie ni, tongaso ala lingbi gï na ngbanga ti Nzapa. A-Juif apusu awali so iri ti ala awu mingi nga na akoli so ayeke akota zo ti gbata ni, “na ala sara si a sara ye ti ngangu na Paul nga na Barnabas na ala tomba ala na sese ti ala.” Paul na Barnabas asara nyen? Ala ‘pika sese ti gere ti ala na azo ni na ala gue na Iconium.’ Ti bungbi ti Nzapa ti aChrétien na Antioche ti Pisidie awe la? Ên-ën. Adisciple so angbâ kâ “angbâ ti duti na ngia mingi nga ti si na yingo vulu.”—Kus. 13:50-52.

17-19. Na alege wa la e peut ti mû nzoni tapande so Paul na Barnabas azia? Tongana nyen la e yeke duti na ngia mingi tongana e sara ni?

17 Lege so abe-ta-zo so asara ye na ngoi so a sara ye ti ngangu na ala afa mbeni ye na e. E yeke zia pëpe ti fa tënë, même tongana akota zo ti dunia so agi ti kanga lege na e. Bâ so tongana azo ti Antioche ake tënë ni, Paul na Barnabas “apika sese ti gere ti ala na azo ni”. Ala sara ni pëpe ti fa so ala sara ngonzo me ti fa so tënë ti ye so ayeke si na azo ni ayeke gï na li ti azo ni wani. Amissionnaire so ahinga so ala peut ti forcé azo ape ti mä na bê na Jésus. Oko ye so ala peut ti sara ayeke ti ngbâ ti fa tënë. Na ala ngbâ gï ti fa tënë na ngoi so ala yeke gue na Iconium.

18 Ka ti adisciple so angbâ na Antioche ayeke tongana nyen? Tâ tënë, ala yeke fa tënë na azo so aye ni ape. Me atâa azo ni amä ala ape, adisciple so ayeke duti na ngia. Jésus atene: “Ngia ayeke na ala so amä tënë ti Nzapa na abata ni!” (Luc 11:28). Adisciple ti Antioche ti Pisidie angbâ lani ti sara tongaso.

19 Tongana ti Paul na Barnabas, a yeke nzoni e girisa lâ oko ape so e doit ti fa nzoni tënë. Atâa azo aye ti mä wala ala ye ti mä ape, a bâ gï ala. Tongana tënë so e yeke fa agbu bê ti azo ni ape, zia e mû tapande ti akozo Chrétien. Tongana e bâ tâ tënë na nene ni na e zia si yingo vulu afa lege na e, e nga e yeke duti na ngia, même tongana a sara ye ti ngangu na e.—aGal. 5:18, 22.

b Ti si na ngoi ni so, a yeke wara acongrégation na Antioche ti Syrie so ayo na Jérusalem kilomètre 550 tongaso na mbage ti nord.

c Bâ encadré “ Voyage na ngoi ti abazengele”.

d Na ngoi ni kâ, mbeni bateau apeut ti sara kilomètre 150 tongaso na lango oko tongana pupu ayeke nzoni. Tongana a yeke tongaso ape, voyage ni ayeke ninga.

e Bâ encadré “ Na yâ ti asynagogue ti aJuif”.

f Chypre ayeke na gbe ti komandema ti adéputé ti Rome. Kota zo so ayeke na ndö ti zoa ni ayeke mbeni gouverneur so lo yeke zo ti ndo ni na so kamba ti kua ti lo alingbi na ti mbeni proconsul.

g Ge, a komanse ti iri Saul na iri Paul. Ambeni zo atene so lo mû iri ti Paul, so ayeke iri ti lo ti Romain, ti tene a nzere na Sergius Paulus. Ye oko, so lo ngbâ na iri ti Paul même na peko ti so lo zia Chypre afa so mbeni raison nde ayeke dä: a fa so Paul, “bazengele ti amara nde,” aye si fadeso a iri lo na iri ti lo ti Romain ni. Ye so peut-être apusu lo nga ti mû iri Paul ayeke so tongana a di iri ti lo ti Hébreu, Saul, na yanga ti Grec, totongo ni akpa mbeni sioni tënë.—aRom. 11:13.

h Paul asû mbeti ti lo na aita ti Galatie ngu mingi na peko ti tambela so. Na yâ ti mbeti so, lo tene: “A yeke lani ndali ti mbeni kobela so ayeke na terê ti mbi la mbi wara lege ti fa na ala nzoni tënë ti kozoni.”—aGal. 4:13.