Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

Kota nzara amû yâ ti dunia laso: Bible atene nyen na ndö ni?

Kota nzara amû yâ ti dunia laso: Bible atene nyen na ndö ni?

 “Zo oko ayeke kui nzara ape.” So ayeke espoir so akota zo ti dunia ayeke na ni ti leke mbeni oko ti akota kpale so azo ayeke na ni, so ti tene, ti bâ tongana nyen la ala peut ti mû kobe na azo kue na yâ ti dunia. a Me, eskê mbeni lâ nzara ayeke duti ande dä ape? Bible atene nyen na ndö ni?

Bible afa kozo awe so kota nzara ayeke tï na ngoi ti e

 Bible afa kozo awe so kota nzara ayeke tï na ngoi ti e, mbeni ngoi so a iri ni “lâ ti nda ni.” (2 Timothée 3:1). Nzapa la ayeke pëpe na gunda ti kota nzara so, me lo gboto mê ti e na ndö ni (Jacques 1:13). Bâ aprophétie ti Bible use so asara tënë na ndö ni.

 “Kota nzara ayeke tï . . . na ando nde nde na peko ti terê.” (Matthieu 24:7). Bible atene kozo awe so kota nzara ayeke tï na ando nde nde. Ade ti ninga ape, mbeni rapport so alondo na azo so ayeke manda ye na ndö ti tongana nyen la a yeke produire kobe nga a yeke kangbi ni atene: “A-effort so azo ti dunia asara ti tene zo oko akui nzara ape nga ti tene azo awara kobe alingbi na ala atï na ngu.” b Na yâ ti akodro mingi, azo kutu mingi awara pëpe kobe so ala yeke na bezoin ni. Ye ti mawa ni ayeke so, mingi na popo ti ala akui.

 “Bâ, mbeni vuko mbarata! Zo so aduti na ndö ti mbarata ni ayeke na kilo na maboko ti lo.” (Apocalypse 6:5). Na yâ ti prophétie so, mbarata ni nga na zo ti kpengo na ni aye ti sara tënë ti nzara so ayeke tï na lâ ti nda ni. c Zo ti kpengo na mbarata ni ayeke na kilo na maboko ti lo ti pesé na kobe. Tongana zo ti kpengo na mbarata ni ayeke hon, mbeni go atene so ngere ti kobe ayeke ga cher mingi nga lo gboto mê ti azo ti gaspillé akobe ape (Apocalypse 6:6). Ye so afa polele kpale ti warango kobe so ayeke na yâ ti dunia laso, so azo milliard mingi apeut ti wara anzoni kobe ape wala ti vo ni.

Tongana nyen la kpale ti kota nzara ayeke hunzi ande?

 Azo ti gingo nda ti aye atene so sese amû na e gbâ ti akobe so apeut ti lingbi azo kue. Tongaso, aye wa la asara si kpale ti kobe ayeke dä? Ti gue oko na tënë ti Bible, nyen la Lo so acréé e, Jéhovah, d ayeke sara ande ti leke aproblème so?

 Problème ni: Agouvernement ti azo apeut pëpe ti hunzi tënë ti pauvreté nga na injustice so asara si azo ayeke kui nzara.

 Solution ni: Gouvernement ti Nzapa so ayeke nzoni kue ayeke mû ande place ti gouvernement ti azo (Daniel 2:44; Matthieu 6:10). Laso, a yeke ngangu na mingi ti azo so ayeke pauvre ti wara kobe, me, na gbe ti Royaume ti Nzapa ye ni ayeke changé ande. Bâ ye so Bible atene na ndö ti Jésus Christ, so ayeke Gbia ti Royaume ni: “Lo yeke zi awayere so atoto ti tene a mû maboko na ala, nga na zo ti mawa na zo kue so zo ti mungo maboko na lo ayeke dä pëpe. . . . Alê ti kobe ayeke dü mingi na ndö ti sese; a yeke sigi gbani gbani na li ti ahoto.”—Psaume 72:12, 16.

 Problème ni: Abira abuba aye na asara si kpale ti nginza ayeke dä, na ye ti pekoni ayeke so ayeke ngangu na azo ti tene ala wara kobe so ala yeke na bezoin ni.

 Solution ni: ‘Jéhovah ayeke sara si abira ahunzi na ndö ti sese kue. Lo fâ yâ ti kokora, nga lo fâ yâ ti likongo kete kete; lo zö apuse ti mbarata ti sarango na bira.’ (Psaume 46:9). Nzapa ayeke futi ande aye ti sarango na bira nga na azo so ayeke na gunda ti bira ni. Ye ti peko ni ayeke so, a yeke duti ande facile ti tene azo kue awara kobe. Bible atene: “Azo ti mbilimbili ayeke maï.”—Psaume 72:7.

 Problème ni: Changement ti climat nga na ngu so asuku amû ndo wala sese so ayengi abuba ayaka nga afâ anyama.

 Solution ni: Nzapa ayeke na ngangu na ndö ti aye tongana ngu nga na pupu, na lo yeke sara ande si aye aga nzoni ti tene akobe amaï. Bible atene: ‘Jéhovah asara si kota pupu ni akaï, na amapo ti ngu-ingo ni adë ngii. . . . Lo sara si désert aga aplace ti ngu so asosongo ayeke dä, nga hulengo sese aga ali ti ngu. Lo sara si azo so nzara asara ala asara kodro kâ . . . Ala fâ yaka na ala lu akeke ti vigne so alë gbâ ti alê ti kobe.’—Psaume 107:29, 35-37.

 Problème ni: Azo ti sarango bê ti ye nga so apete goro ayeke produire akobe so ayeke nzoni ape ti tene azo ate wala ala yeke kanga lege ti tene kobe ni asi na azo so ayeke na bezoin ni.

 Solution ni: Royaume ti Nzapa ayeke futi ande azo kue so ayeke sara ye na lege ni ape nga na azo ti petengo goro (Psaume 37:10, 11; Ésaïe 61:8). Bible afa so Jéhovah Nzapa la ayeke “Lo so abâ si a fâ ngbanga mbilimbili na azo so a mû ye ti ala na likisi, Lo so amû mapa na azo so nzara asara ala.”—Psaume 146:7.

 Problème ni: Azo ayeke gaspillé presque ndambo ti kobe so a yeke produire ngu oko oko na yâ ti dunia.

 Solution ni: Na gbe ti Royaume ti Nzapa, a yeke géré ande kobe na lege ni. Na temps so Jésus ayeke na ndö ti sese, lo bâ lani si a gaspillé kobe ape. Na tapande, mbeni lâ lo mû kobe na azo ahon 5 000 na lege ti miracle. Na pekoni, lo tene na adisciple ti lo: ‘Ala ro tanga ti anduru ni so angbâ, tongaso si ye oko angbâ senge senge pëpe.’Jean 6:5-13.

 Tongana Royaume ti Nzapa azi aye so asara si nzara ahon ndö ni, azo kue ayeke duti ande na ngia ti wara gbâ ti akobe so ayeke nzoni (Ésaïe 25:6). Ti hinga ngoi so Royaume ti Nzapa ayeke sara ande ye so, bâ article “Lawa la Royaume ti Nzapa ayeke komande ande sese?

a Agenda ti 2030 ti Dévelopement durable, so amembre ti Nations Unies ayeda na ni na 2015.

b Rapport ti Organisation des Nations Unies pour l’alimentation et l’agriculture, Fonds international de développement agricole, Fonds des Nations Unies pour l’enfance, Programme alimentaire mondial des Nations Unies, nga na Organisation mondiale de la santé.

c Ti hinga ambeni tënë na ndö ti azo ti kpengo na mbarata osio ti Apocalypse so, diko article “Azo wa la ayeke na ndö ti ambarata osio so?

d Jéhovah ayeke iri ti Nzapa (Psaume 83:18). Bâ article “Jéhovah ayeke zo wa?