1 aGbia 10:1-29

  • Gbia-wali ti Shéba aga ti bâ Salomon (1-13)

  • Kota mosoro ti Salomon (14-29)

10  Gbia-wali ti kodro ti Shéba amä tënë ti iri ti Salomon so awu mingi ndali ti so Salomon ane iri ti Jéhovah.+ Tongaso, lo ga ti tara Salomon na ahundango ndo so ayeke ngangu mingi.*+  Lo na gbâ ti azo*+ la aga na Jérusalem. Lo ga nga na achameau so ayô mafuta ti keke ti baume,+ gbâ ti lor nga na atênë ti ngangu ngere. Lo gue na ndo ti Salomon, na lo fa na lo tënë ti ye kue so agbu bê ti lo.  Salomon akiri tënë na ahunda ti lo kue. Mbeni tënë ti lo so a yeke ngangu na Gbia Salomon ti fa ndani* ayeke dä pëpe.  Gbia-wali ti kodro ti Shéba abâ ndara kue so Salomon ayeke na ni,+ da so lo leke,+  kobe so a zia na table ti lo+ nga na lege so lo leke ti tene awakua ti lo aduti na place ti ala. Lo bâ nga bongo so azo ti mungo kobe na zo ayeke yü, na fason so ala yeke mû na kobe ni, azo so ayeke mû na lo ye ti nyongo ni nga na asandaga so a zö ni agbi kue so lo yeke mû ka lakue na da ti Jéhovah, li ti lo akpe kue.*  Lo tene na gbia, lo tene: “Tënë so mbi mä kâ na kodro ti mbi na ndö ti aye so mo sara* nga na ndara ti mo ayeke tâ tënë.  Me mbi yeda na ni pëpe juska mbi ga mbi bâ ni na lê ti mbi. Atënë so mbi mä so asi même ndambo ti ye so mbi bâ so pëpe. Tënë ti ndara ti mo nga na ti maïngo ti aye ti mo ahon ye kue so mbi mä.  Azo ti kodro ti mo nga na awakua ti mo so ayeke luti lakue na gbele mo ti mä ndara ti mo ayeke na ngia!+  Zia a sepela+ Jéhovah Nzapa ti mo so aye mo mingi si lo zia mo na ndö ti trône ti Israël. Yengo so Jéhovah ayeke ngbâ ande lakue ti ye na azo ti Israël asara si lo zia mo gbia ti tene mo fâ ngbanga na lege ti mbilimbili.” 10  Na pekoni, gbia-wali ni amû na gbia talent* ti lor 120 nga na gbâ ti mafuta ti keke ti baume+ na atênë ti ngangu ngere.+ Gbâ ti mafuta ti keke ti baume so gbia-wali ti kodro ti Shéba aga na ni na Gbia Salomon so, a kiri a ga na mara ni gbani tongaso pëpe. 11  Gbâ ti abateau ti Hiram so ayeke mû lor na kodro ti Ophir+ si ayeke ga na ni, a yeke ga nga na gbâ ti akeke ti algoummim+ nga na atênë ti ngangu ngere.+ 12  Gbia amû akeke ni so, lo sara ti tene a gbu aye ti terê ti da ti Jéhovah nga na ti da* ti gbia na nduzu, lo leke nga na aharpe nga na ambeni ye ti mozoko so ayeke na kamba ndali ti azo ti hengo bia.+ Juska laso, a kiri a ga na mara ti akeke ti algoummim ni so pëpe nga a bâ ni pëpe. 13  Na ndö ti aye kue so bê ti Gbia Salomon apusu lo ti mû na gbia-wali ti kodro ti Shéba, lo mû nga na lo ye kue so lo ye nga ye kue so lo hunda. Na peko ti aye so, gbia-wali ni na awakua ti lo azia lo, ala kiri na kodro.+ 14  Lor so a yeke ga na ni na Salomon ngu oko oko ayeke talent 666.+ 15  Lo yeke wara nga lor na maboko ti azo ti kango ye, ambeni zo ti dengo buze, agbia kue ti azo ti kodro ti Arabie nga na agouverneur ti kodro ti lo. 16  Gbia Salomon aleke akota vala 200 na lor so a mélangé ni na ambeni ye+ (a zia sicle* 600 ti lor na terê ti vala oko oko).+ 17  Lo leke nga akete vala* 300 na lor so a mélangé ni na ambeni ye (a zia mine* 3 ti lor na terê ti kete vala oko oko). Na pekoni, gbia azia avala ni so na yâ ti da so a iri ni Gbako ti Liban.+ 18  Gbia aleke nga kota trône na pembe ti doli,+ na lo mû lor ti nzoni ni lo sara na terê ni kue.+ 19  Zo ayeke monté escalier omene si lo si na trône ni. Na peko ti trône ni na mbage ti nduzu, a zia mbeni pendere ye so ayeke ronde ronde dä so li ni asigi na mbage ti devant kete. Aplace ti ziango maboko dä ayeke na terê ti trône ni mbage na mbage. A zia astatue ti bamara use+ so aluti na nduzu na terê ti amaboko ti trône ni mbage na mbage. 20  Astatue ti abamara 12 ayeke na ndö ti a-escalier ni na mbage ti yanga ni. Omene na mbage nga omene na mbage. Mbeni royaume ade asara mara ti ye tongaso pëpe. 21  Aye kue ti nyongo na ye ti Gbia Salomon, a sara ni na lor. A sara nga akungba kue ti yâ ti da so a iri ni Gbako ti Liban+ na lor ti nzoni ni. Mbeni ye so a sara na argent ayeke dä pëpe, ndali ti so na ngoi ti Salomon, a bâ argent tongana senge ye.+ 22  Gbia ayeke na gbâ ti abateau so a leke ni na Tarsis+ so ayeke voyagé na lê ti ngu-ingo legeoko na abateau ti Hiram. Fani oko na yâ ti ngu ota, abateau ti Tarsis ayeke yô gbâ ti lor, argent, pembe ti doli,+ amakako nga na apendere ndeke, so a iri ala paon, aga na ni. 23  Tongaso, Gbia Salomon ayeke na mosoro+ nga na ndara ahon tanga ti agbia ti sese kue.+ 24  Azo ti sese kue ayeke gi lege ti bâ* Salomon ti mä atënë ti ndara so Nzapa azia na bê ti lo.+ 25  Zo oko oko ayeke ga na lo acadeau: aye so a leke na argent nga na lor, bongo, aye ti bira, mafuta ti keke ti baume, ambarata nga na avuko kororo.* Ala yeke ga na aye ni so na lo ngu na ngu. 26  Salomon angbâ lani ti bungbi apuse ti mbarata nga na ambarata.* Lo yeke na apuse ti mbarata 1 400 nga na ambarata*+ 12 000. Lo zia ala na yâ ti agbata so a yeke bata apuse ti mbarata dä nga na ando so ayeke nduru na gbia na Jérusalem.+ 27  Gbia asara si argent ayeke mingi na Jérusalem tongana atênë so ayeke mingi na Jérusalem, nga lo sara si akeke ti cèdre ayeke mingi tongana akeke ti sycomore so ayeke na Séphélah.+ 28  Ambarata ti Salomon alondo na Égypte, nga bungbi ti azo ti gbia so ayeke dë buze ayeke vo ambarata ni na gros.*+ 29  Ngere ti puse ti mbarata oko so a mû na Égypte a ga na ni ayeke lê ti nginza ti argent 600, nga ngere ti mbarata oko ayeke lê ti nginza ti argent 150. Me ala yeke kä peko ni na agbia kue ti azo ti mara ti Heth+ nga na agbia ti kodro ti Syrie.

Akete tënë na terê ni

Wala “aparabole.”
Wala “gbâ ti azo so atambela na molongo.”
Na Hébreu: “mbeni tënë so akara Salomon.”
Na Hébreu: “yingo ti lo ayeke dä encore ape.”
Wala “atënë ti yanga ti mo.”
Talent oko ane kilo 34,2. Bâ na B14.
Wala “yangbo.”
Sicle oko ane gramme 11,4. Bâ na B14.
A yeke akete vala so mingi ni azo ti pikango kokora la ayeke gbu ni.
Mine so a sara tënë ni na yâ ti mbeti ti Genèse ti si na Malachie, nengo ni oko alingbi na gramme 570. Bâ na B14.
Na Hébreu: “agi ti bâ lê ti.”
Na Hébreu: “a ye ti sara tënë ti nyama so kororo na mbarata si adü lo.”
Wala “azo ti kpengo na mbarata.”
Wala “azo ti kpengo na mbarata.”
A lingbi nga ti tene “na Égypte nga na Kue; azo ti dengo buze ti gbia ayeke vo ala na Kue.” Kue aye peut-être ti sara tënë ti sese ti Cilicie.