1 aGbia 20:1-43

  • Azo ti Syrie asara bira na Achab (1-12)

  • Achab akinda azo ti Syrie (13-34)

  • A tene mbeni prophétie na terê ti Achab (35-43)

20  Ben-Hadad,+ gbia ti Syrie,+ abungbi aturugu ti lo kue, nga na ambeni gbia 32, ambarata nga na apuse ti mbarata ti ala. Lo gue lo sara camp+ na terê ti gbata ti Samarie,+ na lo sara bira na azo ni.  Na pekoni, lo tokua azo na Achab,+ gbia ti Israël, na yâ ti gbata ni ti tene ala tene na lo: “Gbia Ben-Hadad atene:  ‘Mo yeke mû na mbi argent nga na lor ti mo, nga awali ti mo na amolenge ti mo ti koli so ayeke pendere mingi.’”  Gbia ti Israël atene na lo: “Seigneur na gbia ti mbi, mbi yeke sara ye alingbi na tënë ti yanga ti mo, mbi na aye ti mbi kue e yeke ga ti mo.”+  Azo ti tokua ni akiri aga atene na lo: “Gbia Ben-Hadad atene: ‘Mbi tokua yanga na mo, mbi tene: “Mo yeke mû na mbi argent, lor, awali ti mo nga na amolenge ti mo ti koli.”  Me kekereke na oko l’heure so, mbi yeke tokua awakua ti mbi na mo, na ala yeke gi yâ ti da ti mo nga na ti awakua ti mo nzoni ti mû anzoni ye ti ala kue ti hon na ni.’”  Gbia ti Israël airi a-ancien kue ti kodro ni, lo tene na ala: “Pardon, mbi ye ti tene ala hinga so koli so aye gï ti ga na ye ti ngangu na ndö ti e, ndali ti so lo hunda mbi ti mû na lo awali ti mbi, amolenge ti mbi, argent nga na lor ti mbi, na mbi ke pëpe.”  A-ancien ni kue nga na tanga ti azo kue so ayeke dä atene na lo: “Mo yeda pëpe, mo ke.”  Tongaso, lo tene na azo ti tokua ti Ben-Hadad, lo tene: “Ala tene na seigneur na gbia ti mbi, ala tene: ‘Aye kue so mo hunda na mbi kozo so, mbi wakua ti mo mbi yeke sara ni, me ti so ni so, mbi peut ti sara ni pëpe.’” Azo ti tokua ni akiri atene peko ti yanga ti lo na gbia ni. 10  Ben-Hadad atokua yanga na lo, atene: “Tongana kekereke aturugu ti mbi oko oko kue awara na yâ ti Samarie mbeni fuku ti sese so alingbi ti si yâ ti maboko ti ala oko, zia si anzapa apunir mbi ngangu!” 11  Gbia ti Israël atene: “Ala tene na lo, atene: ‘Zia si zo so ayü aye ti bira ti gue ti sara bira apika kate ti lo pëpe tongana ti zo so azi aye ti bira na peko ti so lo londo ti sara bira.’”+ 12  Na ngoi so Ben-Hadad na ambeni gbia ni ayeke nyon sämba na yâ ti atente* ti ala, a ga a tene na lo peko ti yanga ti gbia ti Israël. Gï so lo mä tënë ni, lo tene na awakua ti lo, lo tene: “Ala leke terê ti ala ti sara bira!” Tongaso, ala leke terê ti ala ti gue ti sara bira na azo ti gbata ni. 13  Me mbeni prophète aga na terê ti Achab+ gbia ti Israël, na lo tene na lo: “Bâ tënë so Jéhovah atene la: ‘Mo bâ gbâ ti azo so kue so? Mbi yeke zia ala na maboko ti mo laso, na mo yeke hinga so mbi yeke Jéhovah.’”+ 14  Achab ahunda lo, atene: “Azo wa la ayeke sara ni?” Prophète ni atene: “Jéhovah atene: ‘Awakua ti amokonzi ti akodro-komanda la ayeke sara ni.’” Achab akiri ahunda lo, atene: “Zo wa la ayeke komanse bira ni?” Prophète ni atene: “A yeke mo!” 15  Na pekoni, Achab adiko awakua ti amokonzi ti akodro-komanda, wungo ti ala ayeke 232. Lo diko nga aturugu ti Israël kue, wungo ti ala ayeke 7 000. 16  Ala sigi ti sara bira ni na midi, na ngoi so Ben-Hadad na agbia 32 so ayeke mû maboko na lo anyon sämba na yâ ti atente* ti ala ngbii ala soulé. 17  Awakua ti amokonzi ti akodro-komanda asigi kozo. Hio, Ben-Hadad atokua azo ti gue ti bâ ye so apassé. Ala ga atene na lo: “Ambeni zo alondo na gbata ti Samarie aga.” 18  Na mango tënë so, lo tene: “Tongana ala ga ti mä terê ndali ti siriri, ala ga na ala na fini lê ti ala. Même tongana ala ga ti sara bira, ala ga na ala na fini lê ti ala.” 19  Me na ngoi so ala sigi na yâ ti gbata ni, so ti tene awakua ti amokonzi ti akodro-komanda nga na aturugu so amû peko ti ala, 20  zo oko oko na popo ti ala afâ zo so aga ti tiri na lo. Na pekoni, azo ti Syrie akpe,+ na azo ti Israël atomba peko ti ala. Me Ben-Hadad, gbia ti Syrie, amonté na ndö ti mbeni mbarata, lo na ambeni zo ti lo so ayeke kpe na mbarata akpe ahon. 21  Me gbia ti Israël ague afâ azo so ayeke kpe na ambarata nga na azo so ayeke na yâ ti apuse ti mbarata juska lo sö benda na ndö ti* gbâ ti azo ti Syrie so. 22  Mbeni lâ, prophète ni+ aga na terê ti gbia ti Israël na lo tene na lo: “Gue, mo leke terê ti mo si mo kiri mo ga ngangu nga mo bâ ye so mo doit ti sara,+ ndali ti so na tongo nda ti ngu ti peko,* gbia ti Syrie ayeke ga ti sara bira na mo.”+ 23  Âdu ti awakua ti gbia ti Syrie, ala tene na lo, atene: “Nzapa ti azo ti Israël ayeke Nzapa ti ahoto. Ndani la ala hon ndö ti e so. Me tongana e tiri na ala na kpangbala ndo, e yeke sö benda na ndö ti ala. 24  Sara nga ye so: Zi agbia ni kue,+ mo zia agouverneur na place ti ala. 25  Mû* ambeni turugu na place ti ala so akui so, mbarata na place ti mbarata nga puse ti mbarata na place ti puse ti mbarata. E gue e tiri na ala na kpangbala ndo, na ti so ni so, e yeke sö benda na ndö ti ala.” Gbia ni amä ala na lo sara tâ gï ye so ala fa so. 26  Na tongo nda ti ngu ni,* Ben-Hadad abungbi aturugu ti Syrie na ala gue na gbata ti Aphec+ ti sara bira na azo ti Israël. 27  A bungbi nga aturugu ti Israël na a mû na ala aye so ala yeke na bezoin ni, na ala gue ti tingbi na aturugu ti Syrie. Na ngoi so aturugu ti Israël asara camp lê na lê na ala, aturugu ti Israël ayeke tongana akete groupe use ti angasa. Me ti aturugu ti Syrie, ala mû ndo kue.+ 28  Prophète ni aga na terê ti gbia ti Israël na lo tene na lo: “Bâ tënë so Jéhovah atene la: ‘So gbia ti Syrie atene: “Jéhovah ayeke Nzapa ti ahoto, me lo yeke Nzapa ti kpangbala ndo pëpe”, mbi yeke zia gbâ ti azo so kue na maboko ti mo,+ na mo yeke hinga biani so mbi yeke Jéhovah.’”+ 29  Na yâ ti lango mbasambala, aturugu ni angbâ ti sara camp ti ala lê na lê na mba. Me na lango mbasambala ni, bira ato nda ni. Na yâ ti lango oko, aturugu ti Israël afâ aturugu ti Syrie 100 000 so ayeke tambela na gere. 30  Tanga ti aturugu ni akpe ague na yâ ti gbata ti Aphec.+ Me gbagba ti gbata ni atï na ndö ti tanga ti ala 27 000. Ben-Hadad nga kue akpe ague na yâ ti gbata ni, lo lï na yâ ti mbeni da lo honde terê ti lo na yâ ti mbeni chambre so ayeke na yâ ni kâ. 31  Awakua ti lo atene na lo: “E mä a tene agbia ti Israël ayeke sara ka nzoni bê na azo.* Pardon, e kanga bongo ti vundu na ngbonda ti e, e kanga kamba na terê ti li ti e na e gue na ndo ti gbia ti Israël. Hinga ape lo yeke zia mo* ti ngbâ na fini.”+ 32  Tongaso, ala kanga bongo ti vundu na ngbonda ti ala, ala kanga kamba na terê ti li ti ala na ala gue na ndo ti gbia ti Israël. Ala voro yanga na lo, atene: “Wakua ti mo Ben-Hadad atene: ‘Pardon, mo zia mbi ngbâ na fini.’” Lo hunda ala, lo tene: “Lo ngbâ na fini? Lo yeke ita ti mbi-aa!” 33  Na mango tënë so, ala bâ so gbia aye ti sara sioni na lo pëpe, ni la hio ala tene: “Ben-Hadad ayeke ita ti mo.” Lo tene: “Ala gue aga na lo.” Ben-Hadad aga na ndo ti lo, na lo mû yanga si a zia lo na yâ ti puse ti mbarata. 34  Ben-Hadad atene na lo: “Mbi yeke kiri na mo agbata so babâ ti mbi amû lani na maboko ti babâ ti mo. Mo lingbi nga ti leke agara* ndali ti mo wani na yâ ti gbata ti Damas, tongana ti so babâ ti mbi asara ândö na Samarie.” Achab atene: “Mbi yeke zia mo mo gue gï tongana e na mo e mä terê dä* si.” Ge, ala mä terê, na lo zia lo lo gue. 35  Jéhovah atene na mbeni molenge ti aprophète*+ ti tene na mba ti lo: “Pardon, pika mbi.” Me mba ti lo ni ake. 36  Tongaso, lo tene na mba ti lo ni: “So mo ke ti mä yanga ti Jéhovah so, gï so mo yeke zia mbi ti hon, mbeni bamara ayeke fâ mo ande.”* Na peko ti so lo zia lo lo hon, lo tingbi na mbeni bamara na bamara ni afâ lo. 37  Lo wara mbeni zo, na lo tene na lo: “Pardon, pika mbi.” Zo ni apika lo na lo wara kä. 38  Na pekoni, prophète ni ague aku gbia ni na yanga ti lege, lo kanga lê ti lo na bongo ti tene gbia ni ahinga lo pëpe. 39  Na ngoi so gbia ni ayeke hon, lo dekongo na lo, lo tene: “Mbi wakua ti mo mbi gue na ndo so bira akporo dä ngangu. Mbi bâ mbeni zo so agbu mbeni wato na yâ ti bira ni ayeke ga na lo na mbi. Lo tene na mbi, lo tene: ‘Bâ ndo nzoni na ndö ti koli so. Tongana lo girisa, a yeke fâ mo na place ti lo,*+ wala mo yeke futa talent* oko ti lê ti nginza ti argent.’ 40  Me na ngoi so mbi wakua ti mo mbi ngbâ ti sara akua nde nde, gï hio tongaso koli ni akpe.” Gbia ti Israël atene na lo: “A doit ti sara na mo ye so a tene na mo so. Mo wani la mo sara si a ga tongaso.” 41  Hio prophète ni azi bongo ni na lê ti lo, na gbia ti Israël abâ so lo yeke mbeni prophète.+ 42  Prophète ni atene na lo: “Bâ tënë so Jéhovah atene la: ‘So mo zia koli so mbi tene na mo ti fâ lo si lo kpe so,+ a yeke fâ mo na place ti lo,*+ nga azo ti mo ayeke kui na place ti azo ti lo.’”+ 43  Na peko ti so gbia ti Israël amä tënë so, lo kiri na yanga-da na Samarie,+ terê ti lo anzere oko pëpe nga vundu asara lo mingi.

Akete tënë na terê ni

Wala “na gbe ti akpangba.”
Wala “na gbe ti akpangba.”
Wala “lo fâ.”
So ti tene nze ti aJuif so a iri ni Abib (Nisan). Bâ na B15.
Na Hébreu: “Mû wungo ti.”
So ti tene nze ti aJuif so a iri ni Abib (Nisan). Bâ na B15.
Wala “ayeke agbia so ayeke fa tâ ndoye na azo.”
Wala “âme ti mo.”
Wala “ti soro alege.”
Wala “e te mbele.”
Tënë “amolenge ti aprophète” aye peut-être ti sara tënë ti mbeni ekole so ayeke fa ye na aprophète, wala mbeni bungbi ti aprophète.
Wala “ayeke pika mo ti bi mo na sese.”
Wala “a yeke mû âme ti mo na place ti âme ti lo.”
Talent oko ane kilo 34,2. Bâ na B14.
Wala “a yeke mû âme ti mo na place ti âme ti lo.”