2 aGbia 18:1-37

  • Ézéchias aga gbia ti Juda (1-8)

  • Kete tënë na ndö ti mungo kodro ti Israël (9-12)

  • Sennakérib aga ti sara bira na Juda (13-18)

  • Rabshaké agi yanga ti Jéhovah (19-37)

18  Na ngu ota ni ti komandema ti Osée+ molenge ti Élah, so ayeke lani gbia ti Israël, Ézéchias,+ molenge ti Achaz+ so ayeke lani gbia ti Juda, aga gbia.  Lo yeke na ngu 25 na ngoi so lo ga gbia. Lo komande na Jérusalem ngu 29. Iri ti mama ti lo ayeke Abi,* molenge ti Zacharie.+  Lo ngbâ ti sara ye so ayeke na lege ni na lê ti Jéhovah,+ tongana ti so kotara ti lo David asara lani.+  Lo la lo zi ando so ayeke na nduzu,+ nga lo kungbi yâ ti ayanda ti tênë na ayongoro yanda.*+ Lo neka yâ ti ngbo ti cuivre so Moïse asara ni ândö,+ ndali ti so juska na ngoi ni so, azo ti Israël ayeke zö asandaga na ngbo ni nga a iri ni yanda ti ngbo ti cuivre.*  Lo zia bê ti lo kue na Jéhovah+ Nzapa ti Israël. Na popo ti agbia ti Juda kue so aga kozo na lo wala so aga na peko ti lo, mbeni tongana lo ayeke dä pëpe.  Lo ngbâ gï nduru na terê ti Jéhovah.+ Lo tourné peko na Jéhovah pëpe, lo ngbâ lakue ti bata acommandement so lo mû na Moïse.  Jéhovah nga kue ayeke na lo. Na ndo kue so lo gue dä, lo yeke sara ye na ndara. Lo sara kpengba-li na gbia ti Assyrie na lo ke ti sara kua na lo.+  Lo sö benda na ndö ti aPhilistin+ juska na gbata ti Gaza nga na akete kodro ni, a londo na atour so asinziri ayeke luti dä ti bâ ndo, juska na agbata so ayeke na yâ ti ngangu gbagba.*  Na ngu osio ni ti komandema ti Gbia Ézéchias, so ayeke ngu mbasambala ni ti komandema ti Osée+ molenge ti Élah, so ayeke lani gbia ti Israël, Salmanasar gbia ti Assyrie aga asara camp na terê ti gbata ti Samarie ti sara bira na ni.+ 10  Ala mû+ gbata ni na peko ti ngu ota. Na ngu omene ni ti komandema ti Ézéchias, so ayeke ngu gumbaya ni ti komandema ti Osée gbia ti Israël, a mû Samarie. 11  Na pekoni, gbia ti Assyrie amû azo ti Israël lo gue na ala na Assyrie,+ lo zia ala ti tene ala sara kodro na Halah, na Habor, so ayeke na terê ti ngu ti Gozan nga na yâ ti agbata ti azo ti Médie.+ 12  Ye ni asi tongaso ndali ti so ala mä yanga ti Jéhovah Nzapa ti ala pëpe, me ala ngbâ ti sara ye ague nde na mbele ti lo, aye kue so Moïse wakua ti Jéhovah amû yanga na ala ti sara.+ Ala ke ti mä aye ni so nga ala sara ye alingbi na ni pëpe. 13  Na ngu 14 ni ti komandema ti Gbia Ézéchias, Sennakérib, gbia ti Assyrie,+ aga asara bira na agbata kue ti Juda so ayeke na yâ ti angangu gbagba na lo mû ni.+ 14  Tongaso, Ézéchias gbia ti Juda atokua azo na gbia ti Assyrie, na gbata ti Lakish, lo tene: “Mbi la mbi sara faute. Mo zia ti sara bira na mbi, na mbi yeke mû na mo ye kue so mo yeke hunda na mbi ti futa na mo.” Gbia ti Assyrie ahunda na Ézéchias gbia ti Juda ti futa na lo talent* ti argent 300 nga na talent ti lor 30 tongana amende. 15  Tongaso, Ézéchias amû na lo argent kue kue kue so lo wara na yâ ti da ti Jéhovah nga na ati so ayeke na yâ ti ando so a yeke bata amosoro ti da* ti gbia dä.+ 16  Na ngoi ni so, Ézéchias gbia ti Juda azi aporte ti temple+ ti Jéhovah nga na acadre ti porte so lo wani lo zia lani lor na terê ni,*+ lo mû ni lo mû na gbia ti Assyrie. 17  Gbia ti Assyrie so ayeke na gbata ti Lakish atokua Tartan,* Rabsaris* nga na Rabshaké.* Ala na gbâ ti aturugu alondo na Lakish+ ague na ndo ti Gbia Ézéchias na Jérusalem.+ Ala si na Jérusalem na ala mû ndo na terê ti canal so ngu so alondo na ndo so a yeke bata ngu dä ayeke sua na yâ ni. Ndo ni so ayeke na terê ti lege so ayeke gue na ndo so azo ti sukulango bongo ayeke dä.+ 18  Tongana ala iri ndo ti tene gbia asigi, Éliakim,+ molenge ti Hilkiah, so ayeke bâ ndo na ndö ti azo ti da* ti gbia, Shébnah+ so ayeke wakuasu nga na Joah, molenge ti Asaph so ayeke wabatango ambeti na yangbo ti gbia, asigi awara ala. 19  Rabshaké ni atene na ala: “Pardon, ala tene na Ézéchias, atene: ‘Kota gbia, gbia ti Assyrie, atene: “Mo zia bê ti mo na ndö ti nyen?+ 20  Mo tene: ‘Mbi yeke na kode nga na ngangu ti sarango na bira.’ Me so ayeke gï asenge senge tënë la. Zo wa la mo zia bê ti mo na lo si mo sara mvene ti ke yanga ti mbi so?+ 21  Mo zia bê ti mo na Égypte+ so ayeke tongana sosongo so afâ awe, so tongana zo agbu ni ti calé terê ti lo dä, a yeke kpo yâ ti maboko ti lo. Pharaon, gbia ti Égypte, ayeke nga tongaso ndali ti azo kue so azia bê ti ala na lo. 22  Me tongana ala tene na mbi, atene: ‘E zia bê ti e na Jéhovah Nzapa ti e’,+ eskê lo la Ézéchias azi ando ti lo so ayeke na nduzu+ nga na agbalaka ti lo so ape? Me lo tene na azo ti Juda nga na ti Jérusalem, lo tene: ‘A yeke nzoni ala kuku gï na gbe ti gbalaka so ayeke na Jérusalem.’”’+ 23  Pardon, fadeso ala na seigneur ti mbi, gbia ti Assyrie, ala tö e bâ: Mbi yeke mû na ala ambarata 2 000 ti bâ wala ala kpa ti wara azo ti kpengo na ambarata ni kue.+ 24  Tongaso, so ala zia bê ti ala na Égypte ti wara apuse ti mbarata nga na azo ti kpengo na mbarata so, ala yeke wara lege tongana nyen ti tomba même mbeni gouverneur oko so ayeke gï senge wakua ti seigneur ti mbi? 25  Jéhovah la amû yanga na mbi ti ga ti futi ndo so ape? Jéhovah wani atene na mbi: ‘Mo gue mo sara bira na kodro so nga mo futi ni.’” 26  Éliakim molenge ti Hilkiah, Shébnah+ nga na Joah atene na Rabshaké+ ni, ala tene: “Pardon, mo sara tënë na e awakua ti mo na yanga ti Araméen,*+ ndali ti so e yeke mä ni. Me mo sara tënë na e na yanga ti kodro ti aJuif pëpe, ndali ti azo so ayeke na ndö ti gbagba so amä ni.”+ 27  Me Rabshaké ni atene na ala: “Eskê seigneur ti mbi atokua mbi ti sara tënë ni so gï na ala nga na seigneur ti ala? Tënë ni abâ nga azo so ayeke na ndö ti gbagba so ape? Ala na azo ni ayeke te ande puru ti ala wani nga ala yeke nyon inon ti ala wani.” 28  Rabshaké ni aluti, na lo dekongo ngangu na yanga ti kodro ti aJuif, lo tene: “Ala mä tënë ti kota gbia, gbia ti Assyrie.+ 29  Gbia atene: ‘Ala zia Ézéchias ahanda ala pëpe, ndali ti so lo lingbi ti zi ala na maboko ti mbi pëpe.+ 30  Ala zia nga pëpe si Ézéchias apusu ala ti zia bê ti ala na ndö ti Jéhovah tongana lo tene na ala, lo tene: “Jéhovah ayeke sö e ande, na lo yeke zia gbata so na maboko ti gbia ti Assyrie pëpe.”+ 31  Ala mä Ézéchias pëpe, ndali ti so gbia ti Assyrie atene: “Ala mä terê ti duti na siriri na mbi nga ala sigi aga na mbage ti mbi.* Tongaso, zo oko oko ayeke te ande lê ti vigne ti lo nga na alê ti keke ti figue ti lo nga lo yeke nyon ande ngu so ayeke na yâ ti dû so lo bata ngu ti lo wani dä. 32  Ala yeke sara tongaso juska mbi ga mbi mû ala mbi gue na ala na yâ ti mbeni kodro so ayeke tongana ti ala.+ Kodro ni ayeke mbeni kodro so alê ti kobe, fini vin, mapa, akeke ti vigne na ti olive nga mafuta ti otoro ayeke dä. Tongana ala sara tongaso, ala yeke ngbâ na fini, ala yeke kui pëpe. Ala mä Ézéchias pëpe, ndali ti so lo yeke handa ala, lo tene: ‘Jéhovah ayeke sö e ande.’ 33  Eskê mbeni nzapa ti azo ti amara so azi kodro ti ala na maboko ti gbia ti Assyrie awe? 34  Anzapa ti azo ti Hamath+ na ti Arpad ayeke na ndo wa? Anzapa ti azo ti Sépharvaïm,+ ti Héna nga na ti Ivvah ayeke na ndo wa? Ala zi kodro ti Samarie na maboko ti mbi awe?+ 35  Na popo ti anzapa kue ti akodro nde nde, lo so wa la azi kodro ti lo na maboko ti mbi? si Jéhovah la si ayeke zi Jérusalem na maboko ti mbi?”’”+ 36  Me azo ni aduti kpô, ala kiri tënë oko na lo pëpe, ndali ti so gbia amû yanga, atene: “Ala zi yanga na lo pëpe.”+ 37  Me Éliakim molenge ti Hilkiah so ayeke bâ ndo na ndö ti azo ti da* ti gbia, Shébnah so ayeke wakuasu nga na Joah, molenge ti Asaph so ayeke wabatango ambeti na yangbo ti gbia, ala ota kue asuru bongo na terê ti ala na ala gue atene na Ézéchias peko ti yanga ti Rabshaké ni.

Akete tënë na terê ni

Nduru iri ti Abijah.
Wala “so a iri ni Nehoushtân.”
So ti tene na ando kue, atâa azo ayeke na ando ni so mingi wala mingi pëpe.
Talent oko ane kilo 34,2. Bâ na B14.
Wala “yangbo.”
Na Hébreu: “lo fâ ni.”
Wala “mokonzi ti azo ti mungo ye ti nyongo ni na gbia.”
Wala “mokonzi na ndö ti akota zo ti yangbo ti gbia.”
Wala “kota zo ti kodro.”
Wala “yangbo.”
Wala “yanga ti kodro ti azo ti Syrie.”
Na Hébreu: “Mbi na ala e sara si mbi wara ye ti nzoni nga ala sigi aga na mbage ti mbi.”
Wala “yangbo.”