2 Samuel 13:1-39

  • Amnon alango na Tamar na ngangu (1-22)

  • Absalom afâ Amnon (23-33)

  • Absalom akpe, lo gue na Guéshur (34-39)

13  Absalom, molenge ti David, ayeke na mbeni ita ti lo ti wali so iri ti lo ayeke Tamar.+ Lo yeke pendere mingi. Amnon,+ mbeni molenge ti David, atï lo.  Vundu asara Amnon mingi, a sara si lo tï kobela ndali ti ita ti lo Tamar. So Tamar ade ti hinga koli pëpe, Amnon abâ so a yeke ngangu na lo ti sara mbeni ye na lo.  Amnon ayeke na mbeni kamarade ti lo so iri ti lo ayeke Jonadab.+ Lo yeke molenge ti Shiméah,+ ita ti David ti koli. Lê ti Jonadab ahan mingi.  Lo hunda Amnon, lo tene: “Mo so mo yeke molenge ti gbia so, nyen la asara si lakue na ndapre mo yeke na vundu mingi tongaso so? Fa ndani na mbi ma.” Amnon akiri tënë na lo atene: “Mbi sara nzara ti Tamar, ita+ ti Absalom so ayeke ita ti mbi so, ngangu.”  Jonadab atene na lo, atene: “Lango na ndö ti gbogbo ti mo, mo sara ye mo bâ mo tene terê ti mo ason. Tongana babâ ti mo aga ti bâ mo, tene na lo: ‘Pardon, zia ita ti mbi Tamar aga atö kobe na mbi. Tongana lo sara kobe so a yeke mû ka na azo ti kobela* na lê ti mbi, mbi yeke mû ni na maboko ti lo ti te ni.’”  Tongaso, Amnon alango, lo sara ye mo bâ mo tene terê ti lo ason. Gbia aga abâ lo. Amnon atene na gbia, atene: “Pardon, zia ita ti mbi Tamar aga asara gâteau* use na lê ti mbi, tongaso si mbi mû ni na maboko ti lo mbi te ni.”  Tongaso, David atokua zo na Tamar na yanga-da, lo tene: “Gue na ndo ti ita ti mo Amnon, mo sara kobe* na lo.”  Tamar ague na ndo ti ita ti lo Amnon. Lo lï na ndo so lo lango dä. Lo mû farine lo më ni na lo sara gâteau na lê ti lo.  Lo mû poêle ni, na lo mû gâteau ni na Amnon. Me Amnon ake ti te ni na lo tene: “Zia azo kue asigi.” Tongaso azo kue asigi azia lo. 10  Amnon atene na Tamar: “Ga na kobe* ni na yâ ti chambre ti mbi, si mbi mû ni na maboko ti mo mbi te ni.” Tongaso, Tamar amû gâteau* so lo sara so, lo gue na ni na ita ti lo Amnon na yâ ti chambre. 11  Na ngoi so lo gue na gâteau ni na Amnon ti tene lo te ni, Amnon agbu lo, atene: “Ita ti mbi, ga mbi na mo e bungbi.” 12  Me lo ke, lo tene: “Ên-ën, ita ti mbi! Sara ye ti kamene so na mbi pëpe, ndali ti so a yeke sara ka mara ti ye so na Israël pëpe.+ Sara ye ti buba tongaso pëpe.+ 13  Mbi yeke zia kamene ni na ndo wa? Nga azo ti Israël ayeke bâ mo tongana mbeni zo so li ti lo ayeke dä pëpe. Pardon, sara tënë ni na gbia, ndali ti so lo yeke ke ti mû mbi na mo pëpe.” 14  Me lo ke ti mä lo. Lo hon lo na ngangu, lo zia kamene na lê ti lo na lege so lo lango na lo na ngangu. 15  Na pekoni Amnon ake lo bê oko. Fason so lo ke na lo ayeke ngangu mingi ahon ti so lo ye na lo kozo. Amnon atene na lo, atene: “Londo, mo hon!” 16  Me Tamar atene na lo: “Ên-ën, ita ti mbi. Tombango mbi ni ayeke sioni mingi ahon ye so mo londo ti sara na mbi so!” Me Amnon ake ti mä lo. 17  Amnon airi wakua ti lo, na lo tene na lo: “Tomba wali so na gigi, mo kanga porte ni dä.” 18  (Tamar ayü mbeni robe so ayeke nde,* ndali ti so a yeke abongo so gï amolenge ti gbia so ade ti hinga koli pëpe la ayeke yü ni.) Tongaso, wakua ti Amnon atomba lo na gigi, na lo kanga porte ni dä. 19  Tamar afû mburu ti wâ, lo tuku na li ti lo.+ Lo suru yâ ti robe so lo yü, lo zia maboko ti lo na li ti lo na lo hon. Lo yeke toto na ngoi so lo yeke tambela. 20  Ita ti lo Absalom+ ahunda lo, atene: “Ita ti mo Amnon la asara ye so na mo so? Zi yanga pëpe, ita ti mbi. So ita ti mo la.+ Zi bê ti mo na ndö ti tënë so.” Tamar angbâ na da ti ita ti lo Absalom, lo duti gï lo oko. 21  Tongana Gbia David amä tënë ti aye so kue, ngonzo agbu lo ngangu.+ Me lo ye ti son bê ti Amnon pëpe, ndali ti so lo ye lo mingi nga lo yeke kozo molenge ti lo. 22  Absalom azi yanga kete na Amnon pëpe. Absalom ake+ Amnon ndali ti ye ti kamene so lo sara na ita ti lo Tamar.+ 23  Ngu use na pekoni, awakua ti Absalom ague na kodro ti Baal-Hazor, nduru na Éphraïm,+ ti fâ kuä ti terê ti ataba ti lo. Absalom atisa amolenge ti gbia kue ti ga.+ 24  Absalom ague na ndo ti gbia, lo tene: “Mbi wakua ti mo mbi yeke fâ kuä ti terê ti ataba ti mbi. Zia si mbi na gbia nga na awakua ti lo e gue.” 25  Me gbia ni atene na Absalom: “Ên-ën, molenge ti mbi. Tongana e kue e gue, kungba ni ayeke ne ande mingi na ndö ti mo.” Atâa so Absalom angbâ ti ha lo ti gue, lo yeda ti gue pëpe. Me lo iri tënë nzoni na ndö ti lo. 26  Na pekoni Absalom akiri atene: “Pardon, tongana mo gue pëpe, zia ita ti mbi Amnon ague na e.”+ Gbia ni atene: “Mo ye ti tene mo na lo ague ngbanga ti nyen?” 27  Me Absalom angbâ ti voro yanga na lo, tongaso lo zia si Amnon na tanga ti amolenge ti gbia kue ague na lo. 28  Absalom amû yanga na awakua ti lo, atene: “Ala bâ Amnon nzoni. Tongana lo nyon vin si bê ti lo anzere awe, mbi yeke tene ande na ala, mbi tene: ‘Ala pika Amnon na kuâ!’ Hio ala londo ala fâ lo. Ala sara mbeto pëpe, ndali ti so mbi la mbi mû yanga na ala ti sara ni. Ala kpengba terê ti ala na ala sara mbeto pëpe.” 29  Tongaso, awakua ti Absalom asara na Amnon tâ gï ye so Absalom ahunda na ala ti sara. Tanga ti amolenge ti gbia kue alondo, zo oko oko amonté na ndö ti vuko kororo ti lo na ala kpe. 30  Na ngoi so ala ngbâ na lege, a tene na David, a tene: “Absalom afâ amolenge ti gbia kue, zo oko angbâ pëpe.” 31  Na mango tënë so, gbia alondo lo suru bongo na terê ti lo, lo lango na sese. Awakua ti lo kue aga aluti na terê ti lo, ala suru bongo na terê ti ala. 32  Me Jonadab,+ molenge ti Shiméah+ so ayeke ita ti David, atene: “Zia si seigneur ti mbi apensé pëpe so a fâ amolenge ti gbia kue, ndali ti so gï Amnon la akui.+ Absalom la amû yanga ti tene a fâ lo. Ngbene ye so Amnon azia kamene na lê ti Tamar+ ita ti Absalom+ la Absalom amû desizion ti fâ lo.+ 33  Zia si seigneur na gbia ti mbi azia bê ti lo pëpe na ndö ti tënë so a tene: ‘Amolenge ti gbia kue akui.’ Gï Amnon la akui.” 34  Absalom akpe ahon.+ Na mbeni ngoi na pekoni, sinziri ni ayô lê ti lo, lo bâ ndo na lo bâ gbâ ti azo ayeke ga na ndö ti lege so ayeke na peko ti lo na terê ti hoto. 35  Jonadab+ atene na gbia, atene: “Bâ ndo kâ! Amolenge ti gbia la ayeke kiri so. Tënë so mbi wakua ti mo mbi tene fade na mo so la.” 36  Gï so lo hunzi ti sara tënë, amolenge ti gbia asi na kota toto na yanga ti ala. Gbia na awakua ti lo nga kue atoto ngangu. 37  Absalom akpe lo gue na ndo ti Talmaï,+ gbia ti Guéshur, so ayeke molenge ti Ammihud. David atoto kuâ ti molenge ti lo lango mingi. 38  Na peko ti so Absalom akpe ague na kodro ti Guéshur,+ lo sara ngu ota kâ. 39  A si na mbeni ngoi, nzara ti bango Absalom asara Gbia David, ndali ti so vundu ti lo ndali ti kuâ ti Amnon adë.

Akete tënë na terê ni

Wala “mapa so a mû na zo ti dë bê ti lo.”
Na Hébreu: “gâteau so ayeke na forme ti bê.”
Wala “mapa so a mû na zo ti dë bê ti lo.”
Wala “mapa so a mû na zo ti dë bê ti lo.”
Na Hébreu: “gâteau so a sara na forme ti bê.”
Wala “robe so a zia aye ti baba na terê ni.”