2 Samuel 17:1-29

  • Hushaï abuba yâ ti wango ti Ahitophel (1-14)

  • A mû wango na David; lo kpe Absalom (15-29)

    • Barzillaï na ambeni zo amû ye (27-29)

17  Na pekoni, Ahitophel atene na Absalom: “Zia mbi soro azo 12 000 e londo e tomba peko ti David na bï so.  Mbi yeke si na ndö ti lo gï gbagburu tongaso na ngoi so lo woko kue nga lo yeke na ngangu pëpe,*+ nga mbi yeke bi kota mbeto na bê ti lo. Azo kue so ayeke na terê ti lo ayeke kpe, na mbi yeke fâ gï lo gbia ni.+  Mbi yeke sara si azo ni kue akiri na mbage ti mo. Ye so ayeke si na zo so mo yeke gi lo so la ayeke sara si azo ni kue ayeke kiri na mbage ti mo. Na pekoni azo kue ayeke duti ande na siriri.”  Absalom na a-ancien kue ti Israël abâ so ye so Ahitophel afa so ayeke nzoni.  Me Absalom atene: “A yeke nzoni e iri Hushaï,+ zo ti Arki, si e mä nga tënë so lo yeke tene na ndö ni.”  Hushaï aga na ndo ti Absalom. Absalom atene na lo: “Ahitophel atene tënë tongaso. A yeke nzoni e sara ye alingbi na wango ti lo ni so? Tongana a yeke nzoni pëpe, tene na e ye so a lingbi e sara.”  Hushaï atene na Absalom: “Ti so ni so, wango ti Ahitophel ni ayeke nzoni pëpe.”+  Hushaï akiri atene: “Mo hinga bien so babâ ti mo na azo ti lo ayeke angangu zo+ nga ngonzo ahon ndö ti ala,* tongana mama ti ours so agirisa amolenge ti lo.+ Na ndö ni, so babâ ti mo ayeke zo ti bira,+ na bï so lo yeke lango ndo oko na azo ni pëpe.  Na ndembe so, lo yeke honde terê ti lo na yâ ti mbeni dû ti tênë* wala na mbeni ndo nde.+ Tongana lo la lo to nda ti bira ni kozo, azo so amä tënë ni ayeke tene ande atene: ‘A sö benda awe na ndö ti azo so amû peko ti Absalom!’ 10  Même zo so bê ti lo akpengba tongana ti bamara,+ bê ti lo ayeke fun kue na mbeto, ndali ti so azo ti Israël kue ahinga so babâ ti mo ayeke mbeni ngangu koli,+ nga azo so ayeke na terê ti lo ayeke azo ti mbeto pëpe. 11  Ti mbi, mbi tene: “A londo na Dan juska na Béer-Shéba,+ bungbi na terê ti mo azo ti Israël kue so wungo ti ala ayeke mingi tongana mbutu ti yanga ti ngu-ingo.+ Na pekoni, mo la mo gue na ala na bira ni. 12  E yeke gue ti sara bira na lo na ndo kue so a wara lo dä. E yeke ga na ndö ti lo tongana ngu ti pere so atï na ndö ti sese. Mbeni zo oko ayeke sö kuâ pëpe, atâa lo wala mbeni zo ti lo. 13  Tongana lo gue na yâ ti mbeni gbata, azo ti Israël kue ayeke mû kamba ti gboto na gbata so, na e yeke gboto ni juska na yâ ti popo-hoto. Même kete tênë oko ayeke ngbâ pëpe.” 14  Absalom na azo ti Israël kue atene: “Wango ti Hushaï ayeke nzoni mingi+ ahon wango ti Ahitophel!” Ye so asi tongaso ndali ti so Jéhovah aleke* awe ti buba yâ ti nzoni wango ti Ahitophel,+ tongaso si Jéhovah aga na ye ti ngangu na ndö ti Absalom.+ 15  Na pekoni, Hushaï atene na prêtre Zadoc nga na prêtre Abiathar,+ atene: “Bâ wango so Ahitophel amû na Absalom nga na a-ancien ti Israël la, me bâ wango so mbi mû ni la. 16  Fadeso ala tokua ndo hio na David, atene: ‘Na bï so, mo ngbâ pëpe na ndo so ngu ni alï mingi pëpe* so, me mo fâ ngu. Tongaso pëpe, a yeke fâ* gbia nga na azo kue so ayeke na terê ti lo.’”+ 17  Jonathan+ na Ahimaaz+ angbâ na En-Roguel+ ngbanga ti so ala ye pëpe ti linda na yâ ti gbata ni si azo abâ ala. Mbeni maseka-wali so ayeke zo ti kua ague asara tënë ni na ala, na ala gue asara tënë ni na Gbia David. 18  Me mbeni maseka-koli abâ ala na lo sara tënë ni na Absalom. Tongaso, Jonathan na Ahimaaz akpe hio ala gue na kodro ti Bahurim+ na da ti mbeni koli so ayeke na dû ti ngu na yâ ti gbagba ti lo. Ala descend na yâ ti dû ti ngu ni. 19  Wali ti koli ni akanga yanga ti dû ti ngu ni nga lo zia na ndö ni alê ti kobe so a pika ni awe. Mbeni zo ahinga ye oko dä pëpe. 20  Awakua ti Absalom asi na ndo ti wali ni na ala hunda lo, atene: “Ahimaaz na Jonathan ayeke na ndo wa?” Wali ni atene: “Ala hon ge, ala mû lege so ague na yanga ti ngu.”+ Azo ni agi ala gbä ala wara ala pëpe, tongaso ala kiri na Jérusalem. 21  Na peko ti so azo ni ahon awe, ala sigi na yâ ti dû ti ngu ni, ala gue ala tene tokua ni na Gbia David. Ala tene na lo: “Londo hio, mo fâ ngu, ndali ti so Ahitophel atene tënë tongaso na terê ti mo.”+ 22  Hio, David na azo kue so ayeke na terê ti lo alondo ala fâ Ngu ti Jourdain. A ga ti si na ndapre, azo kue afâ Ngu ti Jourdain awe. 23  Tongana Ahitophel abâ so a sara ye alingbi na wango ti lo pëpe, lo leke ye na ndö ti kororo ti lo, lo kiri na da ti lo so ayeke na kodro ti lo.+ Na peko ti so lo fa na azo ti da ti lo aye so a lingbi ala sara,+ lo kanga kamba na go ti lo,+ lo fâ terê ti lo. A lu kuâ ti lo na cimetière ti akotara ti lo. 24  Âdu ti David, lo gue na gbata ti Mahanaïm,+ me Absalom na azo ti Israël kue afâ Ngu ti Jourdain. 25  Absalom azia Amasa+ na ndö ti aturugu na place ti Joab.+ Amasa ayeke molenge ti mbeni zo ti Israël so iri ti lo ayeke Ithra. Ithra abungbi lani na molenge ti Nahash, so iri ti lo ayeke Abigaïl.+ Abigaïl ayeke ita ti Zéruïah, so ayeke mama ti Joab. 26  Absalom na azo ti Israël asara camp ti ala na sese ti Galaad.+ 27  Gï so David asi na Mahanaïm, Shobi molenge ti Nahash so alondo na Rabbah,+ gbata ti azo ti mara ti Ammon, Makir+ molenge ti Ammiel so alondo na kodro ti Lo-Débar nga na Barzillaï+ zo ti sese ti Galaad so alondo na kodro ti Roguélim 28  aga na agbogbo, abassine, ata ti sese, lê ti blé, orge, farine, alê ti kobe so a yôro ni yorongo, haricot so lê ni akono konongo, alentille, ahulengo lê ti kobe, 29  mafuta ti otoro, beurre, ataba nga na fromage.* Ala sigi na aye so kue ti tene David na azo ti lo ate ni,+ ndali ti so ala tene: “Nzara asara azo ni, ala fatigué nga nzara ti ngu ahon ndö ti ala na yâ ti benyama.”+

Akete tënë na terê ni

Wala “maboko ti lo afatigué.”
Wala “vundu ahon ndö ti âme ti ala.”
Wala “dû so alï; kota dû.”
Wala “amû yanga.”
Na Hébreu: “mene.”
A lingbi nga ti tene “kpangbala ndo ti désert.”
Na Hébreu: “mafuta ti ngu ti me ti bagara.”