2 Samuel 18:1-33

  • Hongo Absalom na ngangu nga tënë ti kuâ ti lo (1-18)

  • David amä tënë ti kuâ ti Absalom (19-33)

18  Na pekoni, David adiko wungo ti azo so ayeke na terê ti lo, na lo zia na ndö ti ala amokonzi ti azo saki oko saki oko nga na amokonzi ti azo ngbangbo oko ngbangbo oko.+  David akangbi yâ ti azo ni na groupe ota. Lo zia kozo groupe ni na maboko ti Joab.+ Lo zia use groupe ni na maboko ti Abishaï,+ ita ti Joab nga molenge ti Zéruïah.+ Lo zia ota groupe ni na maboko ti Ittaï+ zo ti gbata ti Gath. Gbia atene na ala: “Mbi kue mbi yeke gue na ala.”  Me ala tene: “Mo yeke gue pëpe,+ ndali ti so tongana e kpe, azo ni ayeke zia bê ti ala na ndö ti e pëpe. Même tongana ndambo ti aturugu ti e akui, a yeke sara ye oko na ala pëpe, ndali ti so mo oko mo lingbi na azo 10 000 na popo ti e.+ Tongana mo tokua na e azo so ayeke na yâ ti gbata ti mû maboko na e, a yeke duti nzoni mingi.”  Gbia atene na ala: “Ye so ayeke nzoni na lê ti ala, mbi yeke sara ni.” Tongaso gbia aluti nduru na yanga ti gbagba ti gbata ni, na aturugu ni kue ayeke hon na yâ ti agroupe ngbangbo oko ngbangbo oko nga saki oko saki oko.  Na pekoni gbia amû yanga na Joab, na Abishaï nga na Ittaï, atene: “Ala sara ye ti ngangu na maseka-koli Absalom pëpe ndali ti mbi.”+ Na ngoi so gbia amû yanga so na amokonzi ni kue na ndö ti Absalom, azo kue amä ni.  Azo ni ague na yâ ti ngonda ti sara bira na azo ti Israël; ala sara bira ni na yâ ti gbako ti Éphraïm.+  Kâ na yâ ti gbako ni, azo ti David+ asö benda na ndö ti azo ti Israël,+ na a fâ azo ngangu na lango ni so: azo 20 000 la akui.  Bira ni amû yâ ti ndo ni kue. Nga na lango ni so, azo so akui na yâ ti gbako ni ayeke mingi ahon ala so a fâ ala na épée.  Mo ye ti bâ, Absalom atingbi lê na lê na awakua ti David. Absalom ayeke kpe na vuko kororo, na kororo ni ahon na gbe ti mbeni kota keke so amaboko ni ayeke gbani. Li ti lo acalé na popo ti amaboko ti kota keke ni, na tanga ti terê ti lo angbâ na lê ti nduzu.* Vuko kororo ni ahon ti lo. 10  Mbeni zo abâ lo, lo ga lo sara tënë ni na Joab,+ lo tene: “Mbi bâ Absalom, li ti lo acalé na yâ ti kota keke.” 11  Joab atene na lo: “Na ngoi so mo bâ lo so, mo fâ lo na lê ni lê ni pëpe ngbanga ti nyen? Ka mbi yeke duti na ngia mingi ti mû na mo alê ti nginza ti argent bale-oko nga na ceinture.” 12  Me zo ni atene na Joab: “Même tongana a mû na mbi* lê ti nginza ti argent 1 000, mbi peut ti yôro maboko ti mbi na terê ti molenge ti gbia pëpe, ndali ti so e mä yanga so gbia amû na mo, na Abishaï nga na Ittaï. Lo tene: ‘Atâa a yeke zo wa na popo ti ala, ala bâ ndo nzoni na ndö ti maseka-koli Absalom.’+ 13  Tongana mbi ke yanga si mbi fâ lo,* nyen na nyen kue gbia ayeke mä tënë ni, na mo yeke bata mbi pëpe.” 14  Joab atene na lo: “Mbi yeke buba ngoi ti mbi senge senge na terê ti mo ge ngbanga ti nyen?” Tongaso, lo mû akeke ota so yanga ni aza,* lo yôro ni na yâ ti bê ti Absalom so angbâ na fini na yâ ti kota keke ni. 15  Na pekoni, azo bale-oko so ayeke yô aye ti bira ti Joab aga apika Absalom juska lo kui.+ 16  Joab ahûru didi, na azo ni azia ti tomba peko ti azo ti Israël, ala kiri; Joab airi ala ti zia lege ti bira ni. 17  Ala mû Absalom ala bi lo na yâ ti kota dû na yâ ti gbako, na ala zia gbâ ti atênë na ndö ti lo.+ Azo ti Israël kue akpe ague na yanga-da ti ala. 18  Na ngoi so Absalom angbâ lani na fini, lo mû mbeni pilier lo kpo ni na nduzu na yâ ti Popo-hoto* ti Gbia,+ ndali ti so lo tene: “Mbi yeke na molenge-koli pëpe ti tene iri ti mbi angbâ ti wu na lege ti lo.”+ Ni la lo zia iri ti lo wani na ndö ti pilier ni, na a iri ni Pilier ti Absalom juska laso. 19  Ahimaaz,+ molenge ti Zadoc, atene: “Zia mbi kpe, mbi gue mbi fa na gbia sango ti ye so asi so, ndali ti so Jéhovah asara ye na lege ti mbilimbili na gbia tongana lo zi lo na maboko ti awato ti lo.”+ 20  Me Joab atene na lo: “Mo yeke gue na sango ni so laso pëpe. Mo lingbi ti gue na ni na mbeni lango nde, me laso pëpe ndali ti so molenge ti gbia akui.”+ 21  Joab atene na mbeni zo ti mara ti Cush,+ lo tene: “Gue mo fa na gbia peko ti ye so mo bâ.” Tongaso, lo kuku na gbe ti Joab na lo mû loro, lo hon. 22  Ahimaaz molenge ti Zadoc akiri atene na Joab: “Même nyen la aye ti si, zia mbi nga kue mbi kpe mbi gue na peko ti zo ti mara ti Cush so.” Me Joab atene na lo: “Molenge ti mbi, mo ye ti kpe ti gue ngbanga ti nyen? so mbeni sango ti tene mo fa ni ayeke dä ape so?” 23  Lo kiri lo tene: “Même nyen la aye ti si, zia mbi kpe mbi gue.” Tongaso, Joab atene na lo: “Kpe mo gue!” Ahimaaz amû lege so ahon na yâ ti kota ndo so ayeke na terê ti Ngu ti Jourdain, na lo gue ngbii lo hon zo ti mara ti Cush so. 24  David ayeke duti na popo ti ayanga ti gbagba use ti gbata ni.+ Sinziri ni+ amonté na ndö ti gbagba ni. Lo yô lê ti lo, lo bâ ndo na lo bâ mbeni zo so ayeke mû loro ti ga. 25  Sinziri ni adekongo, lo sara tënë ni na gbia. Gbia atene: “Tongana lo yeke lo oko, mbeni sango la lo yeke ga na ni so.” Na ngoi so lo yeke pusu nduru nduru, 26  sinziri ni abâ mbeni zo nde so ayeke mû loro. Lo iri zo ti batango yanga ti gbata ni, lo tene: “Mbeni zo nde ayeke ga nga na loro, lo oko!” Gbia atene: “Lo so nga kue lo yeke ga na mbeni sango.” 27  Sinziri ni atene: “Kozo zo so mbi bâ lo so, lo yeke mû loro tongana Ahimaaz+ molenge ti Zadoc.” Tongaso gbia atene: “Lo yeke nzoni zo, lo yeke ga na nzoni sango.” 28  Ahimaaz adekongo na gbia, lo tene: “Ye kue ayeke nzoni!” Lo ngbâ lo kuku, lo kpo li ti lo na sese. Na pekoni lo tene: “Zia a sepela Jéhovah Nzapa ti mo, lo so azia na maboko ti seigneur na gbia ti mbi+ azo so alondo ti ke yanga ti* lo.” 29  Me gbia ahunda ndo, atene: “Maseka-koli Absalom ayeke senge?” Ahimaaz atene: “Mbi bâ mbeni kota wusuwusu na ngoi so Joab aye ti tokua mbeni wakua ti gbia nga na mbi wakua ti mo, me mbi hinga ye so apassé so pëpe.”+ 30  Tongaso, gbia ni atene: “Pusu, mo luti ge.” Lo pusu, lo luti. 31  Na pekoni, zo ti mara ti Cush asi,+ na lo tene: “Zia seigneur na gbia ti mbi ayamba sango so: Laso Jéhovah asara ye na lege ti mbilimbili na zingo mo na maboko ti azo kue so alondo na bira na terê ti mo.”+ 32  Me gbia ahunda zo ti mara ti Cush ni, atene: “Maseka-koli Absalom ayeke senge?” Zo ti mara ti Cush ni atene: “Zia awato ti seigneur na gbia ti mbi kue nga na azo kue so alondo ti sara sioni na mo aga tongana maseka-koli so!”+ 33  Tënë so ayengi gbia, si lo monté na yâ ti chambre so ayeke na ndö ti yanga ti gbagba. Lo yeke tambela, lo toto, lo tene: “Molenge ti mbi Absalom, molenge ti mbi! Molenge ti mbi Absalom! Molenge ti mbi Absalom, tongana mbi la mbi kui fade na place ti mo, ka a yeke nzoni! Aï molenge ti mbi!”+

Akete tënë na terê ni

Na Hébreu: “ayeke na popo ti yayu na sese.”
Na Hébreu: “a pesé na yâ ti maboko ti mbi.”
Wala “Tongana mbi sara ye na handa na terê ti âme ti lo.”
A lingbi nga ti tene “alê ti kokora; alikongo.” Na Hébreu: “akeke.”
Wala “Kpangbala ndo.”
Na Hébreu: “ayôro maboko ti ala na terê ti.”