2 Samuel 2:1-32

  • David aga gbia ti Juda (1-7)

  • Ish-Bosheth aga gbia na ndö ti Israël (8-11)

  • Bira na popo ti azo ti David na azo ti Saül (12-32)

2  Na peko ti aye so, David ahunda Jéhovah,+ atene: “A yeke nzoni mbi gue na yâ ti mbeni gbata ti Juda?” Jéhovah atene na lo: “En, mo gue.” David akiri ahunda: “A yeke nzoni mbi gue na ndo wa?” Lo tene: “Na Hébron.”+  Tongaso, David ague na Hébron, lo na awali ti lo use kue: Ahinoam,+ zo ti Jizréel, na Abigaïl,+ wali ti wakuâ Nabal, zo ti Carmel.  David ague nga na akoli so amû peko ti lo,+ zo oko oko na azo ti da ti lo; ala sara kodro na yâ ti agbata so ayeke na terê ti Hébron.  Azo ti Juda aga na ndo so David ayeke dä. Kâ, ala tuku mafuta na li ti lo ti tene lo ga gbia na ndö ti azo ti mara ti Juda.+ Ala tene na David: “Azo ti Jabesh-Galaad la alu Saül.”  Tongaso, David atokua azo na azo ti Jabesh-Galaad, lo tene: “Tufa ti Jéhovah na ndö ti ala, ndali ti tâ ndoye so ala fa na mbage ti seigneur ti ala Saül na lungo kuâ ti lo.+  Zia Jéhovah afa tâ ndoye ti lo na mbage ti ala nga lo ngbâ ti sara na ala. Mbi nga kue mbi yeke sara nzoni bê na ala ndali ti ye so ala sara so.+  Ti fadeso, ala kpengba terê ti ala nga ala sara ye tongana koli, ndali ti so seigneur ti ala Saül akui awe na azo ti mara ti Juda atuku mafuta na li ti mbi ti ga gbia na ndö ti ala.”  Me Abner,+ molenge ti Ner, mokonzi ti aturugu ti Saül, amû Ish-Bosheth,+ molenge ti Saül, lo gue na lo na Mahanaïm.+  Lo sara si Ish-Bosheth aga gbia na ndö ti azo ti Galaad,+ azo ti mara ti Asur, azo ti Jizréel,+ azo ti Éphraïm,+ azo ti Benjamin nga na ndö ti azo ti Israël kue. 10  Ish-Bosheth, molenge ti Saül, ayeke na ngu 40 na ngoi so lo ga gbia na ndö ti Israël; lo komande ngu use. Me azo ti mara ti Juda amû ti ala peko ti David.+ 11  Ngoi kue* so David alë gbia na Hébron na ndö ti azo ti mara ti Juda ayeke ngu mbasambala na nze omene.+ 12  A si na mbeni ngoi, Abner, molenge ti Ner, na awakua ti Ish-Bosheth, molenge ti Saül, alondo na Mahanaïm+ ala gue na Gabaon.+ 13  Joab,+ molenge ti Zéruïah,+ na awakua ti David ague na terê ti mbeni place ti ngu na Gabaon, ala na Abner na azo ti lo awara terê kâ. Abner na azo ti lo aluti na terê ti ngu ni na mbage ge, Joab na azo ti lo aluti na mbage kâ. 14  Abner atene na Joab: “Zia amaseka-koli ni alondo atiri* na lê ti e.” Joab ayeda, lo tene: “Zia ala tiri.” 15  Tongaso, ala londo ala tingbi terê. Azo ti mara ti Benjamin nga na ti Ish-Bosheth, molenge ti Saül, ayeke 12. Azo na popo ti awakua ti David ayeke 12 nga. 16  Zo oko oko agbu li ti zo so lo na lo ayeke tiri, nga zo oko oko ayôro épée ti lo na yâ ti mba ti lo, ala kue atï na ala kui. Ndani la a iri ndo ni so Helcath-Hazzurim; a yeke na yâ ti gbata ti Gabaon. 17  Na lango ni so, tiri ni ayeke ngangu mingi, na awakua ti David asö benda na ndö ti Abner na azo ti Israël. 18  Amolenge ti Zéruïah+ ti koli ota ayeke na yâ ti bira ni: a yeke Joab,+ Abishaï+ na Asahel;+ na yâ ti ngonda, Asahel akpe loro tongana dengbe. 19  Asahel atï na loro na peko ti Abner; lo ngbâ gï na peko ti lo, lo hon na mbage ti koli wala na mbage ti wali pëpe. 20  Tongana Abner abâ ndo na peko, lo hunda ndo, lo tene: “Mo Asahel la?” Asahel atene: “En, mbi la.” 21  Abner atene na lo: “Hon na mbage ti koli wala na mbage ti wali, mo gbu mbeni maseka-koli, na mo mû ye kue so mo wara na terê ti lo.” Me Asahel ake ti zia lege ti Abner. 22  Tongaso, Abner akiri atene na Asahel: “Zia ti tomba peko ti mbi. Mo ye mbi fâ mo ngbanga ti nyen? Mbi yeke bâ ande lê ti ita ti mo Joab tongana nyen?” 23  Me lo ke ti zia lege ti Abner; tongaso Abner akpo yâ ti Asahel na ngbonda ti likongo ti lo,+ na likongo ni alï lo asigi na peko, na lo tï biani na kuâ. Zo kue so asi na place so Asahel akui dä so, lo yeke luti kete si. 24  Joab na Abishaï atï na peko ti Abner. Na ngoi so lâ ayeke linda, ala si na kete hoto ti Ammah, so abâ ndo lê na lê na Guiah, so ayeke na lege so ague na yâ ti benyama ti Gabaon. 25  Kâ, azo ti mara ti Benjamin abungbi terê ti ala na peko ti Abner, ala ga tongana bungbi ti aturugu oko si ala luti na ndö ti mbeni kete hoto. 26  Abner adekongo na Joab, lo tene: “Épée ayeke ngbâ gï ti fâ azo tongaso ti gue na ni? Mo hinga so gï vundu la ayeke ga na pekoni ape? Juska lawa la mo yeke tene na azo ni ti tene ala zia ti tomba peko ti aita ti ala?” 27  Na mango tënë so, Joab atene: “Ti tâ tënë ni, so tâ Nzapa ayeke na fini, tongana mo zi fade yanga pëpe, ka gï kekereke na ndapre la azo ni ayeke zia ti tomba peko ti aita ti ala.” 28  Tongaso, Joab ahûru didi, azo ti lo azia ti tomba peko ti azo ti Israël, na bira ni akaï. 29  Abner na azo ti lo atambela na yâ ti Arabah+ na bï ni so kue nga ala fâ Ngu ti Jourdain; ala hon na yâ ti kota dû* so ayeke na yâ ti popo-hoto ni ngbii ala si na Mahanaïm.+ 30  Na peko ti so Joab azia ti tomba peko ti Abner awe, lo bungbi azo kue place oko. Na popo ti awakua ti David, azo 19 nga na Asahel la ayeke dä pëpe. 31  Me awakua ti David asö benda na ndö ti azo ti mara ti Benjamin nga na ndö ti azo ti Abner; azo ti ala 360 la akui. 32  Ala mû kuâ ti Asahel+ ala lu ni na cimetière ti babâ ti lo so ayeke na Bethléhem.+ Na pekoni, Joab na azo ti lo atambela na bï ni kue ala si na Hébron+ na yanga ti ndapre.

Akete tënë na terê ni

Na Hébreu: “Wungo ti alango.”
Wala “asara mandako.”
A lingbi nga ti tene “na yâ ti Bithron kue.”