2 Samuel 3:1-39

  • Ngangu ti David na azo ti lo ague gï na li ni (1)

  • Amolenge ti David ti koli (2-5)

  • Abner amû mbage ti David (6-21)

  • Joab afâ Abner (22-30)

  • David atoto kuâ ti Abner (31-39)

3  Bira na popo ti azo ti Saül na azo ti David angbâ aninga. Ngangu ti David ayeke gue gï guengo na li ni,+ me ngangu ti azo ti Saül ayeke kiri gï kiringo na peko.+  David adü amolenge ti koli na ngoi so lo yeke na Hébron.+ Kozo molenge ni ayeke Amnon+ so mama ti lo ayeke Ahinoam,+ zo ti Jizréel.  Use molenge ni ayeke Kiléab so mama ti lo ayeke Abigaïl,+ wali ti wakuâ Nabal, zo ti Carmel. Ota molenge ni ayeke Absalom+ so mama ti lo ayeke Maacah, molenge ti Talmaï,+ gbia ti kodro ti Guéshur.  Osio molenge ni ayeke Adonijah+ so mama ti lo ayeke Hagguith; oku molenge ni ayeke Shéphatiah so mama ti lo ayeke Abital.  Omene molenge ni ayeke Ithréam, so mama ti lo ayeke Églah, wali ti David. So ayeke amolenge so David adü ala na Hébron la.  Na ngoi so bira angbâ na popo ti azo ti Saül na azo ti David, Abner+ angbâ ti sara si lo ga kota na popo ti azo ti Saül.  Saül ayeke lani na mbeni wali ti lo ti use ndo so iri ti lo ayeke Rizpah,+ molenge ti Aïah. A si na mbeni ngoi Ish-Bosheth+ atene na Abner: “Mo gi wali ti babâ ti mbi ngbanga ti nyen?”+  Ngonzo agbu Abner ngangu ndali ti tënë so Ish-Bosheth atene, si Abner atene: “Mbi yeke mbo* ti sese ti Juda? Ngbene ye juska laso, mbi fa tâ ndoye na azo ti da ti babâ ti mo Saül, na aita ti lo nga na akamarade ti lo, nga mbi zia mo na maboko ti David pëpe. Me laso mo ga ti hunda mbi ndali ti mbeni faute so andu tënë ti wali?  Ye so Jéhovah adeba yanga ti lo ti sara ni na David so, tongana mbi Abner mbi sara ye alingbi na ni pëpe, zia Nzapa apunir mbi ngangu.+ 10  Lo deba yanga ti zi royaume ni na maboko ti ahale ti Saül, na ti zia David na ndö ti trône ti komande na ndö ti azo ti Israël nga na ti Juda, a komanse na Dan juska na Béer-Shéba.”+ 11  Ish-Bosheth azi yanga na Abner encore ape ndali ti so mbeto ti Abner asara lo ngangu.+ 12  Hio, Abner atokua azo na David, lo tene: “Kodro ni ayeke ti zo wa?” Lo kiri lo tene: “Mo te mbele na mbi, na mbi yeke sara kue* ti tene azo ti Israël kue aye mo.”+ 13  David akiri tënë, atene: “So nzoni! Mbi yeke te mbele na mo. Me ye oko so mbi hunda na mo ayeke ti tene na gango ti mo, mo ga na Mical+ molenge ti Saül ti wali so. Tongaso pëpe, mo yeke bâ lê ti mbi pëpe.” 14  Na pekoni, David atokua azo na Ish-Bosheth,+ molenge ti Saül, lo tene: “Mû na mbi wali ti mbi Mical, so mbi mû lani poro ti pito ti aPhilistin 100 si mbi kä na peko ti lo.”+ 15  Tongaso, Ish-Bosheth atokua a mû wali ni na ndo ti koli ti lo Paltiel,+ molenge ti Laïsh. 16  Me koli ni angbâ gï ti mû peko ti lo na toto ngbii ala si na Bahurim.+ Na pekoni Abner atene na koli ni, lo tene: “Hon! Kiri na ndo ti mo!” Lo kiri na ndo ti lo. 17  Abner atokua yanga na a-ancien ti Israël, atene: “A ninga awe si ala ye ti tene David aga gbia na ndö ti ala. 18  Ti fadeso ala londo, ala zia lo gbia ti ala, ndali ti so Jéhovah atene na David, atene:+ ‘A yeke na lege ti wakua ti mbi David la mbi yeke zi azo ti mbi Israël na maboko ti aPhilistin nga na awato ti ala kue.’” 19  Na pekoni, Abner asara tënë na azo ti mara ti Benjamin.+ Abner ague nga na ndo ti David na Hébron ti sara tënë gï na lo na ndö ti ye so azo ti Israël nga na azo ti mara ti Benjamin kue amä terê ti sara. 20  Na ngoi so Abner na azo 20 asi na ndo ti David na Hébron, David asara matanga ndali ti ala. 21  Abner atene na David: “Seigneur na gbia ti mbi, zia mbi gue mbi bungbi azo ti Israël kue na terê ti mo, tongaso si ala te mbele na mo, na mo ga gbia na ndö ti aye kue so mo ye.”* Tongaso David azia Abner ti hon, na Abner ague na siriri. 22  Kete na pekoni, awakua ti David na Joab akiri na peko ti mbeni bira so ala gue asara, ala ga na gbâ ti aye so ala gbu. Abner angbâ na terê ti David na Hébron pëpe, ndali ti so David azia lo si lo hon na siriri awe. 23  Tongana Joab na aturugu ni kue asi awe, a tene na Joab,+ a tene: “Abner,+ molenge ti Ner,+ aga ge na ndo ti gbia, na gbia azia lo, lo gue na siriri.” 24  Tongaso, Joab ague na ndo ti gbia na lo hunda lo, lo tene: “Nyen la mo sara so? Abner aga ge, na mo zia lo, lo gue na siriri ngbanga ti nyen? 25  Mo hinga Abner, molenge ti Ner, nzoni! Lo ga ge ti handa mo nga ti hinga ando kue so mo yeke gue dä nga na aye kue so mo yeke sara.” 26  Tongaso, Joab azia David, lo sigi na lo tokua azo na peko ti Abner. Azo ni ague amû Abner na terê ti dû ti ngu ti Sirah ala kiri na lo, me David ahinga ye oko dä pëpe. 27  Na ngoi so Abner akiri na Hébron,+ Joab amû lo, lo gue na lo na yanga ti gbagba ti gbata ni ti sara tënë na lo, li ti ala use. Me kâ, Joab akpo yâ ti lo na épée si lo kui;+ lo fâ lo ndali ti so lo fâ* ita ti lo Asahel.+ 28  Na pekoni tongana David amä tënë ni, lo tene: “Na lê ti Jéhovah, ngbanga ti mênë+ ti Abner molenge ti Ner ayeke na li ti mbi na azo ti royaume ti mbi pëpe. 29  Zia ngbanga ti mênë ti lo akiri na li ti Joab+ nga na azo kue ti da ti babâ ti lo. Zia si lakue, na yâ ti ahale ti Joab, a wara mbeni koli so ye ayeke yuru na terê ti lo ti koli,+ wala zo ti buruma,+ wala koli so asara kua na keke ti pengo na kamba,* wala zo so a fâ lo na épée wala zo so kobe amanke lo.”+ 30  Tongaso, Joab na ita ti lo Abishaï+ afâ Abner+ ndali ti so lo fâ ita ti ala Asahel na yâ ti bira+ so a sara na Gabaon. 31  David atene na Joab nga na azo kue so ayeke na terê ti lo: “Ala suru bongo na terê ti ala, ala kanga bongo ti vundu na terê ti ala nga ala toto kuâ ti Abner.” Gbia David ayeke tambela na peko ti kuâ ni. 32  Ala lu kuâ ti Abner na Hébron; gbia atoto ngangu na ndö ti cimetière ti Abner, na azo ni kue ayeke toto. 33  Gbia ahe bia na ndö ti kuâ ti Abner, lo tene: “Abner alingbi fade ti kui tongana mbeni buba zo? 34  A kanga maboko ti mo pëpe,a kanga gere ti mo na chaîne* pëpe. Mo kui kuâ ti zo so azo ti sioni afâ lo.”*+ Ge, azo ni kue akiri atï na toto. 35  Na pekoni, azo ni kue aga na mapa na David ti dë bê ti lo;* andâ lâ angbâ ti su. Me David adeba, atene: “Tongana mbi te mapa wala mbeni kobe nde kozo ti tene lâ alinda, zia Nzapa apunir mbi ngangu!”+ 36  Azo ni kue abâ ni, na a nzere na ala. Ye kue so gbia asara anzere na azo ni kue. 37  A yeke tongaso si, na lango ni so, azo ti David kue nga na azo ti Israël kue ahinga so gbia la amû yanga ti tene a fâ Abner, molenge ti Ner, pëpe.+ 38  Na pekoni, gbia atene na awakua ti lo: “Ala hinga pëpe so laso mbeni mokonzi nga mbeni kota zo la akui na Israël so?+ 39  Atâa so a soro mbi ti duti gbia,+ laso mbi yeke na ngangu pëpe; nga ti mbi, amolenge ti Zéruïah+ so ayeke azo ti sarango ngangu mingi.+ Zia Jéhovah akiri na zo ti sioni peko ti ye ti sioni so lo sara.”+

Akete tënë na terê ni

Na Hébreu: “li ti mbo.”
Na Hébreu: “na bâ, maboko ti mbi ayeke na mo.”
Wala “âme ti mo aye.”
Na Hébreu: “ndali ti mênë ti.”
Peut-être a ye ti sara tënë ti mbeni koli so maboko wala gere ti lo abuba, na tongaso a lingbi lo sara gï kua ti awali.
Na Hébreu: “cuivre.”
Na Hébreu: “amolenge ti kirikiri.”
Wala “mapa so zo ate ni na lâ ti ye ti vundu.”