Jérémie 39:1-18

  • Tingo ti Jérusalem (1-10)

    • Sédécias akpe na a gbu lo (4-7)

  • A yeke bata Jérémie (11-14)

  • A yeke sö fini ti Ébed-Mélec (15-18)

39  Na yâ ti ngu gumbaya ni ti komandema ti Sédécias, gbia ti Juda, na nze bale-oko ni, Nébucadnezzar,* gbia ti Babylone, na aturugu ti lo kue aga na Jérusalem, na ala sara camp angoro ni kue.+  Na ngu 11 ni ti komandema ti Sédécias, na lango gumbaya ti osio nze ni, ala kôro mbeni kota dû na yâ ti gbagba ti gbata ni.+  Tongaso, amokonzi ti gbia ti Babylone kue alï na yâ ti gbata ni na ala duti na yanga ti gbagba so a iri ni Yanga-ti-gbagba-ti-Milieu.+ Iri ti amokonzi ni so ayeke: Nergal-Sharézer so lo yeke Samgar,* Nebo-Sarsékim so lo yeke Rabsaris,* Nergal-Sharézer so lo yeke Rabmag* nga na tanga ti amokonzi kue ti gbia ti Babylone.  Tongana Sédécias gbia ti Juda nga na aturugu kue abâ ala, ala kpe.+ Na bï, ala mû lege so ague na jardin ti gbia, si ala sigi na yâ ti gbata ni na yanga ti gbagba so ayeke na popo ti amur use na ala hon na lege ti Arabah.+  Me aturugu ti Chaldée atomba peko ti ala, na ala wara Sédécias na kpangbala ndo ti désert ti Jéricho.+ Ala gbu lo ala ga na lo na Nébucadnezzar,* gbia ti Babylone, so ayeke na Riblah+ na sese ti Hamath,+ na Nébucadnezzar afâ ngbanga na ndö ti lo kâ.  Gbia ti Babylone amû yanga si a fâ amolenge ti Sédécias tâ na lê ti lo na Riblah kâ. Gbia ti Babylone amû yanga si a fâ nga akota zo ti Juda kue.+  Na pekoni, lo kôro lê ti Sédécias, lo kanga lo na chaîne ti cuivre na lo gue na lo na Babylone.+  Azo ti Chaldée agbi da* ti gbia ni nga na ada ti azo ti kodro ni;+ na ala kungbi agbagba ti Jérusalem na sese.+  Nébuzaradan,+ mokonzi ti agarde, amû tanga ti azo so angbâ na yâ ti gbata ni, lo mû nga ala so akpe si aga amû peko ti lo nga na azo kue so angbâ, lo gue na ala na Babylone. 10  Me ambeni zo so ayeke awayere, so ti tene ala so ayeke na ye oko pëpe so, Nébuzaradan, mokonzi ti agarde, azia si ala ngbâ na sese ti Juda. Na lango ni so, lo mû nga na ala ayaka ti vigne nga na ambeni yaka ti tene ala sara kua*+ na yâ ni. 11  Nébucadnezzar,* gbia ti Babylone, amû yanga so na Nébuzaradan, mokonzi ti aturugu ti gbia, na ndö ti Jérémie, lo tene: 12  “Mo mû lo mo bâ ndo na ndö ti lo. Mo sara ye ti sioni na lo pëpe, ye kue so lo yeke hunda na mo, sara ni na lo.”+ 13  Tongaso, Nébuzaradan mokonzi ti aturugu ti gbia, Nébushazban so lo yeke Rabsaris,* Nergal-Sharézer so lo yeke Rabmag* nga na akota zo kue ti gbia ti Babylone atokua ndo 14  si a mû Jérémie na yâ ti Lacour-ti-agarde+ a zia lo na maboko ti Guédaliah+ molenge ti Ahicam+ âta ti Shaphan+ ti gue na lo na da ti lo Guédaliah ni. Tongaso, Jérémie asara kodro na popo ti azo ni. 15  Na ngoi so Jérémie ayeke lani na Lacour-ti-agarde+ ni na so a mû lege na lo ti sigi pëpe, Jéhovah asara tënë na lo, atene: 16  “Mo gue mo tene na Ébed-Mélec,+ so ayeke zo ti Éthiopie, mo tene: ‘Jéhovah ti aturugu, Nzapa ti Israël, atene: “Bâ, mbi yeke sara si tënë so mbi tene na ndö ti gbata so aga tâ tënë. Mbi yeke ga na ye ti vundu na ndö ti gbata ni so me ye ti nzoni pëpe, na mo yeke bâ ande na lê ti mo lango so ye ni so ayeke si na ni.”’ 17  “‘Me mbi yeke zi mo ande na lango ni so, a yeke zia mo ande pëpe na maboko ti azo so mo sara mbeto ti ala,’ tënë ti yanga ti Jéhovah la. 18  “‘Nyen na nyen kue, mbi yeke mû ande lege na mo ti tene mo sigi na yâ ni mo hon, mo yeke kui ande kuâ ti épée pëpe. Mo yeke sö fini*+ ti mo ande ngbanga ti so mo zia bê ti mo kue na mbi,’+ tënë ti yanga ti Jéhovah la.”

Akete tënë na terê ni

Na Hébreu: “Nébucadrezzar,” so mbeni lege ti di iri ni so la.
Wala “mokonzi na ndö ti azo so ayeke mû ye ti nyongo ni na gbia.”
Nga ti gue oko na mbeni kode nde ti kangbingo yâ ti atënë ti yanga ti Hébreu ni a sû ni tongaso: “Nergal-sharézer, Samgar-Nébo, Sarshékim nga na Rabsaris.”
Wala “kota zo ti sarango yorö.”
Na Hébreu: “Nébucadrezzar,” so mbeni lege ti di iri ni so la.
Wala “yangbo.”
A lingbi nga ti tene “ala sara kua ti ngangu.”
Na Hébreu: “Nébucadrezzar,” so mbeni lege ti di iri ni so la.
Wala “mokonzi na ndö ti akota zo ti yangbo ti gbia.”
Wala “kota zo ti sarango yorö.”
Wala “âme.”