Job 15:1-35

  • Use tënë ti Éliphaz (1-35)

    • Lo tene so Job akpe mbeto ti Nzapa ape (4)

    • Lo tene so Job aye ti fa so lo hinga ye kue (7-9)

    • ‘Nzapa azia bê ti lo pëpe na azo ti lo ti be-vulu’ (15)

    • ‘Zo so abâ pasi ayeke zo ti sioni’ (20-24)

15  Éliphaz,+ zo ti Théman, akiri tënë, atene:   “Eskê zo ti ndara alingbi ti tene asenge senge tënë?* Wala lo yeke sara si yâ ti lo asi na pupu ti est?   Ti suku na zo na senge tënë ayeke sara ye oko pëpe,na gï dikongo gbâ ti tënë ayeke mû maboko na zo pëpe.   Mo sara si kpengo mbeto ti Nzapa aga senge ye,na mo sara si zo abi bê ti lo na Nzapa tongana ti kozo pëpe.   Faute ti mo la apusu mo ti sara tënë,*na mo leke yâ ti atënë ti mo na mayele.   Tënë ti yanga ti mo wani la afâ ngbanga na li ti mo, me mbi pëpe;yanga ti mo wani la afa sioni ti mo na gigi.+   A dü mo kozo na tanga ti azo kue? Wala mo bâ gigi kozo ti akete hoto?   Mo mä tënë so Nzapa atene ni gï na azo so ayeke na terê ti lo? Wala gï mo oko si mo yeke na ndara?   Nyen la mo hinga si e hinga ti e ape?+ Nyen la mo mä yâ ni si e mä ti e yâ ni ape? 10  Azo so kuä ti li ti ala avuru nga na ambakoro ayeke na popo ti e,+ala so ngu ti ala ahon ti babâ ti mo mingi. 11  Atënë ti dengo bê so alondo na Nzapa alingbi mo ape? Wala atënë so a tene na mo na nzoni bê alingbi mo ape? 12  Ngbanga ti nyen bê ti mo apusu mo ti hon yongoro? Nga ngbanga ti nyen lê ti mo abe na ngonzo? 13  Bê ti mo ason na terê ti Nzapa,na mo zia lege na mara ti atënë tongaso ti sigi na yanga ti mo. 14  Zo ayeke gï nyen si lo lingbi ti duti zo so bê ti lo avuru? Wala zo so wali adü lo si lo lingbi ti duti zo ti mbilimbili?+ 15  Bâ! Lo zia bê ti lo pëpe na azo ti lo ti be-vulu,na même yayu avuru tarara na lê ti lo pëpe.+ 16  Si âdu ti zo so ayeke sioni mingi na so sarango ye ti lo ayeke nzoni pëpe so,+zo so nzara ti sarango ye ti kirikiri asara lo tongana nzara ti ngu so! 17  Mbi yeke fa ye na mo; mä mbi si! Mbi yeke fa na mo ye so mbi bâ awe, 18  ye so ababâ ti awandara afa na ala si ala fa peko ni,+aye so ala honde ni pëpe. 19  A mû kodro ni gï na ababâ ti awandara so,na wande ahon na popo ti ala pëpe. 20  Zo ti sioni abâ pasi na yâ ti gigi ti lo kue,na yâ ti angu kue so a diko ni na zo so ayeke komande na ngangu. 21  Lo mä toto ti aye so asara zo mbeto mingi;+na ngoi ti siriri, azo ti gbungo ye ti azo na ngangu anzi ye ti lo. 22  Lo bâ pëpe so lo lingbi ti kpe bingo;+épée la ayeke ku lo. 23  Lo yeke fono ti gi kobe,* na lo tene: “A yeke na ndo wa?” Lo hinga nzoni mingi so ngoi ti bingo aga nduru. 24  Ye ti vundu nga na pasi angbâ ti zia mbeto na yâ ti lo;ngangu ti ala ahon ndö ti lo tongana mbeni gbia so ayeke nduru ti sara bira. 25  Lo yôro maboko ti lo na lê ti Nzapa,na lo gi ti sara ngangu-li na* Lo so ngangu ti lo ahon angangu kue; 26  ngangu-li ti lo apusu lo ti gue na bira na terê ti Nzapa,lo gue na kota vala ti lo so akpengba;* 27  lê ti lo kue gï mafutanga yâ ti lo kue ane na mafuta; 28  lo lango na yâ ti agbata so a yeke futi ande ni;na yâ ti ada so zo oko ayeke lango dä pëpe,ada so ayeke ga gbâ ti atênë so a dö ni na ndö ti terê. 29  Lo yeke ga zo ti mosoro pëpe na mosoro ti lo ayeke maï pëpe,nga aye ti mosoro ti lo ayeke mû ndo na yâ ti kodro ni pëpe. 30  Lo yeke kpe bingo pëpe;lo yeke ga tongana mbeni kete keke so wâ asara si ahule,*na pupu ti yanga ti Nzapa* asara si lo girisa.+ 31  A yeke nzoni lo gue yongoro pëpe si lo zia bê ti lo na asenge senge ye,ndali ti so ye so lo yeke wara na place ni ayeke gï senge ye; 32  a yeke si kozo na lango ti lo. Lo yeke duti ande tongana mbeni keke so amaboko ni amaï lâ oko pëpe.+ 33  Lo yeke duti ande tongana mbeni vigne so atuku alê ni kozo si abe,nga tongana mbeni keke ti olive so atuku afleur ni kue. 34  Ye so bungbi ti azo so akpe Nzapa pëpe* agi ti sara ayeke ga nzoni pëpe,+nga atente so azo ayeke pete goro dä, wâ ayeke gbi ni. 35  Ala mû ngo ti ye so ayeke ga na kpale, na ala dü ye ti sioni,na ye ti handa ayeke na yâ ti ala.”

Akete tënë na terê ni

Wala “atënë so ayeke tongana pupu so aya na ngangu?”
Wala “Faute ti mo afa lege na yanga ti mo.”
Na Hébreu: “mapa.”
Wala “ti sö benda na ndö ti.”
Na Hébreu: “akûtu so akpengba so ayeke na terê ti vala ti lo.”
So ti tene lo peut ti kiri ti ga nzoni pëpe.
Na Hébreu: “lo.”
Wala “a-apostat.”