Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

Eskê tongana a changé asango so ayeke na yâ ti acellule ti e, e yeke ngbâ na fini aninga?

Azo aye ti vivre aninga

Azo aye ti vivre aninga

“[Nzapa a]sara ye kue pendere mingi nga na ngoi ni. Lo zia même tënë ti fini ti lakue lakue na yâ ti bê ti azo.”​—Zo-ti-fa-tene 3:11.

TËNË so, Gbia Salomon la atene ni na a fa tâ ye so ayeke na yâ ti bê ti e azo. Peut-être ndali ti so fini ti e aninga ape nga so e peut ti kpe kuâ ape, azo ayeke na kota nzara ti sara mbeni ye si fini ti ala aga nzoni. Ni la depuis ândö la azo ayeke gi ti hinga ye so apeut ti sara si zo angbâ na fini aninga.

Bâ tapande ti Gilgamesh mbeni gbia ti Sumer. A tene gbâ ti atere na ndö ti lo. Na yâ ti mbeni tere ni, a tene lo sara mbeni sioni voyage ti gi ti hinga ye so zo apeut ti sara ti kpe kuâ, me lo réussir ape.

Mbeni wandara ti ândö na yâ ti laboratoire ti lo

A sara ngu 2 400 tongaso awe, ambeni wandara ti kodro ti Chine atara ti sara mbeni yorö na lege ti magie, so a tene tongana zo anyon lo yeke ngbâ gï maseka. Na yâ ti yorö ni ala zia mercure nga na arsenic, so ayeke ambeni ye so ayeke sara sioni na seni ti zo. A tene so yorö ni so la afâ lani mingi ti atogbia ti Chine. Na Europe ândö, ambeni wandara atara ti sara si lor aga ye so zo apeut ti mene ni, ndali ti so ala pensé so, so lor ayeke ye so ayeke buba ka ape, tongana zo amene ni lo yeke ngbâ na fini aninga.

Laso, awandara so ayeke gi ye na ndö ti acellule ti zo aye ti hinga ndani so azo ayeke ga mbakoro. Ngangu so ala yeke sara afa biani so, laso azo ayeke na mara nzara so azo ti ândö ayeke na ni ti wara mbeni ye so ayeke sara si zo apeut ti ga mbakoro ape nga lo kui ape. Me aye ti peko ti gingo nda ti ye ti ala ni afa nyen?

NZAPA AZIA “TËNË TI FINI TI LAKUE LAKUE NA YÂ TI BÊ TI AZO.”​ZO-TI-FA-TENE 3:11

AZO ANGBÂ TI GI TI HINGA YE SO ASARA SI ZO AGA MBAKORO

Awandara so amanda ye na ndö ti cellule ti zo asigi na atënë nde nde 300, ti fa ndani so e yeke ga mbakoro nga e yeke kui. Na yâ ti angu so ahon aninga ape, ala wara lege ti sara si acellule ti azo nga na ti anyama avivre aninga. Ndani la azo so ayeke na mosoro mingi amû nginza na ala ti mû maboko na ala ti hinga ndani so e yeke kui. Nyen la awandara ni asara?

Ala gi ti sara si zo angbâ na fini aninga. Mingi ti awandara apensé so e yeke ga mbakoro ndali ti ye so ayeke si na atélomère ti e, so ayeke mbeni partie ti achromosome ti e. Acellule ti e ayeke dü na lege so yâ ni ayeke kangbi. A yeke atélomère la ayeke bata asango so ayeke na yâ ti acellule ni na temps so yâ ti ala ayeke kangbi. Me lakue tongana acellule ni ayeke kangbi, atélomère ni ayeke kiri gï nduru. A gue ngbii na fin ni, acellule ni apeut ti dü encore ape, na e komanse ti ga mbakoro.

Wandara Elizabet Blackburn, so awara prix Nobel na ngu 2009, na groupe ti azo so lo na ala asara kua lani awara mbeni ye so apeut ti kanga lege na atélomère ti kiri nduru; ye so asara si acellule aga mbakoro ape. Ye oko, ala tene so a yeke pëpe atélomère la apeut ti sara si azo avivre aninga.

Mbeni kode so awandara awara ayeke ti changé asango so ayeke na yâ ti acellule. Tongana acellule ti e aga mbakoro mingi awe si ala peut ti kiri ti dü ape, ala yeke tokua asioni sango na acellule so ayeke nduru na ala, ye so asara si terê ti zo ayeke suku, lo yeke wara angangu douleur lakue, nga lo yeke tï kobela. Ade aninga ape na France, awandara amû acellule ti ambeni zo so aga mbakoro mingi achangé asango so ayeke na yâ ni, na acellule ni akiri akomanse ti dü. Professeur Jean-Marc Lemaître, so ayeke na li ti équipe ti gingo nda ti ye so, atene so kua so ala sara afa so acellule so aga mbakoro apeut ti kiri nzoni.

ESKÊ AWANDARA APEUT TI SARA SI E DUTI NA FINI ANINGA?

Awandara mingi atene so atâa so a sigi na aye nde nde ti sara si zo aga mbakoro hio ape, azo apeut ande nga ti vivre aninga ahon ti so ala yeke vivre laso so ape. Tâ tënë, depuis na ngu 1800 ti ga na ni, azo avivre aninga ahon ti kozo. Me, azo avivre aninga tongaso ndali ti so ala yeke sara ye propre ahon ti kozo, ala wara ambeni yorö so ayeke soigné ambeni kobela ti ala, nga ala yeke sara avaccin. Ambeni awandara so ayeke gi ye na ndö ti acellule ti zo atene so fini ti zo apeut nga ti gue ayo ahon ti laso so ape.

A sara ngu 3 500 tongaso awe, Moïse so asû mbeni mbeti ti Bible atene: “Fini ti e aninga ngu 70, wala ngu 80 tongana zo ni ayeke ngangu. Me angu so kue asi singo na akpale nga na vundu; a yeke hon gï hio tongaso, na e huru e hon.” (Psaume 90:10). Atâa a-effort so azo ayeke sara ti tene e ngbâ na fini aninga, fini ti e azo laso ayeke gï tongana ti so Moïse afa ni lani.

Fini ti e aninga ape, me ambeni nyama apeut ti vivre angu ngbangbo mingi, nga ambeni keke apeut ti vivre angu saki mingi. Ni la, tongana e haka alango ti fini ti e azo na ti ambeni ye, e yeke hunda terê ti e, e tene: ‘Gigi ti e ni kue la angbâ gï na ngu 70 wala 80 awe so?’