Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

A yeke hon ande wato ti e kuâ na ngangu tongana nyen?

A yeke hon ande wato ti e kuâ na ngangu tongana nyen?

YE SO Nzapa aleke ndali ti azo achangé ape, atâa so kengo yanga ti Adam na Ève aga na siokpari nga na kuâ na ndö ti azo kue. Na yâ ti Bible, fani mingi Nzapa afa so ye so lo ye lani achangé ape.

  • “Sese ayeke ga ande ye ti azo ti mbilimbili, na ala yeke ngbâ na ndö ni lakue lakue.”​—Psaume 37:29.

  • “Lo yeke mene ande kuâ biaku biaku, Jéhovah, Seigneur ti dunia kue, ayeke mbô ngu ti lê na lê ti azo kue.” ​—Ésaïe 25:8.

  • “Kuâ so ayeke ndangba wato ni, a yeke futi lo ande biaku biaku.”​—1 aCorinthien 15:26.

  • “Kuâ ayeke duti ande dä mbeni pëpe; mua, wala toto, wala pasi ayeke duti dä mbeni pëpe.”​—Apocalypse 21:4.

Tongana nyen la Nzapa ayeke “mene ande kuâ” wala lo yeke “futi lo ande biaku biaku”? Tongana ti so e bâ fade, Bible atene so “azo ti mbilimbili . . . [a]yeke ngbâ ande lakue lakue.” Me Bible atene nga so “na ndö ti sese so, mbeni zo ti mbilimbili so asara ye lakue gï nzoni si lo sara siokpari lâ oko pëpe ayeke dä pëpe.” (Zo-ti-fa-tene 7:20). Eskê a ye ti fa so Nzapa ayeke hunda ande encore na azo ti bata acommandement ti lo ape, si azo so ayeke mbilimbili-kue ape so apeut ti ngbâ na fini ti lakue lakue? Ên-ën. Lo peut ande lâ oko ti sara tongaso ape, ndali ti so “Nzapa . . . alingbi ti tene mvene pëpe”. (Tite 1:2). Tongaso, nyen la Nzapa ayeke sara ande si ye so lo leke na ndoye ti sara ndali ti azo so lo créé ala aga tâ tënë?

NZAPA “[A]YEKE MENE ANDE KUÂ BIAKU BIAKU.”​​ÉSAÏE 25:8

A YEKE HON KUÂ NA NGANGU NA LEGE TI YE SO A FUTA TI ZI AZO

Ti zi azo na gbe ti kuâ, na ndoye Jéhovah Nzapa afuta mbeni ye ti zi ala. Tongana a sara tënë ti ye so a futa ti zi zo a ye ti sara tënë ti mbeni nginza wala mbeni ye nde so a hunda ti futa si a zi mbeni zo. So azo kue ayeke awasiokpari nga ala lingbi na kuâ, Bible atene polele atene: “Zo oko na popo ti ala alingbi même pëpe ti zi ita ti lo zo, wala ti futa mbeni ye na Nzapa ndali ti lo, (teti ye so a hunda ti futa ndali ti fini ti azo ayeke ngangu mingi si a yeke hon ti lo ngangu ti ala lakue).”​—Psaume 49:7, 8.

Tongana mbeni zo so ayeke mbilimbili-kue ape akui, lo peut ti futa gï aye ti peko ti siokpari ti lo wani; lo peut nga pëpe ti futa mbeni ye ti zi lo wani, wala ti futa ye ndali ti siokpari ti mba ti lo (aRomain 6:7). E bezoin mbeni zo so ayeke mbilimbili-kue, so asara siokpari ape ti mû fini ti lo ndali ti e, me pëpe ndali ti lo.​—aHébreu 10:1-4.

A yeke tâ gï ye so Nzapa asara lani la. Lo tokua Molenge ti lo Jésus na yayu kâ ti ga na sese ge; a dü lo tongana mbeni zo so ayeke mbilimbili-kue, so siokpari ayeke na terê ti lo ape (1 Pierre 2:22). Jésus atene so lo ga ti “mû fini ti lo tongana ye so a futa ti zi azo mingi.” (Marc 10:45). Lo kui ti zi e na gbe ti siokpari nga na kuâ, si e lingbi ti wara fini.​—Jean 3:16.

LAWA LA A YEKE HON KUÂ NA NGANGU?

Laso, ti gue oko na mbeni prophétie ti Bible so aga tâ tënë, e yeke na yâ ti “angoi ti akpale so ayeke ngangu na zo ti kanga bê na yâ ni,” ye so aye ti fa so e yeke na “lâ ti nda ni” ti sioni dunia so (2 Timothée 3:1). Lâ ti nda ni ayeke hunzi ande na “lango ti ngbanga nga ti futingo azo so akpe Nzapa pëpe.” (2 Pierre 3:3, 7). Me azo so andoye Nzapa ayeke sö kuâ na temps so a yeke futi ande dunia ni, na ala yeke wara “fini ti lakue lakue.”​—Matthieu 25:46.

Jésus aga ti “mû fini ti lo tongana ye so a futa ti zi azo mingi.”​​—Marc 10:45

Ambeni zo kutu mingi ayeke wara ti ala fini ti lakue lakue na peko ti so a yeke zingo ala ande na kuâ. Na temps so Jésus asi lani na gbata ti Naïn, lo zingo mbeni zo na kuâ. Oko molenge-koli ti mbeni wali-mua akui, na “mawa asara” Jésus, lo kiri na lo na fini (Luc 7:11-15). Nga, bazengele Paul atene: “Mbi yeke na beku na mbage ti Nzapa . . . so a yeke zingo ande na kuâ azo ti mbilimbili na azo so ayeke mbilimbili pëpe.” Kpengba beku ti zingongo ti akuâ so afa kota ndoye ti Nzapa na mbage ti azo.​—Kusala 24:15.

Azo milliard mingi apeut ti duti na beku ti ngbâ na fini teti lakue lakue. Bible atene: “Sese ayeke ga ande ye ti azo ti mbilimbili, na ala yeke ngbâ na ndö ni lakue lakue.” (Psaume 37:29). Na ngoi ni so, ala yeke duti na ngia mingi nga bê ti ala ayeke dë ti bâ tongana nyen la tënë so bazengele Paul asû, so asara ngu 2 000 tongaso awe, ayeke ga tâ tënë. Lo tene: “Kuâ, songo benda ti mo ni ayeke na ndo wa? Kuâ, kî ti mo so mo yeke kpo na zo ayeke na ndo wa?” (1 aCorinthien 15:55). A yeke hon ande kota wato ti e kuâ na ngangu!