Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

Mo peut ti duti na ngia même laso

Mo peut ti duti na ngia même laso

MBENI lâ ande, zo oko ti tï kobela, ti ga mbakoro, wala ti kui ayeke duti dä ape. Mo kue mo peut ti wara mara ti fini ni so! Me laso, gigi asi singo na aye ti ngangu nga na akpale. Nyen la apeut ti aidé mo ti duti na ngia même laso? Bible apeut ti sara si mo duti na ngia nga gigi anzere na mo même laso. Bâ ambeni kpale so mo peut ti tingbi na ni, na bâ tongana nyen la Bible apeut ti aidé mo na yâ ni.

ZIA BÊ TI MO GÏ NA NDÖ TI AYE SO MO YEKE NA NI

Bible amû wango so: “Ala zia si ndoye ti nginza aduti na yâ ti sarango ye ti ala pëpe, me ala zia bê ti ala gï na ndö ti aye so ala yeke na ni.”​—aHébreu 13:5.

Laso, aye ayeke mingi so azo atene e doit gï ti wara ni si. Me, Bible atene ti lo so e peut ti ‘zia bê ti e gï na ndö ti aye so e yeke na ni.’ E yeke sara ni tongana nyen?

Kpe “ndoye ti nginza.” Azo ayeke sara aye kue, même si aye ni so apeut ti buba seni ti ala, sewa ti ala, akamarade ti ala, anzoni sarango ye ti ala na même ti bi nengo ti ala na sese, ndali ti so ala yeke na “ndoye ti nginza”. (1 Timothée 6:10). So ye ti mawa! Na fin ni, zo so aye mosoro mingi “mosoro kue so lo wara ayeke lingbi lo pëpe.”​—Zo-ti-fa-tene 5:10.

Hinga so azo ayeke important ahon akungba. A yeke vrai so akungba so e yeke na ni ayeke aidé e mingi. Me aye ni so apeut ti tene na e ape so ala ye e, wala ala peut ti gonda e ape; gï amba ti e zo la apeut ti sara ni. Ti wara mbeni “tâ kamarade” ayeke aidé e ti wara ngia na yâ ti gigi ti e.​—aProverbe 17:17.

E PEUT TI DUTI NA NGIA MÊME LASO TONGANA E SARA YE ALINGBI NA AWANGO TI BIBLE

TONGANA NYEN LA MO PEUT TI GBU NGANGU TONGANA TERÊ TI MO ASON

Bible amû wango so: “Bê so ayeke na ngia ayeke nzoni yorö.”​—aProverbe 17:22.

Ngia ayeke tongana mbeni “nzoni yorö” so apeut ti aidé e ti gbu ngangu tongana terê ti e ason. Me tongana nyen la e peut ti duti na ngia tongana terê ti e ason?

Hinga ti tene merci. Tongana e pensé gï na ndö ti akpale ti e, ‘alango ti e kue’ ayeke duti gï sioni na lê ti e (aProverbe 15:15). Me, Bible ahunda na e ti ‘fa singila ti bê ti e.’ (aColossien 3:15). Manda ti tene merci ndali ti anzoni ye so ayeke na yâ ti gigi, même akete ye kue. Pendere lindango ti lâ, pupu so aya yeke, kete ngia so mbeni zo ahe na e, a yeke aye so apeut ti sara si gigi anzere na e.

Sara ambeni ye ndali ti amba ti mo. Même si e yeke na nzoni seni ape, “mungo ye na zo aga na ngia mingi ahon warango ye na tïtî zo.” (Kusala 20:35). Tongana azo atene na e merci ndali ti aye so e sara, terê ti e ayeke nzere nga e yeke pensé mingi ape na ndö ti akpale ti e. E peut ti sara si fini ti e aduti nzoni tongana e aidé amba ti e ti sara si fini ti ala aga nzoni.

NGBÂ TI KPENGBA SONGO TI MARIAGE TI MO

Bible amû wango so: “Ala hinga biani aye so ayeke akota ye mingi ahon atanga ni.”​—aPhilippien 1:10.

Azo so asara mariage awe, si ala yeke mû temps mingi ti duti na terê ti koli wala wali ti ala ape apeut ti buba yâ ti songo ti ala. Akoli na awali so asara mariage adoit ti bâ songo ti ala tongana mbeni oko ti aye so ayeke kota ye mingi na lê ti ala.

Ala sara kua maboko na maboko. Ala peut ti leke programme ti sara akua maboko na maboko. Bible atene: “Azo use ayeke nzoni ahon zo oko.” (Zo-ti-fa-tene 4:9). Ala use kue ala peut ti tö ye, ti sara sport, ti sukula bongo, wala ti sara mbeni ye ti passé na temps.

Fa na koli wala wali ti mo so mo ye lo. Bible ahunda na koli na wali so asara mariage awe ti ndoye mba nga ti ne mba (aÉphésien 5:28, 33). Ti he ngia na mba, ti gbu mba na kate, wala ti mû mbeni kete cadeau apeut ti kpengba songo ti mbeni koli na wali ti lo. Na mbage, akoli na awali adoit ti fa nzara ti ala ti bungbi koli na wali gï na mbage ti koli wala wali ti ala.​—aHébreu 13:4.