Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

Ti dengi mê na agbotongo mê alingbi ti sö fini ti mo!

Ti dengi mê na agbotongo mê alingbi ti sö fini ti mo!

NA LANGO 26 ti décembre 2004, mbeni ngangu yengingo ti sese asara na Simeulue, mbeni zoa so ayeke na nord-ouest ti Sumatra, na Indonésie. Lê ti azo kue ayeke gi na mbage ti ngu-ingo. Amapo ti kota ngu-ingo ni akiri na yâ ni mingi ahon ti kozo. Mo ye ti bâ, azo kue akomanse ti mû loro ti gue na ndo ti ahoto, ala dekongo atene: “Smong! Smong!” so ayeke mbeni tënë ti fa so mapo ti ngu-ingo ayeke ga ti mû ndo kue. Gi na yâ ti penze-ngbonga 30, amapo ti ngu amû yanga ti ngu ni, a buba gbâ ti ada nga na akete kodoro.

Kozo ndo so abuba, na ngoi ti yengingo ti sese so asara na gbe ti kota ngu-ingo so, ayeke zoa ti Simeulue. Na popo ti azo 78000 so ayeke na kodoro ni, gi mbasambala la akui. Ngbanga ti nyen la gi kete wungo ti azo la akui? * Mbeni mato ti kodoro ni atene: ‘Tongana sese ayengi ngangu, na si ngu-ingo akiri na yâ ni, mû loro mo gue na ndo ti ahoto, ngbanga ti so kete na pekoni, ngu-ingo ni ayeke suku ti mû yanga ti ngu ni.’ Na peko ti ambeni ye so asi na ala ândö, azo ti kodoro ti Simeulue amanda ti hinga yengingo ti sese, na gbe ti kota ngu-ingo, na bango amapo ti kota ngu-ingo ni. So ala dengi mê na agbotongo mê ni so, a sara si ala sö fini ti ala.

Bible asara tënë ti mbeni ye ti ngangu so angbâ ti ga, a yeke mbeni ‘kota ye ti vundu so ayeke si, ye ti vundu so mara ni ade ti si lâ oko pëpe ngbene ye so dunia abâ gigi juska fadeso, na mara ni ayeke kiri ti si ande mbeni pëpe.’ (Matthieu 24:21). A ye pëpe ti sara tënë ti sese so ayeke buba na lege ti azo, wala na lege ti sukungo ti ngu, yengingo ti sese wala kota pupu, ngbanga ti so Nzapa aleke sese ti tene angbâ kpu na kpu (Zo-ti-fa-tene 1:4). Nzapa la ayeke ga na kota ye ti vundu ni so ti futi “azo so ayeke buba sese.” Pasi nga na aye ti sioni ayeke hunzi (Apocalypse 11:18; aProverbe 2:22). So pendere ye ande!

Na ngoi ti kota ye ti vundu ni so, azo ayeke kui ande senge senge ape tongana ti so ayeke si ka na ngoi so sese ayengi, wala ahoto asungba. Bible atene so “Nzapa ayeke ndoye”, na Nzapa ni, so iri ti lo ayeke Jéhovah, atene so ‘sese ni ayeke ga ye ti héritier ti azo ti mbilimbili, na fade ala duti dä lakue.’ (1 Jean 4:8; Psaume 37:29). Me nyen la mo lingbi ti sara ti sö kuâ na ngoi ti kota ye ti vundu ni so na ti wara aye ti nzoni so a mû zendo ni so? Ye ni ayeke gi ti tene mo dengi mê na agbotongo mê!

DENGI MÊ NA AYE SO AYEKE SI NA YÂ TI DUNIA

E lingbi pëpe ti hinga tâ lango so pasi nga na aye ti sioni kue ayeke hunzi na ni, ngbanga ti so Jésus atene: “Na ndo ti tënë ti lango ni so nga na ngbonga ni so, zo oko ahinga ni pëpe, atâa a-ange so ayeke na yayu, wala Molenge ni ahinga ni pëpe, me gi Babâ ni.” Ye oko, Jésus awa e ti “lango pëpe”. (Matthieu 24:36; 25:13). Ndali ti nyen? Bible afa aye so ayeke si na yâ ti dunia kozoni si Nzapa aga afuti ni. Tongana ti so amapo ti kota ngu-ingo afa lani na azo ti Simeulue so sese aga nduru ti yengi na gbe ti ngu-ingo, agbiango ye so ayeke si na yâ ti dunia ayeke fa nga na e so nda ni aga nduru awe. Encradré so ayeke na yâ ti mbage so afa ambeni kota gbiango ye ni so si Bible asara tënë ni.

A yeke tâ tënë so, tongana a mû aye ni oko na oko so ayeke na yâ ti encadré so, ambeni na popo ni asi na ambeni ngoi ândö awe. Me Jésus atene lani so tongana e bâ “aye so kue,” e yeke hinga so nda ni aga nduru awe (Matthieu 24:33). Hunda tere ti mo: ‘Lawa la na yâ ti mbaï ti azo aye ni so (1) asi na ando mingi na yâ ti dunia, (2) a si na oko ngoi, nga (3) so mara ni ade ti si lâ oko ape?’ A yeke polele so e yeke laso na yâ ti ngoi ni so.

NZAPA AFA NDOYE TI LO NA MBAGE TI AZO

Mbeni ngbene gbia ti États-Unis atene so “tongana a fa na azo kozo mbeni kpale so ayeke hara ala . . . a yeke sö fini ti ala”. Na peko ti yengingo ti sese so asara na ngu 2004, a zia mbeni kode na sese ti tene tongana mara ti aye ni so aye encore ti si na ando ni so, azo ni ayeke hinga ni kozo, tongaso si azo akui gbani tongana ti kozo ape. Legeoko nga, Nzapa aleke ti tene a fa na azo ambeni ye so ayeke si, kozo si nda ni aga. Bible atene lani atene: “A yeke fa ande nzoni tënë ti royaume so na ndo ti sese kue so azo ayeke dä tongana mbeni tënë ti témoin ndali ti amara kue. Na pekoni, nda ni ayeke ga.”​—Matthieu 24:14.

Gi na ngu so ahon, aTémoin ti Jéhovah asara al’heure nduru na milliard use na fango tënë ti Nzapa na azo na yâ ti akodoro 240, nga na ayanga ti akodoro ahon 700. A yeke kota ye so afa so ngoi ti nda ni aga nduru mingi awe. Teti so ala ye amba ti ala, aTémoin ti Jéhovah ayeke mû ngangu ti ala kue ti fa na azo so lango so Nzapa aga ti fâ ngbanga na ndo ti dunia so aga nduru mingi awe (Matthieu 22:39). So a fa na mo ni tongaso, a fa so Nzapa andoye mo. Hinga so “[Nzapa aye] si zo oko akui pëpe, me lo ye si azo kue achangé bê ti ala.” (2 Pierre 3:9). Mo yeke yeda ande na ndoye ti Nzapa nga mo yeke dengi mê na agbotongo mê so lo fa ni kozo?

KPE, TONGASO SI MO SÖ KUÂ!

Girisa ape so, azo ti Simeulue akpe ague lani na ndo ti ahoto tongana ala bâ so amapo ti ngu ni akiri na yâ ni mingi; ala ku pëpe juska akiri na yanga ti ngu ni si. Ye so ala sara so asö fini ti ala. Ti sö kuâ na ngoi ti kota ye ti vundu so ayeke ga, a lingbi mo kue mo kpe mo gue na ando so ayeke tongana ahoto, kozoni si aga ngangu na mo ti sara ni. Mo yeke sara ni tongana nyen? Yingo vulu ti Nzapa apusu prophète Ésaïe ti sû tënë ti kota tisango ndo so ayeke sara ni na “lâ ti nda ni,” so ti tene ngoi so e yeke dä so. A tene: “I ga, zia e ma na Hoto ti L’Éternel . . . fade Lo fa lege ti Lo na e, na fade e tambela na lege ti Lo.”​—Ésaïe 2:2, 3.

Ti gue na ndo ti ahoto ayeke sara si mo bâ ndo nzoni nga ayeke bata mo. Legeoko nga, laso azo mingi so na yâ ti dunia ahinga ye so bê ti Nzapa aye, na lege ti mandango Bible, achangé aye na yâ ti fini ti ala, na ala wara anzoni ye na pekoni (2 Timothée 3:16, 17). Na sarango tongaso, ala komanse ti “tambela na lege ti [Nzapa]” na Nzapa ayeda na ala nga lo bata ala.

Mo yeke yeda ande na tisango ndo ti Nzapa so, nga mo yeke yeda ande ti tene lo bata mo na angoi ti nda ni so? E wa mo ti gbu li nzoni na ndo ti aversê ti encradé so ayeke na yâ ti mbage so, so a fa na e ambeni ye so afa so e yeke na “alango ti nda ni”. A-Témoin ti Jéhovah ti ndo so mo yeke dä alingbi ti aidé mo ti mä yâ ti aversê ni so nzoni nga ala yeke fa na mo tongana nyen la mo lingbi ti sara ye alingbi na ni. Wala mo lingbi ti wara akiringo tënë na ahunda ti mo tongana mo gue na ndo ti site Internet ti e, www.pr418.com. Gue na gbe ti tënë LA BIBLE ET VOUS > QUESTIONS BIBLIQUES.

^ par. 3 Yengingo ti sese ni, so asi na ngu 2004, afâ azo ahon 220000, na a yeke na popo ti ati so abuba aye mingi, na yâ ti mbaï ti azo.