Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

Ngbâ ti duti nde na yâ ti dunia so kangbi ayeke dä so

Ngbâ ti duti nde na yâ ti dunia so kangbi ayeke dä so

“Ala kiri na . . . Nzapa aye so ayeke ti Nzapa.”MAT. 22:21.

ABIA: 33, 137

1. Tongana nyen la e lingbi ti mä yanga ti Nzapa nga na azo ti gouvernement?

MBETI TI NZAPA afa na e ti mä yanga ti azo ti gouvernement, me afa nga na e ti mä yanga ti Nzapa ahon ti mä azo (Kus. 5:29; Tite 3:1). Atënë so ayeke nde nde? Ên-ën. Jésus afa na nduru tënë ye so ayeke mû maboko na e ti hinga zo so a lingbi e mä yanga ti lo. Lo tene: “Ala kiri na César aye so ayeke ti César, me na Nzapa aye so ayeke ti Nzapa.” [1] (Mat. 22:21). Tongana nyen la e lingbi ti sara ye alingbi na tënë ti Jésus so? E yeke mä yanga ti akota zo ti kodoro ti e na lege so e yeke sara ye alingbi na andia so ala sigigi na ni, e ne ala nga e futa a-impôt (aRom. 13:7). Me, tongana akota zo ti kodoro ahunda na e ti sara mbeni ye so Nzapa aye ni ape, na nengo zo e yeke ke ti sara ye alingbi na ye so ala hunda.

2. Tongana nyen la e yeke fa so e mû pëpe mbage ti aye ti poroso ti dunia so?

2 Mbeni lege so e yeke kiri na Nzapa ye so ayeke biani ti lo ayeke ti yôro tere ti e pëpe na yâ ti aye ti poroso ti dunia so (És. 2:4). Tongaso, e yeke kanga lege pëpe na azo ti gouvernement so Jéhovah amû lege na ala ti komande; e yeke sara pëpe aye so azo ayeke sara ti fa so kodoro ti ala la ayeke nzoni mingi wala ti fa so ala ye ni mingi (aRom. 13:1, 2). E yeke gi pëpe ti changé gouvernement wala e yeke pusu pëpe azo ti poroso ti sara mbeni ye nga e yeke sara vote ape wala e yeke sara poroso ape.

3. Ngbanga ti nyen a lingbi e ngbâ ti duti nde?

3 Bible afa araison mingi so ndali ni Nzapa ahunda na e ti ngbâ ti duti nde. Na tapande, e yeke mû peko ti afango ye nga na tapande ti Molenge ti lo, Jésus Christ, na lege so e “yeke ti sese so pëpe”, e yeke sara poroso ape nga e yeke sara bira ape (Jean 6:15; 17:16). A lingbi e ngbâ ti duti nde si e duti azo ti Royaume ti Nzapa so ayeke be-ta-zo. Ndali ti so e mû mbage ti gouvernement ti azo ape, na ngoi so e fa na azo so gi Royaume ti Nzapa la ayeke leke ande kpale ti azo kue, bê ti e afâ ngbanga na ndo ti e ape. Nde na azo ti vorongo nzapa ti wataka so asara si yâ ti azo ti ala akangbi na lege so ala yeke yôro tere na yâ ti poroso, tâ vorongo asara si sewa ti e ti aita ti dunia kue aduti beoko nga amû maboko na e ti ngbâ ti duti nde.—1 Pi. 2:17.

4. (a) Tongana nyen la e hinga so ayeke duti ande ngangu mingi na e ti ngbâ ti duti nde? (b) Ngbanga ti nyen alingbi e leke na bê ti e laso ti ngbâ ti duti nde?

4 Peut-être e yeke na yâ ti kodoro so kpale ti poroso ayeke dä ape, na peut-être a kanga lege na vorongo Nzapa ti e ape. Me tongana e yeke pusu nduru mingi na hunzingo ti dunia ti Satan so, a yeke duti ande ngangu na e mingi ti ngbâ ti duti nde. Dunia so asi singo na azo so “aye oko pëpe ti mä tere na amba ti ala” nga na “azo so li ti ala akpengba,” tongaso dunia ni ayeke kangbi gi kangbingo (2 Tim. 3:3, 4). Na yâ ti ambeni kodoro, ndali ti so aye ti poroso achangé gi hio tongaso, a sara si aita ti e atingbi na akpale so na yâ ni a yeke ngangu na ala ti duti nde. Mo bâ ngbanga ti nyen la a lingbi e leke na bê ti e laso ti ngbâ ti duti nde? Tongana e ku ti tingbi na mbeni ngangu kpale si, e yeke sara mbeni ye so asara si e duti nde ape. Tongaso, tongana nyen la e lingbi ti leke tere e ti ngbâ ti duti nde na yâ ti dunia so akangbi so? Zia e bâ akpengba ye osio so alingbi ti mû maboko na e ti sara ni.

BÂ GOUVERNEMENT TI AZO TONGANA TI SO JÉHOVAH ABÂ NA NI

5. Jéhovah abâ komandema ti azo tongana nyen?

5 Kozo kpengba ye so ayeke mû maboko na e ti ngbâ ti duti nde ayeke ti duti na mara bango ndo ti Jéhovah na ndo ti komandema ti azo. Atâa so ambeni zo ti gouvernement ayeke sara ye na lege ni, Jéhovah aleke lani ti tene azo akomande na ndo ti amba ti ala ape (Jér. 10:23). Azo ti gouvernement akangbi yâ ti azo ndali ti so ala tene so kodoro ti ala la ayeke nzoni mingi. Même azo ti komande so ayeke nzoni mingi alingbi ti leke akpale ti azo kue ape. Na ndo ni, ngbene ye na ngu 1914, agouvernement ti azo aga awato ti Royaume ti Nzapa so na yâ ti ngoi kete ayeke fâ ngbanga na ndo ti amara na lege so a yeke futi ala.—Diko Psaume 2:2, 7-9.

6. A lingbi e sara ye na akota zo ti gouvernement tongana nyen?

6 Nzapa azia lege na komandema ti azo ndali ti so ala yeke sara si aye aduti kpo na amû lege na e ti fa nzoni tënë ti Royaume (aRom. 13:3, 4). Nzapa ahunda même na e ti sambela ndali ti azo so ayeke komande, mbilimbili na ngoi so adesizion ti ala alingbi ti ndu vorongo Nzapa ti e (1 Tim. 2:1, 2). E yeke hunda na azo ti gouvernement ti sara ye na e na lege ni tongana ti so Paul asara lani (Kus. 25:11). Atâa so Bible afa so Satan, so ayeke wato ti Nzapa, la ayeke na ndo ti komandema ti azo, a tene ape so lo yeke na ngangu droit tongaso na ndo ti akota zo oko oko kue ti gouvernement (Luc 4:5, 6). A lingbi e kpe ti tene atënë so afa so Satan la ayeke pusu mbeni kota zo tongaso ti sara ye. Me na ngoi so e yeke sara tënë ti “angorogbia nga na akomandema”, e “sara sioni tënë ti mbeni zo pëpe”.—Tite 3:1, 2.

7. Pensé wa la a lingbi e kpe ni?

7 E yeke mä yanga ti Nzapa na lege so e yeke mû mbage ti mbeni zo ti poroso ape wala ti mbeni bungbi ti poroso ape, même tongana atënë ti ala alingbi ti ga na e ye ti nzoni. Na ambeni ngoi, ti sara tongaso alingbi ti duti ngangu. Na tapande, bâ so azo alondo ti ke yanga ti mbeni gouvernement so asara si azo abâ pasi mingi, même aTémoin ti Jéhovah kue. Tâ tënë, mo yeke mû ande peko ti azo ti kengo yanga ni ape, me mo yeke pensé so azo ti kengo yanga ni ayeke na raison na mo ye ti tene ye ti ala ni aga nzoni? (aÉph. 2:2). A lingbi e ngbâ ti duti nde gi na lege ti atënë ti yanga ti e nga na asarango ye ti e ape me na yâ ti bê ti e nga.

“SARA YE NA HANGE” NGA ‘DUTI NA TËNË NA LI TI MO APE’

8. Na ngoi so ayeke ngangu na e ti ngbâ ti duti nde tongana nyen la e lingbi “sara ye na hange” nga ti ‘duti na tënë na li ti e ape’?

8 Use kpengba ye so alingbi ti mû maboko na e ti ngbâ ti duti nde ayeke ti ‘sara ye na hange tongana angbo na ti duti na tënë na li ti e ape tongana akolokoto’ na ngoi so e tingbi na akpale. (Diko Matthieu 10:16, 17.) E yeke sara ye na hange tongana e yeke gbu li ti e na ndo ti akpale so alingbi ti si, na e yeke duti na tënë na li ti e ape tongana e zia pëpe si akpale ni so asara si e sara ye ti sioni. Zia e bâ ambeni kpale so alingbi ti si nga nyen la e lingbi ti sara ti ngbâ ti duti nde.

9. A lingbi e sara hange na nyen na ngoi ti alisoro ti e?

9 Alisoro. A lingbi e sara ye na hange na ngoi so azo akomanse ti sara tënë ti poroso. Na tapande, na ngoi so e yeke fa tënë ti Royaume, a lingbi e kpe ti gonda wala ti kasa atënë wala abibe ti mbeni kama-poroso wala ti mbeni kota zo ti poroso. Gi ti tene mo na zo so mo yeke fa tënë na lo amä tere na ndo ti ye so ayeke na gunda ti kpale ni ahon ti sara tënë na ndo ti mbeni ye so azo ti poroso aye ti sara ti leke na kpale ni. Na pekoni, fa na lo na yâ ti Bible tongana nyen la Royaume ti Nzapa ayeke leke ande kpale ni kue nga biaku biaku. Tongana azo aye ti sara tënë na ndo ti aye tongana mariage ti koli na koli wala wali na wali wala atënë ti tukungo ngo, fa na ala andia ti Nzapa na ndo ni nga fa na ala tongana nyen la e yeke sara ye alingbi na andia ni so na yâ ti fini ti e. Na ngoi ti lisoro ni, sara tënë pëpe na ndo ti ye so azo ti poroso ayeke fa na ndo ti atënë ni so. Tongana ambeni zo atene so a lingbi a zi ambeni ndia wala a changé ni, e yeke mû mbage ti lo ape nga e yeke luti nganganga ti tene lo changé bango ndo ti ala ape.

10. Tongana nyen la e lingbi ti duti nde tongana e yeke bâ wala e diko mbeni ye na yâ ti aye so ayeke vunga na asango?

10 Aye so azo ayeke vunga na asango. Na ambeni ngoi azo so ayeke mû asango ayeke tene gi anzoni tënë ti aye so ala yeke sara tënë na ndo ni. A yeke ye so e yeke bâ ka na yâ ti akodoro so gouvernement la ayeke na ngangu na ndo ti asango. Tongana azo so ayeke mû asango ayeke sara gi nzoni tënë ti aye so ala yeke sara tënë ni, a lingbi e sara hange si e komanse ti pensé tongana ala ape. Hunda tere ti mo: ‘Mbi ye ka mingi ti mä mbeni zo so ayeke fa peko ti asango gi ndali ti so mbi yeda na atënë so lo yeke tene ka na ndo ti poroso?’ Ti mû maboko na mo ti duti nde, kpe ti diko asango so ayeke sara gi atënë ti poroso wala ti bâ ni na télé. Mä gi asango so amû mbage ti poroso ape. Gi nga ti haka lakue aye so mo mä na “anzoni tënë so a zia ni tongana tapande” so ayeke na yâ ti Bible.—2 Tim. 1:13.

11. Tongana nyen la alingbi duti ngangu na e ti duti nde tongana aye so e yeke na ni ayeke kota ye mingi na lê ti e?

11 Yengo aye ti sese ahon ndo ni. Tongana e ye nginza mingi wala aye ti sese mingi, a lingbi ti duti ngangu na e ti ngbâ ti duti nde. Ruth, so ayeke na Malawie, abâ lani aTémoin mingi so asara tongaso na ngoi so a sara ye ti ngangu na ala na yâ ti angu 1970. Lo tene: “Ala ye lani pëpe ti zia anzoni ye ti ala. Ambeni akpe ague na kodoro wande legeoko na e me kete na pekoni ala linda yâ ti kama-poroso na ala kiri na ndo ti ala ndali ti so ala ye lani pëpe ti kanga bê ti ngbâ na camp ti aréfugié so gigi ayeke lani ngangu dä so.” Me awakua ti Jéhovah mingi angbâ ti duti nde atâa kpale ti nginza so ala yeke na ni wala même so ala girisa aye ti ala kue.—aHéb. 10:34.

12, 13. (a) Bango ndo ti Jéhovah na ndo ti azo ayeke tongana nyen? (b) Tongana nyen la e lingbi ti bâ wala e yeke sara baba ti kodoro ti e?

12 Baba so ayeke na lege ni ape. Azo aye ka ti pika kate mingi na ndo ti mara ti ala, asarango ye ti kodoro ti ala, gbata ti ala wala kodoro ti ala. Me Jéhovah atene pëpe so mbeni zo wala mbeni groupe ti azo ayeke nzoni ahon ambeni. Ti lo, e kue e yeke oko. Ta tënë, Jéhovah asara e nde nde, na e bâ ni tongaso anzere na e. Lo ye ti tene e ke asarango ye ti kodoro ti e ape. Me lo ye nga pëpe ti tene e pensé so e yeke nzoni ahon ambeni zo.—aRom. 10:12.

13 A lingbi e pika kate ti e mingi pëpe ndali ti kodoro ti e so e pensé e tene ni la ayeke nzoni ahon ti amba ti e. Tongana e pensé tongaso, peut-être a yeke ga ngangu mingi na e ti ngbâ ti duti nde. A yeke ye so asi lani na ngoi ti akozo Chrétien. Ambeni Chrétien so ayeke Hébreu asara ye lani na lege ni ape na awali-mua so ayeke aGrec (Kus. 6:1). E lingbi ti hinga tongana nyen so mara ti baba so akomanse ti maï na yâ ti bê ti e? Tongana mbeni ita ti mbeni kodoro nde afa na mo mbeni ye ti sara, mo yeke tene hio so: ‘E yeke sara aye ti e ge nzoni mingi,’ na mo yeke ke ti sara ye alingbi na wango ti lo ni? Tongana a yeke tongaso, dabe ti mo na kpengba wango so: “Na tâ be-ti-molenge ala bâ amba ti ala tongana azo so ayeke kota ahon ala.”—aPhil. 2:3.

JÉHOVAH AYEKE MÛ NGANGU NA MO

14. Tongana nyen la sambela alingbi ti mû maboko na e? Tapande ti Bible wa la afa ni?

14 Ota kpengba ye so alingbi ti mû maboko na e ti ngbâ ti duti nde ayeke ti zia bê ti e na Jéhovah. Sambela Jéhovah ti mû yingo vulu ti lo na mo ti mû maboko na mo ti kanga bê nga ti sara ye na hange. Asarango ye so ayeke mû maboko na mo tongana azo ti gouvernement asara mbeni ye so ayeke na lege ni ape. Mo lingbi ti hunda na Jéhovah ti mû na mo ndara ti hinga ye so mo lingbi ti sara na yâ ti aye so alingbi ti sara si mo duti nde ape (Jacq. 1:5). Tongana a kanga mo wala a sara mbeni ye na mo ndali ti so mo leke na bê ti mo ti mû mbage ti tâ vorongo, hunda na Jéhovah ti mû ngangu na mo ti fa tënë ti mabe ti mo na mbeto pëpe na ti ngbâ ti gbu ngangu atâa a sara ngangu na mo tongana nyen.—Diko Kusala 4:27-31.

15. Tongana nyen la Bible alingbi ti mû maboko na e ti ngbâ ti duti nde? (Bâ nga encadré “Bible akpengba mabe ti ala.”)

15 Jéhovah alingbi ti mû ngangu na mo na lege ti Bible. Gbu li na ndo ti aversê so alingbi ti mû maboko na mo ti ngbâ ti duti nde na ngoi so mo yeke na yâ ti tara. Gi ti bata aversê ni so na li laso, tongaso si a lingbi ti kpengba mo tongana a si so mo yeke na Bible na tere ti mo ape. Bible alingbi ti kpengba beku ti mo na ndo ti aye ti nzoni so Royaume ayeke ga na ni. E yeke na bezoin ti beku so ti gbu ngangu tongana a sara ngangu na e (aRom. 8:25). Soro ambeni versê so asara tënë na ndo ti aye ti nzoni so mo ye ti wara na yâ ti Paradis nga tara ti bâ na yâ ti li ti mo so mo yeke wara aye ti nzoni ni so.

WARA YE TI NZONI NA LEGE TI AWAKUA BE-TA-ZO TI JÉHOVAH

16, 17. Nyen la e lingbi ti manda na lege ti tapande ti awakua be-ta-zo ti Jéhovah so angbâ lani ti duti nde? (Bâ foto so ayeke na tongo nda ti article ni.)

16 Osio kpangba ye so ayeke mû maboko na e ti duti nde ayeke ti gbu li na ndo ti atapande ti awakua ti Jéhovah so ayeke be-ta-zo. Atapande ti ala alingbi ti mû na e ndara nga na ngangu so e bezoin ni ti gbu ngangu. Na tapande, Sadrac, Mésac na Abed-Nego ake lani ti voro mbeni image so ayeke fä ti gouvernement ti Babylone. (Diko Daniel 3:16-18.) Mbaï ti Bible so amû maboko na aTémoin mingi ti sara ye na mbeto ape ti ke ti bara drapeau ti kodoro ti ala. Jésus nga kue ayôro lani tere ti lo pëpe na yâ ti aye ti poroso nga na atënë so akangbi yâ ti azo. Lo hinga lani so nzoni tapande ti lo ayeke mû maboko na adisciple ti lo. Lo tene: “Ala gbu ngangu! Mbi hon dunia so na ngangu awe.”—John 16:33.

17 A-Témoin mingi ti ngoi ti e angbâ ti duti nde. A sara ye ti ngangu na ambeni, a kanga ambeni nga a fâ ambeni ndali ti so ala ngbâ be-ta-zo na Jéhovah. Tapande ti ala alingbi ti mû maboko na e. Mbeni ita-koli so ayeke na Turquie atene: “A fâ lani Franz Reiter so ayeke mbeni maseka ndali ti so lo ke ti ga turugu ti Hitler. Lettre so lo tokua na mama ti lo na bï so na ndade ni lo kui afa so lo yeke na kpengba mabe nga lo yeke na confiance na Jéhovah, na mbi ye ti mû tapande ti lo tongana mbi tingbi na mara ti tara tongaso.” [2][16]

18, 19. (a) Tongana nyen la aita ti congrégation alingbi ti mû maboko na mo ti ngbâ ti duti nde? (b) Nyen la mo leke na bê ti mo ti sara?

18 Aita ti congrégation ti mo alingbi ti mû maboko na mo ti ngbâ ti duti nde. Tongana mo yeke na yâ ti mbeni ngangu tara fa ni na a-ancien. Ala lingbi ti mû na mo anzoni wango so alondo na Bible. Aita ti congrégation alingbi ti wa mo tongana ala hinga akpale ti mo. Hunda na ala ti sambela ndali ti mo. A yeke nzoni e nga kue e mû maboko na atia ti e nga e sambela ndali ti ala (Mat. 7:12). Article “Témoins de Jéhovah emprisonnés en raison de leur foi (par pays)” so ayeke na gbe ti li ti tënë Salle de presse >Actualités juridiques alingbi ti mû maboko na mo ti hinga ambilimbili tënë so mo lingbi ti tene na yâ ti asambela ti mo. Na mbage ni so mo yeke wara iri ti akodoro so tongana mo cliqué na ndo ni mo yeke wara iri ti aita so a kanga ala ndali ti mabe ti ala. Soro ambeni iri ti aita ni na sambela Jéhovah ti mû maboko na ala ti gbu ngangu nga ti ngbâ be-ta-zo na lo.—aÉph. 6:19, 20.

19 Tongana ngoi ti futingo gouvernement ti azo so aga nduru mingi, bê ti e ayeke dö ape tongana ala pusu e ngangu ti tene e duti be-ta-zo pëpe na Jéhovah nga na Royaume ti lo. Tongaso, zia e leke tere ti e fadeso ti ngbâ ti duti nde na yâ ti dunia so kangbi ayeke dä so.

^ [1] (paragraphe 1) Tongana Jésus adi iri ti César, lo yeke sara lani tënë ti gouvernement. Na ngoi ni kâ César la ayeke komande nga lo yeke kota zo so ayeke na komandema ahon atanga ni kue.

^ [2] (paragraphe 17) Bâ buku Les Témoins de Jéhovah: Prédicateurs du Royaume de Dieu, l. 663 nga na encadré “Lo kui ti mû gonda na Nzapa” so ayeke na yâ ti chapitre 14 ti buku Royaume ti Nzapa akomanse kua awe!