Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

Mo hinga ti bâ aye na yâ ti li mo nzoni?

Mo hinga ti bâ aye na yâ ti li mo nzoni?

MBENI ye ayeke dä, a yeke ngangu na zo ti hinga ni nzoni, ane nduru na kilo oko na ndambo me a tene so mara ni ayeke use na yâ ti dunia ape. A yeke nyen? A yeke cerveau ti zo. Biani, cerveau ti zo ayeke mbeni ye so ahon tâ gbungo li ti zo. Tongana e manda ye mingi na ndo ni e yeke kiri singila mingi na Jéhovah ndali ti ye ti “kpene” so lo sara (Ps. 139:14). Zia e bâ gi mbeni ye oko na popo ti aye so cerveau ti e ayeke na ngangu ti sara: ti bâ aye na yâ ti li.

Ti bâ aye na yâ ti li aye ti tene nyen? Mbeni bakari atene so ayeke “ngangu so mo ayeke na ni ti bâ aye na yâ ti li ti mo wala ti pensé na afini ye wala na aye so anzere na mo, wala ti pensé na aye so ade ti si na mo ape.” Na lege ti atënë so, mo yeke yeda so mo yeke bâ aye na yâ ti li ti mo lakue. Ni la ape? Na tapande, mo mä tënë na ndo ti mbeni kodoro so ade mo si dä lâ oko ape wala mo diko mbeni mbeti na ndo ni awe? Ye so akanga lege na mo ti bâ ni na yâ ti li ti mo? Biani, tongana e gbu li ti e na ndo ti mbeni ye so e lingbi ti bâ ni ape, ti mä tënë na ndo ni ape, ti tara ni ape, ti ndu ni ape wala ti mä fion ni ape, andâ e yeke bâ aye na yâ ti li ti e la.

Bible amû maboko na e ti hinga so Nzapa aleke e na image ti lo (Gen. 1:26, 27). So aye pëpe ti fa so, na mbeni lege, Jéhovah nga kue ayeke bâ aye na yâ ti li ti lo? A nzere na Jéhovah ti leke e na ngangu ti bâ aye na yâ ti li ti e, na a yeke na lege ni ti tene e sara kua na ni ti hinga aye so lo hunda na e ti sara nga ti bâ na yâ ti li ti e azendo ti lo (Zo-ti. 3:11). Tongana nyen la e lingbi ti bâ aye nzoni na yâ ti li ti e? Nga, sioni lege ti bango aye na yâ ti li wa a lingbi e kpe ni?r

SIONI LEGE TI BANGO AYE NA YÂ TI LI

(1) Ti gbu li na ngoi so ayeke na lege ni ape wala na ndo ti aye so ayeke na lege ni ape.

Ti gbu li ayeke sioni ape. A yeke biani polele so tongana zo abâ aye na yâ ti li ti lo nzoni lo yeke wara ye ti nzoni na pekoni. Ye oko, Zo-ti-fa-tene 3:1 amû maboko na e ti hinga so “ngoi ayeke dä ndali ti ye oko oko kue,” (FD) na a lingbi ti si so e sara ambeni ye na ngoi so ayeke na lege ni ape. Na tapande, tongana e zia si li ti e ague na ndo ti mbeni ye nde na ngoi ti abungbi ti congrégation wala na ngoi ti mandango ye e wani, eskê bango aye na yâ ti li ti e ni ayeke mû maboko na e, wala ayeke kanga lege na e? Jésus amû lani mbeni kpengba wango na ndo ti kpale so alingbi ti si tongana e yeke bâ na yâ ti li ti e so e yeke sara asioni ye, na tapande lango-sioni (Mat. 5:28). Ambeni ye so e yeke bâ na yâ ti li ti e alingbi ti nzere na Jéhovah oko ape. Ti bâ asioni ye na yâ ti li ti mo alingbi ti gue na mo ti sara mbeni ye ti sioni. Leke na bê ti mo ti zia lâ oko ape si aye so mo yeke bâ na yâ ti li ti mo ague na mo yongoro na Jéhovah.

(2) Ti pensé so ti wara aye ti sese la ayeke sara si zo aduti nzoni lakue lakue

Aye ti sese ayeke kota ye nga ayeke mû maboko na e. Ye oko, e yeke wara vundu tongana e komanse ti pensé so aye ti sese la ayeke sara si zo aduti nzoni nga na ngia. Salomon so ayeke zo ti ndara atene: ‘Mosoro ti zo ti mosoro ayeke kodoro ti lo ti ngangu, na kota gbagba ti bira ti lo, na yâ ti bibe ti lo.’ (aProv. 18:11). Na tapande, bâ ye so asi na mingi ti azo ti kodoro ti Manille, na Philippines, na ngoi so ngu apika ngangu na septembre, ngu 2009. Azo so ayeke na aye mingi awara lani kpale ape? Mbeni zo ti mosoro so agirisa aye ti lo mingi atene: “Ngu so asuku amû ndo so asara kangbi na popo ti azo ape, aga na akpale nga na apasi na azo kue, azo ti mosoro nga na wayere.” A yeke peut-être ngangu ape ti pensé so aye ti sese ayeke bata biani zo nga ayeke sara si zo aduti nzoni. Ti tâ tënë ni, a yeke tongaso ape.

(3) Ti gi bê senge senge na ndo ti aye so alingbi lâ oko ti si ape.

Jésus awa e ti “gi bê” ti e ahon ndo ni ape (Mat. 6:34). Ti gi bê ti e lakue lakue ahunda ti tene e bâ aye mingi na yâ ti li ti e. E lingbi ti buba ngangu ti e mingi na ngoi so e yeke gbu li na ndo ti akpale so ayeke tâ ye ape, so ti tene akpale so ade ti si ape wala so alingbi peut-être ti si lâ oko ape. Bible afa so mara ti gingo bê tongaso alingbi ti sara si bê ti e anze na alingbi même ti sara si vundu ahon ndo ti e (aProv. 12:25). A yeke kota ye ti sara ye alingbi na wango ti Jésus ti gi bê ahon ndo ni ape nga ti pensé gi na akpale ti lâ oko oko tongana asi.

NZONI LEGE TI BÂ NA AYE NA YÂ TI LI TI MO

(1) Bâ kozo aye so alingbi ti ga na kpale na kpe ni.

Bible awa e ti duti na ndara nga ti gbu li na ndo ti ye so alingbi ti si (aProv. 22:3). Tongana e yeke bâ aye na yâ ti li ti e, e lingbi ti hinga akpale so alingbi ti si na peko ti adesizion ti e kozo si e mû ni. Na tapande, tongana a tisa mo na place ti mbeni ngia, tongana nyen la bango aye na yâ ti li ti mo alingbi ti mû maboko na mo ti mû nzoni desizion ti gue wala ti gue ape? Na peko ti so mo pensé na ndo ti ambeni zo so a tisa ala, wungo ti azo ni, ndo ni nga na lango ni, hunda tere ti mo: ‘Nyen la alingbi ti passé kâ?’ Eskê mo pensé biani so azo so ayeke gue na place ti ngia ni ayeke sara ye alingbi na afango ye ti Bible? Ahunda so ayeke mû maboko na mo ti bâ ye ni na yâ ti li ti mo. Tongana mo bâ aye na yâ ti li ti mo nzoni si mo mû desizion ayeke mû maboko na mo ti kpe ambeni ye so alingbi ti sara sioni na mo na lege ti yingo.

(2) Haka na yâ ti li mo tongana nyen ti leke angangu kpale.

Ti bâ aye na yâ ti li andu nga “ngangu so zo ayeke na ni ti gbu ngangu na yâ ti mbeni kpale nga ti leke ni.” Tara ti bâ so mo na mbeni ita na yâ ti congrégation awara tënë. Tongana nyen la mo lingbi ti gue na mbage ti ita ni ti leke tënë ni? Aye ayeke mingi so mo lingbi ti sara ni. Sarango lisoro ti lo ayeke ka tongana nyen? Ngoi wa la mo bâ so a yeke nzoni ti sara lisoro na ndo ti tënë ni? Atënë wa la mo yeke tene nga nzoni lege ti tenengo ni ayeke so wa? Tongana mo bâ aye nzoni na yâ ti li ti mo, mo lingbi ti tara na yâ ti li ti mo alege nde nde so mo lingbi ti leke na tënë ni nga ti soro ti so mo bâ so ayeke nzoni nga so ita ni alingbi ti yeda na ni (aProv. 15:28). Mara ti gbungo li na ndo ti lege ti lekengo na mbeni ngangu kpale tongaso ayeke mû maboko na mo ti maï siriri na yâ ti congrégation. So ayeke biani nzoni bango aye na yâ ti li la.

(3) Sara si dikongo Bible nga na mandango ye ti mo aga nzoni.

A yeke kota ye ti diko Bible lâ oko oko. Me a hunda ti sara aye mingi ahon gi ti diko gbâ ti alembeti lâ oko oko. A lingbi e hinga aye ti manda so ayeke na alembeti ti Bible so e diko nga e sara ye alingbi na ni na yâ ti fini ti e. Dikongo Bible ti e ayeke sara si e ye afango lege ti Jéhovah mingi. Ti sara kua na gbungo li ti e alingbi ti mû maboko na e ti sara ni. Na lege wa? Na tapande, bâ buku Sara ye na mabe tongana ti ala. Tongana e yeke diko ambaï so ayeke na yâ ti buku so na e yeke bâ aye ni na yâ ti li ti e, a yeke mû maboko na e ti bâ azo so Bible asara tënë ti ala nga aye so asi na ala ândö na yâ ti li ti e. Buku ni amû maboko na e ti bâ ndo so aye ni apassé dä, ti mä go ti azo ni, ti mä fion ti aye ni nga ti hinga pensé ti azo ni. Tongana e sara tongaso e yeke hinga apendere ye ti manda nga na atënë so akpengba zo so ayeke na yâ ti ambaï ti Bible so peut-être e pensé e tene e hinga ni nzoni mingi. Ti sara kua na gbungo li ti e tongaso ayeke sara si dikongo Bible nga na mandango ye e wani ayeke ga nzoni.

(4) Hinga na yâ ti bê ti mo vundu ti mbeni ita.

Ti hinga vundu ti mbeni ita na yâ ti bê ti e ayeke mbeni pendere sarango ye. Teti so Jéhovah na Jésus ahinga vundu ti azo, a yeke nzoni e mû tapande ti ala (Ex. 3:7; Ps. 72:13). Tongana nyen la e lingbi ti sara ni? Mbeni nzoni ye so alingbi ti mû maboko na e ti sara ni ayeke ti sara kua na gbungo li ti e. Peut-être mbeni ye so asi na mbeni ita ti e asi na e lâ oko ape. Me, mo lingbi ti hunda tere ti mo: ‘Tongana mbi la ye so asi na mbi so, a yeke sara mbi tongana nyen? Nyen la mbi yeke duti na bezoin ni?’ Tongana e sara kua na gbungo li ti e ti kiri tënë na ahundango ndo so ayeke mû maboko na e ti bâ mawa ti zo mingi ahon ti kozo. Biani e yeke wara ye ti nzoni mingi na yâ ti ambage kue ti gigi ti e ti Chrétien tongana e fa so e bâ mawa ti zo, atâa na fango tënë wala na yâ ti songo ti e na aita ti e aChrétien.

(5) Gbu li ti mo na ndo ti gigi na yâ ti fini dunia.

Na yâ ti Bible, e yeke na gbâ ti anzene nzene ye so afa polele ye so Nzapa ayeke sara ande na yâ ti fini dunia so lo mû zendo ni (És. 35:5-7; 65:21-25; Apoc. 21:3, 4). Ambeti ti e a kiri azi nda ti aye so a fa na yâ ti Bible so na lege ti gbâ ti apendere dessin. Ngbanga ti nyen la a sara ni tongaso? Aye so a yeke pusu e ti sara kua na gbungo li ti e na ayeke mû maboko na e ti bâ tere ti e mo bâ mo tene e wara aye so a mû zendo ni so awe. Jéhovah, lo so asara zo na ngangu ti bango ye na yâ ti li, ahinga nzoni mingi ngangu so bango ye na yâ ti li ayeke sara na ndo ti e. Tongana e sara kua na ni ti gbu li ti e na ndo ti azendo ti lo e yeke duti na confiance mingi so azendo ti lo ayeke ga tâ tënë nga ayeke mû maboko na e ti ngbâ be-ta-zo, même tongana e yeke na yâ ti akpale laso.

Na nzoni bê Jéhovah amû na e pendere ye so ayeke bango ye na yâ ti li. A lingbi ti mû maboko na e biani ti sara na lo nzoni na yâ ti fini ti e lâ na lâ. A yeke nzoni e fa singila ti e na Zo so amû na e pendere cadeau so na lege so e yeke sara kua na ni na ndara lâ oko oko.